Telefaks: +385 01 4856 211
Telefon: +385 01 4698 268
E-mail: lingvisti@hazu.hr
Znanstvenoistraživački rad odvija se na sljedećim projektima:
I. Leksikologija, leksikografija i semantika
Benešićev Rječnik hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića jedinstven je sociopovijesni dokument hrvatskoga jezika na prijelazu stoljeća, dakle u vrijeme usustavljivanja i ustaljivanja novoštokavskoga standardnog jezika. Taj nadasve vrijedan repozitorij izraza i sadržaja, oblika i poraba riječi i složenih sveza koje postojeći rječnici ne bilježe, konstitutivna je sastavnica hrvatskoga kulturnog i jezičnog bića. Zato je dovršavanje Benešićeva Rječnika hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića jedan od prioritetnih zadataka hrvatske filologije i jedan od glavnih zadataka Akademije.
Voditeljica projekta je dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt, koja je ujedno i suurednica novih svezaka Benešićeva rječnika, a suradnice su dr. sc. Ivana Filipović Petrović i dr. sc. Bojana Schubert.
- Somatski tezaurus hrvatskoga jezika
Somatski tezaurus hrvatskoga jezika prvi je konceptualno ustrojen jezični resurs u nas, motiviran čovjekom i dijelovima čovječjega tijela.
Zamišljen kao riznica u kojoj se čuva ili tezaurira leksičko blago hrvatskoga jezika, Somatski tezaurus hrvatskoga jezika ujedno je i repozitorij u kojem je sabrano naše znanje o tijelu, naše shvaćanje tijela, to jest mentalna reprezentacija tijela. U primjeni to znači da se svaki od ukupno 55 krovnih somatskih koncepata orječuje što većim brojem riječi odnosno leksičkih dokaza različitih aspekata svoga konceptualnog sadržaja, pri čemu svakomu aspektu toga sadržaja odgovara jedna sastavnica tezaurusne arhitekture. Dakako, sve sastavnice zajedno leksikaliziraju složeni proces kategorizacije i konceptualizacije čovječjega tijela u hrvatskome.
Voditeljica projekta, ujedno i autorica koncepcije i urednica, je dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt, a suradnik je Karlo Schubert, autor računalne aplikacije.
U sklopu projekta Digitalni hrvatski frazeološki rječnik izrađuje se prvi elektronički frazeološki rječnik hrvatskoga jezika u slobodnom pristupu na mreži. Leksikografska je obrada u tome rječniku utemeljena na korpusnim istraživanjima frazema, a teorijski se oslanja na uporabni model jezika.
Voditeljica je projekta dr. sc. Ivana Filipović Petrović, a suradnica dr. sc. Jelena Parizoska. Uz izradu rječnika i objavljivanje radova u domaćim i međunarodnim znanstvenim publikacijama, projektne aktivnosti suradnica uključuju organizaciju edukacijskih radionica i predavanja iz područja korpusne i elektroničke leksikografije.
II. Dijalektologija i povijest hrvatskoga jezika; lingvistička geografija
- Istraživanje hrvatskih dijalekata
Projekt Istraživanje hrvatskih dijalekata počiva na dugogodišnjim sustavnim proučavanjima svih jezičnih razina pojedinačnih mjesnih govora i skupina govora svih triju hrvatskih narječja. Uz cilj određivanja povijesno-teritorijalnog kontinuiteta hrvatskih organskih govora, danas se pred dijalektologe postavlja i cilj suvremenoga dijalektološkog opisa već opisanih mjesnih govora koji mogu dati uvid u tijek mogućih jezičnih promjena. Posljednjih je godina interes ovoga projekta usmjeren i prema istraživanjima dijalektne frazeologije.
Voditeljica projekta je dr. sc. Martina Bašić, a vanjski suradnici projekta su dr. sc. Joža Horvat, dr. sc. Barbara Kovačević i dr. sc. Marija Malnar Jurišić.
- Suvremeni dijalektološki opis vinodolskih govora
Cilj je ovoga projekta terensko dijalektološko istraživanje fonološke i morfološke jezične razine vinodolskih mjesnih govora. Uz istraživanja govora crikveničkoga primorja u okviru projekta Istraživanje hrvatskih dijalekata nastoji se zaokružiti suvremeni fonološki i morfološki opis crikveničko-vinodolskoga područja primorskoga poddijalekta ikavsko-ekavskoga dijalekta čakavskoga narječja.
Projekt Suvremeni dijalektološki opis vinodolskih govora Zavoda za lingvistička istraživanja financiran je iz sredstava Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Voditeljica projekta je dr. sc. Martina Bašić.
- Popunjavanje bjelina na suvremenoj i povijesnoj kajkavskoj jezičnoj karti
Projekt Popunjavanje bjelina na suvremenoj i povijesnoj kajkavskoj jezičnoj karti provodi se od jeseni 2019. godine pod vodstvom akademika Augusta Kovačeca.
Dijalektološki dio projekta odvija se pod pokroviteljstvom Karlovačke županije, a obuhvaća terensko istraživanje kajkavskih mjesnih govora Brođana, Draganića, Lasinje i Šišljavića iz okolice Karlovca koje provode dr. sc. Marina Marinković te dr. sc. Anita Celinić. Navedeni govori smješteni su na jugozapadnome rubu kajkavskoga narječja a njihovim fonološkim i morfološkim opisom upotpunit će se spoznaje o prostiranju kajkavskoga narječja na njegovu južnome rubu.
Akademik August Kovačec u okviru ovoga projekta istražuje i opisuje mjesni govor Jesenja u Hrvatskome zagorju.
U povijesnojezičnome dijelu rada na projektu surađuju dr. sc. Bojana Schubert, dr. sc. Barbara Štebih Golub i dr. sc. Dora Ivanišević. Ta se projektna sastavnica odvija pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega, a glavni joj je cilj istražiti, proučiti, transkribirati, prevesti te u izabranim djelima objaviti dosad slabo istražen književnokajkavski korpus ludbreškoga pisca Josipa Vračana (1785. – 1849.).
U 2019. godini projekt je dobio i potporu Zaklade HAZU.
- Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ALE)
Projekt Općeslavenski lingvistički atlas i Europski lingvistički atlas osigurava sudjelovanje Hrvatske u međunarodnim projektima Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ALE) u kojima se na jezičnim kartama, uključenima u pojedine sveske atlasa, prikazuju pojave važne za cijeli obuhvaćeni jezični areal – općeslavenski odnosno europski. Predstavlja se i interpretira hrvatska građa te utvrđuju lingvistički odnosi između podataka iz istraženih govora. U obliku zemljovida i komentara ti se sinkroni i dijakroni odnosi predstavljaju u knjigama OLA i ALE.
Hrvatsko povjerenstvo međunarodnog projekta Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) čine dr. sc. Mira Menac-Mihalić, dr. sc. Anita Celinić, dr. sc. Silvana Vranić, dr. sc. Anđela Frančić, dr. sc. Mijo Lončarić, dr. sc. Vesna Zečević, dr. sc. Martina Bašić, dr. sc. Marija Malnar Jurišić, dr. sc. Marina Marinković.
Nastavak sudjelovanja Hrvatske u međunarodnim projektima Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ALE) predviđeno je i u projektu Lingvistička geografija Hrvatske u europskome okružju (LinGeH), voditeljice projekta prof. dr. sc. Dunje Brozović Rončević, koji pri Sveučilištu u Zadru financira Hrvatska zaklada za znanost pod brojem HRZZ 3688.
III. Etimološka istraživanja
- Hrvatski etimološki rječnik
Etimološkim istraživanjima u Zavodu za lingvistička istraživanja godinama se bavi dr. sc. Alemko Gluhak. On je 1993. objavio mali priručni etimološki rječnik, Hrvatski etimološki rječnik sa 603 stranice rječničkih članaka, ukupno 832 stranice. Danas dr. sc. Alemko Gluhak priprema drugo izdanje Hrvatskoga etimološkog rječnika, koji sada ima više od 2200 članaka, zamišljenih da budu razumljivi i korisnicima nejezikoslovne naobrazbe. U člancima se donose veze riječi po postanju s detaljnim podacima, koji ukazuju i na povijest hrvatske etimologije i poredbenopovijesnoga jezikoslovlja. Nerijetko se za bolje razumijevanje značenja i prijelaza značenja daju odabrani primjeri iz hrvatskih književnih i drugih tekstova od prvih, srednjovjekovnih zapisa do književnih klasika i suvremenih autora. Mali priručni Hrvatski etimološki rječnik jedini je opći hrvatski etimološki rječnik koji sustavno daje etimologije i dublje od indoeuropske, sa svim potrebnim dodatnim objašnjenjima iz relevantne literature druge polovice XX. stoljeća.
Zaposlenici:
- dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt, znanstvena savjetnica
- dr. sc. Alemko Gluhak, viši znanstveni suradnik
- dr. sc. Martina Bašić, viša znanstvena suradnica
- dr. sc. Ivana Filipović Petrović, znanstvena suradnica
- dr. sc. Bojana Schubert, znanstvena suradnica
Uz prvoga voditelja, akademika Rudolfa Filipovića (1984. – 2000.), na položaju voditelja Zavoda za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije bili su: akademik Milan Moguš (2011. – 2017.), akademik Josip Bratulić (v. d. 2018.), akademik Marko Samardžija (2018./2019.) i Goran Filipi (2019. – 2021.). Akademik Milan Mihaljević izabran je 1. svibnja 2021. godine, u mandatnom razdoblju od četiri godine.
Na položaju upraviteljice Zavoda bila je do kraja 2018. godine znanstvena savjetnica Jela Maresić, a od 1. siječnja 2019. upraviteljica je znanstvena savjetnica Anja Nikolić-Hoyt.
U Zavodu su uredništva časopisa: