Jedinice u sastavu HAZU

Znanstveni i umjetnički rad Akademije organizira se u njezinim razredima te znanstvenim i umjetničkim jedinicama.

Arboretum Trsteno

Voditelj: akademik Igor Anić
Upravitelj: dr. sc. Ivan Šimić

Potok 20, Trsteno, 20235 Zaton Veliki
Telefon: +385(0) 20 751 019
E-mail: arbor@hazu.hr

Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Trstenom naziv je za arhitektonsku cjelinu povijesnoga ladanjskog posjeda s perivojima, starim maslinicima i površinama pod prirodnom vegetacijom koja se prostire na površini od 28 hektara, u mjestu Trsteno, 25 km zapadno od Dubrovnika.

Povijest ladanjske cjeline u Trstenome počinje izgradnjom perivoja Gučetićeva ljetnikovca u razdoblju od 1494. do 1502. godine. Njegovu važnost najbolje opisuje činjenica kako je to jedini sačuvani dubrovački perivoj čiji je razvoj u pet proteklih stoljeća tekao evolucijskim rastom tijekom stilskih etapa i prostornoga širenja na veću površinu. Od jednostavne, ranorenesansne kompozicije dubrovačkoga perivoja u kasnorenesansnoj i baroknoj etapi razvila se izrazita jednoosna koncepcija, koja se kao prepoznatljiva osebujnost zadržala do danas.

Ladanjska cjelina je 1948. proglašena zaštićenom prirodnom rijetkošću na kojoj je utemeljen „Arboretum – stanica za introdukciju stranih vrsta drveća i grmlja”. Od 1962. Arboretum je upisan u registar zaštićenih objekata prirode kao spomenik prirode/spomenik vrtne arhitekture. Od 1967. ima svojstvo spomenika kulture, a od 2017. cjelokupna ladanjska cjelina i Arboretum Trsteno imaju svojstvo kulturnog dobra.

Arboretum Trsteno

Arboretum je 1951. godine predan na upravljanje današnjoj Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu koja ladanjsku cjelinu prenamjenjuje. Arboretum se razvija, perivoj i ljetnikovac se otvaraju posjetiteljima, a na dijelu poljodjelskih površina počinju znanstvena istraživanja poljoprivrede i šumarstva. Akademija za prvog voditelja Arboretuma Trsteno imenuje šumarskoga stručnjaka, akademika Aleksandra Ugrenovića, koji 1953. objavljuje monografiju pod naslovom „Trsteno – Arboretum i stanica Instituta za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske akademije” u kojoj su opisani njegova povijest, osnivanje, trenutno stanje i budući zadaci. Pojam i zadatak arboretuma je „shvaćen na način i po opsegu, kako se to čini na Zapadu, a naročito u anglo-saksonskim zemljama. U najširem značenju arboretum je ili samostalni prostor ili dio botaničkog vrta, u kojem se drveće i grmlje uzgajaju u znanstvene, ornamentalne i uzgojne svrhe. U užem značenju od arboretuma se traži da ima znanstveni, ekonomski i kulturni aspekt u područjima botanike, šumarstva, poljoprivrede i hortikulture.”

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti danas upravlja Arboretumom temeljem odredbi Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Zakona o zaštiti prirode, Zakona o zaštiti kulturnih dobara, strateških planova razvoja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Programa za idejno prostorno-pejsažno-arhitektonsko rješenje obnove i revitalizacije Arboretuma Trsteno. Namjena Arboretuma je znanstvena, muzeološka, nastavna, edukativna i turistička.

Na prostoru Arboretuma je utvrđeno devet biljnih zajednica veće pokrovnosti i tri fragmentarno razvijene zajednice. Zajednice pripadaju šumskoj, travnjačkoj, korovnoj i ruderalnoj vegetaciji, halofilnoj vegetaciji obalnih grebena te vegetaciji zidova i stijena. Najzastupljenija je šumska vegetacija koja je prije požara 2000. godine prekrivala oko tri četvrtine površine Arboretuma. Na zapadnome dijelu to su bile sastojine alepskoga bora i čempresa razvijene na podlozi gariga koje se nakon požara prirodnom obnovom vraćaju na svoju ishodišnu biljnu formaciju. U istočnom dijelu Arboretuma razvijena je šumska vegetacija s lovorom kao prevladavajućom vrstom, gdje prekriva i veći dio renesansnog perivoja. Kao značajna osebujnost vegetacije Arboretuma ovdje se zapaža pojava miješanja vrsta eumediteranske i submediteranske vegetacijske zone. Jugoistočni dio Arboretuma čini vrlo strm i kamenit obronak s izrazito eumediteranskom vegetacijom gariga i fragmentima ekstrazonalne vegetacije jonsko-egejske zone, kao jedan od naših malobrojnih lokaliteta drvenaste mlječike.

Posljednjom inventurom postojećeg stanja zbirke kultiviranih vrsta obavljenom 2007. ustanovljen je broj od 465 svojti vaskularnih biljaka. Taksonomskom analizom dobila se podjela na 111 porodica, 265 rodova, 377 vrsta, 6 podvrsta i 98 varijeteta, formi i kultivara.

Novim istraživanjima dendroflore obavljenima 2018., u Arboretumu je utvrđeno 317 drvenastih svojti (233 vrste, 8 podvrsta, 2 varijeteta, 10 križanaca i 64 kultivara), koje pripadaju u 179 različitih rodova iz 82 porodice. Golosjemenjača ima 19 svojti, a kritosjemenjača 298 svojti. Arboretum je s 84 drvenaste autohtone, većinom mediteranske vrste i podvrste, značajna zbirka koja čuva i predstavlja našu dendrofloru. Od vrsta i podvrsta koje u prirodi rastu isključivo izvan europskoga kontinenta 64 su azijske vrste, 45 američkih, 14 afričkih i 5 australskih. U Arboretumu se nalaze i vrijedne zbirke kultivara maslina, agruma, kultivara vinove loze, palmi, juka, aloja, kaktusa, bambusa i drvenastih pelargonija.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti svake godine ulaže znatna financijska sredstva u obnovu i razvitak Arboretuma Trsteno. Od važnijih ulaganja vrijedno je spomenuti obnovu suhozidova i maslinika, postupnu obnovu objekata, izradu elaborata i projekata obnove objekata i infrastrukture, izradu popisa umjetnina, popravak ogradnoga zida, otkup i arhiviranje starih razglednica Trstenog i vrijednih knjiga čiji je autor Nikola Vitov Gozze. Posebna pozornost se posvećuje zaštiti od požara. Tako je na cjelokupnoj površini Arboretuma postavljena hidrantska mreža, ustrojena je profesionalna vatrogasna služba s  cjelodnevnim dežurstvom, a 2018. je uveden video-nadzor. Značajna financijska sredstva Akademija izdvaja za biljnu zaštitu. Arboretum je među rijetkima koji za sada uspješno odolijeva napadu palmine pipe koja je poharala gotovo sve palme (kanarske datulje) na dubrovačkom području.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti posljednjih je godina intenzivirala aktivnosti na obnovi i revitalizaciji Arboretuma Trsteno uz pomoć sredstava iz europskih fondova. U tijeku su dva europska projekta.

Cilj je tih projekata, osim obnove kulturne baštine Arboretuma Trsteno, poboljšati turističku ponudu i stvoriti jedinstveno turističko odredište koje će posjetiteljima nuditi cjelovit i nesvakidašnji doživljaj ispunjen spajanjem kulturne baštine, povijesnog perivoja te iznimnih prirodnih ljepota. Olakšat će se upravljanje Arboretumom te uspostaviti novo kulturno turističko odredište u ovom dijelu dubrovačkog primorja i potaknuti turističko-gospodarski razvoj naselja Trsteno.

 

Navigacija

Znanstvenoistraživačke jedinice

Muzeji - Galerije - Zbirke

Druge jedinice