Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku

Predsjednik:
Zamjenici predsjednika: doc. dr. sc. Mladen Zeljko i dr. sc. Zoran Čogelja
Administracija: Gordana Poletto Ružić 4895 144, e-mail: gpoletto@hazu.hr

Zadaća vijeća
Zadaća je Znanstvenoga vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: poticanje, unapređivanje, pomaganje i organiziranje znanstvenih istraživanja koja se odnose na područje naftnog i plinskog gospodarstva kao i energetike općenito. Znanstveno vijeće okuplja znanstvene i stručne institucije, organizacije i trgovačka društva, te znanstvene i stručne djelatnike iz područja istraživanja i pridobivanja nafte i plina, prerade nafte te primjene njezinih derivata, uporaba plina u energetske i petrokemijske svrhe, proizvodnju, prijenos i distribuciju energije kako dobivenu iz konvencionalnih tako i iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i planiranje kao i zaštitu okoliša a sve sa ciljem promicanja postignutih rezultata u tim područjima. Područja na kojima Znanstveno vijeće djeluje odnose se na sve faze istraživačko-proizvodnih procesa ukupne primarne energije odnosno njene učinkovitosti kao i na stalnu brigu o zaštiti okoliša:

istraživanje ugljikovodika;
pridobivanje, sabiranje i transport ugljikovodika;
istraživanje geotermalnih voda, proizvodnja i uporaba geotermalne energije;
prijevoz i uskladištavanje nafte, prirodnoga plina i naftnih derivata,
nafta i prirodni plin u energetici te njihovo ekonomsko, političko i društveno značenje;
petrokemija;
prerada nafte i proizvodnja naftnih proizvoda, njihova potrošnja, uvoz i izvoz;
nafta i plin u dugoročnoj energetskoj bilanci Hrvatske;
proizvodnja energije iz konvencionalnih i nekonvencionalnih izvora;
prijenos i distribucija energije;
obnovljivi izvori energije;
energetska učinkovitost;
energetsko planiranje;
zaštita okoliša;
ekonomika energetskog gospodarstva

U svojem radu Znanstveno vijeće postupa sukladno načelu da su sva znanstvena istraživanja od fundamentalnih i primijenjenih do razvojno-tehnoloških međusobno povezana. Glavno težište u svojem radu polaže se na mogućnosti prenošenja znanstvenih rješenja neposredno na odgovarajuće procese proizvodnje radi njihova usavršavanja. Sudjelovanjem u razvoju i promicanju znanstvenoga rada u društvenim tijelima i gospodarstvu Znanstveno vijeće podupire odgajanje mladih znanstvenih kadrova te stvarati uvjete koji će omogućiti široki svestrani i kreativni rad znanstvenicima na temeljima modernoga znanstvenog pristupa.

Aktivnosti vijeća

01. srpnja 2021. Vijeće je organiziralo online Okrugli stol Kako u Hrvatskoj iskoristiti sredstva iz EU fondova za pravednu tranziciju (Just Transition Fund) na kojemu su održane prezentacije

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na prijedlog Razreda za tehničke znanosti, na sjednici održanoj 27. listopada 2021. prihvatilo je dokument

ZAKLJUČCI I PREPORUKE OKRUGLOG STOLA

Organizacija vijeća
Radi ostvarivanja temeljnih zadaća djelovanje Znanstvenog vijeća organizira se u sekcijama:

I. Sekcija za geologiju, geofiziku i geokemiju obuhvaća: metode, tehnologije geoloških, geofizičkih i geokemijskih istraživanja te integriranje njihovih rezultata radi pronalaženja nafte i plina i procjene potencijala geotermalnih ležišta. Tom cilju bitno pridonosi praćenje znanstvenih dostignuća koja doprinose utvrđivanju postanka, identificiranju putova migracije i ležišta nafte, plina kao i fizikalnih pokazatelja vezanih uz ležišta geotermalne vode. Procjenjivanje istraživačkih projekata, uz diskusije o legislativi radi poboljšanja uspješnosti otkrivanja novih i ekonomskog korištenja već otkrivenih zaliha, jedan je od važnih ciljeva Sekcije.

II. Sekcija za naftno rudarstvo obuhvaća: tehnologiju izrade i opremanja bušotina na kopnu i moru, metode ispitivanja u bušotinama, potom tehnologiju pridobivanja nafte, plina i geotermalne vode. Nadalje, obuhvaća suvremena laboratorijska istraživanja i primjenu metoda povećanja iscrpka iz ležišta ugljikovodika, tehnologiju sabiranja, obrade, skladištenja i transporta nafte i plina, iskorištavanje geotermalnih ležišta, podzemno skladištenje plina, zaštitu okoliša u naftnom rudarstvu te aktivnosti u akvatoriju.

III. Sekcija za preradu nafte uključuje: vrednovanje nafte, kvalitetu i normizaciju naftnih proizvoda, postizanje optimuma u preradi nafte s postojećim tehnologijama, izbor optimalnih lokacija, tehnologiju i kapacitet postrojenja za preradu nafte, analizu nafte i naftnih proizvoda u energetici, zaštitu okoliša u preradi nafte i primjeni naftnih proizvoda. Osim proizvodnje, uključuje uvoz, potrošnju i izvoz naftnih proizvoda.

IV. Sekcija za petrokemiju uključuje: analizu postojećeg stanja tehničko- tehnoloških uvjeta, sirovinskih izvora i tržišta; utvrđivanje strateških načela razvoja s obzirom na specifična obilježja petrokemijske industrije te nove političke i tržišne okolnosti; definiranje razvojno-istraživačkih programa za razvitak proizvoda i tehnologija na načelu racionalnoga iskorištavanja sirovinskih resursa i na temelju rezultata vlastitih istraživanja.

V. Sekcija za proizvodnju, prijenos i distribuciju energije obuhvaća proizvodnju električne i toplinske energije u elektranama i kogeneracijskim postrojenjima na fosilna goriva (ugljen, nafta, plin), obnovljivim izvorima energije i nuklearnim termoelektranama, zatim proizvodnja električne energije u hidroelektranama, hidrokinetičkim elektranama, vjetroelektranama i fotonaponskim solarnim elektranama. Naglasak je na optimalnoj zastupljenosti pojedinih izvora u energetskom miksu u uobičajenoj i distribuiranoj proizvodnji, uz ispunjenje zahtjeva energetske sigurnosti, ekonomičnosti i zaštite okoliša. Obuhvaćena su i postrojenja za proizvodnju biogoriva, goriva na bazi vodika i postrojenja nuklearnog gorivog ciklusa. Prijenos električne energije, nafte, plina i novih energenata na veće udaljenosti na ekonomičan i siguran način uz minimalan utjecaj na okoliš. Prilagodba prijenosne mreže obnovljivim izvorima i distribuiranoj proizvodnji uz smanjene gubitke prijenosa. Distribucija električne energije, toplinske energije, klasičnih i naprednih tekućih i plinovitih energenata do krajnjih potrošača. Razvoj infrastrukture za spremanje energije (električna, toplinska, kemijska) i potporu diversifikacije energenata u transportnom sektoru. Prilagodba energetske infrastrukture inicijativama, kao što su: napredne mreže i napredni gradovi („smart grids and smart cities“).

VI. Sekcija za obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša: teme u djelokrugu rada sekcije su obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost i zaštita okoliša. Obnovljivi izvori energije uključuju sunčevu energiju (toplinska konverzija, pasivni sustavi i fotonaponske ćelije), bioenergiju (biomasa i bioplin), hidroenergiju (male hidroelektrane), vjetroenergiju, geotermalnu energiju i vodik, kao i sustave malih kogeneracija, energiju otpada i energiju valova. Rad sekcije će obuhvaćati održivi razvoj energetike i kružno gospodarstvo, strateško i integralno planiranje energetike i zaštitu okoliša, planiranje i provedbu politike i mjere za put prema niskougljičnom konkurentnom gospodarstvu, utjecaj energetike na okoliš, klimatske promjene, biološku raznolikost, prirodu i „Natura2000“ područja, energetsku učinkovitost i druge mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova, integriranu energetsko klimatsku politiku i njezin utjecaj na ostale gospodarske grane, razvoj tehnologija zaštite okoliša, održive prometne sustave u gradovima, niskougljična vozila i alternativna goriva i tehnike za smanjenje emisije onečišćujućih tvari.

VII. Sekcija za energetsko planiranje i ekonomiku energetskog gospodarstva obuhvaća: energetsko planiranje kao interdisciplinarnu aktivnost koja uključuje veliki broj različitih stručnih i znanstvenih disciplina koje trebaju usklađeno djelovati u simulacijsko-optimizacijskom procesu analize i istraživanja energetskog sustava. Rad Sekcije obuhvaća analize i tehnologije geološkog, geofizičkog i geokemijskog istraživanja s ciljem pronalaženja fosilnih energenata i geotermalnih ležišta, zatim razradu navedenih ležišta i tehnologiju njihovog pridobivanja kao i geotermalne vode te njihove prerade, transport i tržišta energenata. S obzirom na složenost energetskog sustava i značaj za gospodarstvo, odnosno društvo u cjelini, analize i planiranja provode se na suvremenim platformama temeljenim na najnovijim tehničko-tehnološkim i znanstvenim spoznajama te razvijenim tehnologijama. Rezultati istraživanja i analiza postaju osnova za definiranje strategije i strateških opredjeljenja te provedbenih planova razvoja energetskog sustava temeljenog na zdravim ekonomskim odnosima u okviru gospodarstva, odnosno ekonomske politike zemlje.

Istraživanjem, pridobivanjem i iskorištavanjem geotermalne vode te uporabom geotermalne energije bave se I., II., V., VI. i VII. sekcija.

Skupština Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti donijela je na svom zasjedanju 6. travnja 2017. godine Odluku o spajanju Znanstvenoga vijeća za naftu i plin i Znanstvenoga vijeća za energetiku u novo Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku. Temeljem te odluke članovi novoosnovanog Znanstvenog vijeća na svojoj I. Utemeljiteljskoj skupštini, održanoj 21. lipnja 2017., donose odluku o prihvaćanju Poslovnika o radu Znanstvenog vijeća te time započinje sa radom Znanstveno vijeće.

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na temelju prijedloga Razreda za tehničke znanosti 29. svibnja 2019. donijelo je odluku o imenovanju novih članova Znanstvenoga vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na mandatno razdoblje od četiri godine.

Izvršni odbor Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku (lipanj 2017. – lipanj 2021.)

Znanstvena vijeća HAZU