Znanstvena vijeća HAZU

Zadaća Akademijinih vijeća je poticanje, organiziranje, koordinacija i pomaganje znanstvenih i stručnih istraživanja iz svojih znanstvenih i umjetničkih područja. Radi toga vijeća okupljaju znanstvene i stručne institucije te istaknute znanstvenike i stručnjake iz područja svoje djelatnosti. 

Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku

Predsjednik: akademik Mirko Zelić
Zamjenici predsjednika: doc. dr. sc. Mladen Zeljko i dr. sc. Zoran Čogelja
Administracija: Gordana Poletto Ružić 4895 144, e-mail: gpoletto@hazu.hr


Zadaća vijeća
Zadaća je Znanstvenoga vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: poticanje, unapređivanje, pomaganje i organiziranje znanstvenih istraživanja koja se odnose na područje naftnog i plinskog gospodarstva kao i energetike općenito. Znanstveno vijeće okuplja znanstvene i stručne institucije, organizacije i trgovačka društva, te znanstvene i stručne djelatnike iz područja istraživanja i pridobivanja nafte i plina, prerade nafte te primjene njezinih derivata, uporaba plina u energetske i petrokemijske svrhe, proizvodnju, prijenos i distribuciju energije kako dobivenu iz konvencionalnih tako i iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i planiranje kao i zaštitu okoliša a sve sa ciljem promicanja postignutih rezultata u tim područjima. Područja na kojima Znanstveno vijeće djeluje odnose se na sve faze istraživačko-proizvodnih procesa ukupne primarne energije odnosno njene učinkovitosti kao i na stalnu brigu o zaštiti okoliša:

  • istraživanje ugljikovodika;
  • pridobivanje, sabiranje i transport ugljikovodika;
  • istraživanje geotermalnih voda, proizvodnja i uporaba geotermalne energije;
  • prijevoz i uskladištavanje nafte, prirodnoga plina i naftnih derivata,
  • nafta i prirodni plin u energetici te njihovo ekonomsko, političko i društveno značenje;
  • petrokemija;
  • prerada nafte i proizvodnja naftnih proizvoda, njihova potrošnja, uvoz i izvoz;
  • nafta i plin u dugoročnoj energetskoj bilanci Hrvatske;
  • proizvodnja energije iz konvencionalnih i nekonvencionalnih izvora;
  • prijenos i distribucija energije;
  • obnovljivi izvori energije;
  • energetska učinkovitost;
  • energetsko planiranje;
  • zaštita okoliša;
  • ekonomika energetskog gospodarstva

U svojem radu Znanstveno vijeće postupa sukladno načelu da su sva znanstvena istraživanja od fundamentalnih i primijenjenih do razvojno-tehnoloških međusobno povezana. Glavno težište u svojem radu polaže se na mogućnosti prenošenja znanstvenih rješenja neposredno na odgovarajuće procese proizvodnje radi njihova usavršavanja. Sudjelovanjem u razvoju i promicanju znanstvenoga rada u društvenim tijelima i gospodarstvu Znanstveno vijeće podupire odgajanje mladih znanstvenih kadrova te stvarati uvjete koji će omogućiti široki svestrani i kreativni rad znanstvenicima na temeljima modernoga znanstvenog pristupa.


Aktivnosti vijeća

Prof. dr. sc. Igor Dekanić: Izazovi tržišta i energetska tranzicija

Mr. sc. Ivan Medarac: Kako u Hrvatskoj iskoristiti Just Transition Fund

Dr. sc. Marijan Andrašec: Prijedlog provedbe projekata na osnovu situacije na predloženim lokacijama

Dr sc. Davor Žmegač /Nenad Marinović: Petrokemija d.d. Kutina-Energetska tranzicija


Organizacija vijeća
Radi ostvarivanja temeljnih zadaća djelovanje Znanstvenog vijeća organizira se u sekcijama:

I.    Sekcija za geologiju, geofiziku i geokemiju obuhvaća: metode, tehnologije geoloških, geofizičkih i geokemijskih istraživanja te integriranje njihovih rezultata radi pronalaženja nafte i plina i procjene potencijala geotermalnih ležišta. Tom cilju bitno pridonosi praćenje znanstvenih dostignuća koja doprinose utvrđivanju postanka, identificiranju putova migracije i ležišta nafte, plina kao i fizikalnih pokazatelja vezanih uz ležišta geotermalne vode. Procjenjivanje istraživačkih projekata, uz diskusije o legislativi radi poboljšanja uspješnosti otkrivanja novih i ekonomskog korištenja već otkrivenih zaliha, jedan je od važnih ciljeva Sekcije.

II.    Sekcija za naftno rudarstvo obuhvaća: tehnologiju izrade i opremanja bušotina na kopnu i moru, metode ispitivanja u bušotinama, potom tehnologiju pridobivanja nafte, plina i geotermalne vode. Nadalje, obuhvaća suvremena laboratorijska istraživanja i primjenu metoda povećanja iscrpka iz ležišta ugljikovodika, tehnologiju sabiranja, obrade, skladištenja i transporta nafte i plina, iskorištavanje geotermalnih ležišta, podzemno skladištenje plina, zaštitu okoliša u naftnom rudarstvu te aktivnosti u akvatoriju.

III.    Sekcija za preradu nafte uključuje: vrednovanje nafte, kvalitetu i normizaciju naftnih proizvoda, postizanje optimuma u preradi nafte s postojećim tehnologijama, izbor optimalnih lokacija, tehnologiju i kapacitet postrojenja za preradu nafte, analizu nafte i naftnih proizvoda u energetici, zaštitu okoliša u preradi nafte i primjeni naftnih proizvoda. Osim proizvodnje, uključuje uvoz, potrošnju i izvoz naftnih proizvoda.

IV.    Sekcija za petrokemiju uključuje: analizu postojećeg stanja tehničko- tehnoloških uvjeta, sirovinskih izvora i tržišta; utvrđivanje strateških načela razvoja s obzirom na specifična obilježja petrokemijske industrije te nove političke i tržišne okolnosti; definiranje razvojno-istraživačkih programa za razvitak proizvoda i tehnologija na načelu racionalnoga iskorištavanja sirovinskih resursa i na temelju rezultata vlastitih istraživanja.

V.    Sekcija za proizvodnju, prijenos i distribuciju energije obuhvaća proizvodnju električne i toplinske energije u elektranama i kogeneracijskim postrojenjima na fosilna goriva (ugljen, nafta, plin), obnovljivim izvorima energije i nuklearnim termoelektranama, zatim proizvodnja električne energije u hidroelektranama, hidrokinetičkim elektranama, vjetroelektranama i fotonaponskim solarnim elektranama. Naglasak je na optimalnoj zastupljenosti pojedinih izvora u energetskom miksu u uobičajenoj i distribuiranoj proizvodnji, uz ispunjenje zahtjeva energetske sigurnosti, ekonomičnosti i zaštite okoliša. Obuhvaćena su i postrojenja za proizvodnju biogoriva, goriva na bazi vodika i postrojenja nuklearnog gorivog ciklusa. Prijenos električne energije, nafte, plina i novih energenata na veće udaljenosti na ekonomičan i siguran način uz minimalan utjecaj na okoliš. Prilagodba prijenosne mreže obnovljivim izvorima i distribuiranoj proizvodnji uz smanjene gubitke prijenosa. Distribucija električne energije, toplinske energije, klasičnih i naprednih tekućih i plinovitih energenata do krajnjih potrošača. Razvoj infrastrukture za spremanje energije (električna, toplinska, kemijska) i potporu diversifikacije energenata u transportnom sektoru. Prilagodba energetske infrastrukture inicijativama, kao što su: napredne mreže i napredni gradovi („smart grids and smart cities“).

VI.    Sekcija za obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša: teme u djelokrugu rada sekcije su obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost i zaštita okoliša. Obnovljivi izvori energije uključuju sunčevu energiju (toplinska konverzija, pasivni sustavi i fotonaponske ćelije), bioenergiju (biomasa i bioplin), hidroenergiju (male hidroelektrane), vjetroenergiju, geotermalnu energiju i vodik, kao i sustave malih kogeneracija, energiju otpada i energiju valova. Rad sekcije će obuhvaćati održivi razvoj energetike i kružno gospodarstvo, strateško i integralno planiranje energetike i zaštitu okoliša, planiranje i provedbu politike i mjere za put prema niskougljičnom konkurentnom gospodarstvu, utjecaj  energetike na okoliš, klimatske promjene, biološku raznolikost, prirodu i „Natura2000“ područja, energetsku učinkovitost i druge mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova, integriranu energetsko klimatsku politiku i njezin utjecaj na ostale gospodarske grane, razvoj tehnologija zaštite okoliša, održive prometne sustave u gradovima, niskougljična vozila i alternativna goriva i tehnike za smanjenje emisije onečišćujućih tvari.

VII.    Sekcija za energetsko planiranje i ekonomiku energetskog gospodarstva obuhvaća: energetsko planiranje kao interdisciplinarnu aktivnost koja uključuje veliki broj različitih stručnih i znanstvenih disciplina koje trebaju usklađeno djelovati u simulacijsko-optimizacijskom procesu analize i istraživanja energetskog sustava. Rad Sekcije obuhvaća analize i tehnologije geološkog, geofizičkog i geokemijskog istraživanja s ciljem pronalaženja fosilnih energenata i geotermalnih ležišta, zatim razradu navedenih ležišta i tehnologiju njihovog pridobivanja kao i geotermalne vode te njihove prerade, transport i tržišta energenata. S obzirom na složenost energetskog sustava i značaj za gospodarstvo, odnosno društvo u cjelini, analize i planiranja provode se na suvremenim platformama temeljenim na najnovijim tehničko-tehnološkim i znanstvenim spoznajama te razvijenim tehnologijama. Rezultati istraživanja i analiza postaju osnova za definiranje strategije i strateških opredjeljenja te provedbenih planova razvoja energetskog sustava temeljenog na zdravim ekonomskim odnosima u okviru gospodarstva, odnosno ekonomske politike zemlje.

Istraživanjem, pridobivanjem i iskorištavanjem geotermalne vode te uporabom geotermalne energije bave se I., II., V., VI. i VII. sekcija.


Skupština Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti donijela je na svom zasjedanju 6. travnja 2017. godine Odluku o spajanju Znanstvenoga vijeća za naftu i plin i Znanstvenoga vijeća za energetiku u novo Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku. Temeljem te odluke članovi novoosnovanog Znanstvenog vijeća na svojoj I. Utemeljiteljskoj skupštini, održanoj 21. lipnja 2017., donose odluku o prihvaćanju Poslovnika o radu Znanstvenog vijeća te time započinje sa radom Znanstveno vijeće.

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na temelju prijedloga Razreda za tehničke znanosti 29. svibnja 2019. donijelo je odluku o imenovanju novih članova Znanstvenoga vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na mandatno razdoblje od četiri godine.

Izvršni odbor Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku (lipanj 2017. – lipanj 2021.)