Povjerenstva i druga tijela HAZU

Povjerenstva kao svoja pomoćna tijela osniva Predsjedništvo Akademije radi razmatranja i rješavanja određenih pitanja iz djelokruga Akademije.

Hrvatsko povjerenstvo za geodeziju i geofiziku

Predsjednik Odbora: akademik Mirko Orlić

Tajnica: dr. sc. Gordana Beg Paklar

Administracija: dr. sc. Snježana Ivčić 4895 172 , e-mail: sivcic@hazu.hr

 

UVOD

Hrvatsko povjerenstvo za geodeziju i geofiziku (HPGG) utemeljeno je 1992. godine kao tijelo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Njegov je zadatak poticanje, planiranje i koordiniranje znanstvenih istraživanja u području geodezije i geofizike u Republici Hrvatskoj, čime se omogućuje sudjelovanje Republike Hrvatske u znanstvenim aktivnostima Međunarodne unije za geodeziju i geofiziku (International Union of Geodesy and Geophysics – IUGG)kao tijela Međunarodnoga znanstvenog vijeća (International Council for Science – ICSU).

Republiku Hrvatsku u IUGG-u dogovorno predstavlja HAZU preko ovoga povjerenstva. Radi rješavanja znanstvenih i administrativnih pitanja u vremenu između redovitih generalnih skupštinskih zasjedanja IUGG-a, Izvršni odbor IUGG-a obraća se neposredno povjerenstvu.

U suglasju sa Statutom IUGG-a, povjerenstvo svojim djelovanjem pokriva područje geodezije i sva ona potpodručja geofizike koja su relevantna za Republiku Hrvatsku, a to su seizmologija i fizika unutrašnjosti Zemlje, geomagnetizam i aeronomija, meteorologija i atmosferske znanosti, hidrologija te fizikalne znanosti o moru.

Članice su povjerenstva znanstvene i nastavne organizacije koje razvijaju znanstvenu djelatnost u području geodezije i geofizike. Najviše tijelo povjerenstva jest Skupština HPGG-a. Njeno je radno tijelo Izvršni odbor HPGG-a, koji djeluje između dvaju skupštinskih zasjedanja. Mandat članova tog odbora traje u pravilu četiri godine.

RAZDOBLJE 2011. – 2015.

Izvršni odbor HPGG-a, izabran na Skupštini HPGG-a održanoj 9. ožujka 2011. godine, djelovao je u sljedećem sastavu: M. Orlić (predsjednik), B. Pribičević (potpredsjednik), G. Beg Paklar (tajnica) te V. Denić Jukić, T. Duplančić Leder, B. Grbec, I. Gušić, D. Herak, M. Herak, K. Horvath, V. Kuk, D. Skoko, G. Verbanac i R. Žugaj (članovi).

Odbor je tijekom 2011. godine najprije riješio problem dugogodišnjeg neplaćanja hrvatske članarine u IUGG-u, čime je sačuvano hrvatsko članstvo u toj međunarodnoj organizaciji. Nakon toga predsjednik odbora kao hrvatski predstavnik sudjelovao je u radu Generalne skupštine IUGG-a, koja je pod nazivom Earth on the Edge: Science for a Sustainable Planet održana od 28. lipnja do 7. srpnja 2011. u Melbourneu (Australija).

Izvršni odbor HPGG-a potom je odlučio da se u nadolazećim godinama organizira niz jednodnevnih radionica pod nazivom Izazovi suvremenoj geodeziji i geofizici. U okviru tih radionica vodeći domaći i inozemni eksperti imaju priliku prodiskutirati neke temeljne probleme današnjice, kao što su klimatske promjene i prirodne katastrofe. Osim toga, radionice rezultiraju priopćenjima koja omogućuju da hrvatska javnost bude o tim problemima informirana na razini koju i u mnogim drugim državama osiguravaju njihove nacionalne akademije.

Prva je radionica organizirana 11. listopada 2013. u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pod nazivom Globalno zatopljenje, otapanje ledenjaka i podizanje morske razine. Povod za radionicu bilo je novo izvješće Međuvladina odbora za klimatske promjene (Fifth Assessment Report, Working Group I, Intergovernmental Panel on Climate Change). Izvješće je objavljeno na konferenciji za novinare koju je Međuvladin odbor za klimatske promjene održao 27. rujna 2013. u Stockholmu. Radionica je omogućila da dva tjedna nakon te objave hrvatski znanstvenici i javnost dobiju informaciju o novom izvješću te o suvremenim tekovinama klimatoloških istraživanja. Bila je izvrsno posjećena te je privukla veliku pozornost medija.

U narednim godinama Izvršni odbor HPGG-a je održao vezu s članicama povjerenstva s jedne strane te s IUGG-om s druge strane. U razdoblju od 22. lipnja do 2. srpnja 2015. godine hrvatski su predstavnici sudjelovali u radu Generalne skupštine IUGG-a, koja je pod naslovom „Earth and Environmental Sciences for Future Generations“ održana u Pragu (Republika Češka). Tom se prilikom Izvršni odbor HPGG-a odazvao pozivu IUGG-a te je pripremio izvješće o radu hrvatskih geodeta i geofizičara u četverogodišnjem razdoblju koje je proteklo od prethodne generalne skupštine; izvješće je objavljeno u časopisu ‘Geofizika‘.

RAZDOBLJE 2015. – 2019.

Dana 27. studenoga 2015. godine održana je Skupština HPGG-a, na kojoj je izabran novi Izvršni odbor u sastavu: M. Orlić (predsjednik), B. Pribičević (potpredsjednik), G. Beg Paklar (tajnica) te I. Allegretti, Z. Bencetić Klaić, V. Denić Jukić, T. Duplančić Leder, B. Grbec, I. Gušić, D. Herak, M. Herak, M. Juračić, D. Oskoruš i G. Verbanac (članovi).

U petak 25. studenoga 2016. organizirana je u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti radionica pod nazivom Hidrološke prognoze u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Radionica je održana u vrijeme kad su još žive uspomene na velike poplave iz 2014. godine te u času kad se započelo s numeričkim modeliranjem kao osnovom za izradu hidroloških prognoza u Hrvatskoj. U okviru dvaju predavanja i žive diskusije raspravljene su mnoge teme kao što je, na primjer, ovisnost hidroloških modela o meteorološkim modelima, važnost rubnih uvjeta – napose onih koje osiguravaju slovenski kolege, uvažavanje specifičnosti krškog područja, itd. I ova je radionica bila izvrsno posjećena.

Sljedeća je radionica održana u petak 27. listopada 2017. pod naslovom Satelitsko praćenje pomaka tla uzrokovanih potresima i nekim drugim procesima. Uvodna su predavanja pokazala da se u Hrvatskoj sve više koriste geodetske satelitske metode, kao što su GPS te InSAR, u određivanju deformacije Zemljine površine prije, za vrijeme i nakon potresa. Međutim, pokazalo se i da je suradnja hrvatskih znanstvenika zainteresiranih za takva istraživanja, primjerice geodeta, seizmologa i geologa, još uvijek skromna. Sudionici radionice, koji su popunili dvoranu Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, raspravili su nakon predavanja detalje spomenutih metoda istraživanja. Usput su kritizirali karte seizmičkog rizika za četiri hrvatska grada, koje su nedavno predstavljene javnosti i u kojima su uočili brojne manjkavosti i pogreške.

Radionica održana u petak 26. listopada 2018. bila je naslovljena Kako je velolučki meteotsunami postao znanstveni standard. Radionica je organizirana povodom četrdesete obljetnice jadranskog meteotsunamija od 21. lipnja 1978., koji je jedan od najjačih zabilježenih u svijetu te stoga predstavlja svojevrsni standard za usporedbu. U uvodnim je predavanjima bilo riječi o meteotsunamijima u Jadranu i Sredozemlju, ali i o onima koji se pojavljuju u Velikim jezerima u Sjedinjenim Državama. Diskutiran je mehanizam nastanka ovih razornih valova, suvremeni način njihovog mjerenja kao i numeričko modeliranje koje u posljednje vrijeme postiže visoke prostorne rezolucije. Sudionici radionice raspravili su brojne teme, kao što je procjena rizika od meteotsunamija te pitanje njihove prognoze. Naglašeno je da će se metodologija procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj uskoro mijenjati te da će posebna pozornost biti posvećena štetama što ih u obalnom području izazivaju poplave.

Pri kraju ovog razdoblja, tj. od 8. do 18. srpnja 2019. godine, hrvatski su predstavnici u Montrealu (Kanada) pribivali Generalnoj skupštini IUGG-a, kojom je obilježena stota obljetnica osnutka ove važne međunarodne udruge. Predsjednik Izvršnog odbora HPGG-a je kao hrvatski predstavnik sudjelovao u radu Vijeća IUGG-a. S druge strane, nekoliko je hrvatskih znanstvenika izložilo rezultate svojih istraživanja u području meteorologije, limnologije i fizičke oceanografije, na simpozijima koje su organizirale znanstvene udruge IUGG-a. Kao i obično, Izvršni odbor HPGG-a odazvao se pozivu IUGG-a te je pripremio izvješće o radu hrvatskih geodeta i geofizičara u četverogodišnjem razdoblju koje je proteklo od prethodne generalne skupštine.

Vijeće IUGG-a u Montrealu

RAZDOBLJE 2019. – 2023.

Dana 6. prosinca 2019. godine održana je Skupština HPGG-a, na kojoj je izabran novi Izvršni odbor u sastavu: M. Orlić (predsjednik), B. Pribičević (potpredsjednik), G. Beg Paklar (tajnica) te Z. Bencetić Klaić, T. Duplančić Leder, B. Grbec, M. Juračić, I. Mandić, S. Markušić, J. Orešković, D. Oskoruš, M. Pasarić, M. Pavasović, K. Pavlić i N. Supić (članovi). Akademik Mirko Orlić imenovan je delegatom Hrvatskoga povjerenstva za geodeziju i geofiziku pri Vijeću Međunarodne unije za geodeziju i geofiziku, u novome mandatu od četiri godine počam od 29. siječnja 2020.

Krajem 2019. godine predsjednik Izvršnog odbora HPGG-a uključen je u radnu skupinu koju je formirala HAZU radi praćenja načina na koji se realiziraju Ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Na sastancima radne skupine M. Orlić je predložio da se HAZU očituje o klimatskim promjenama te je pripremio nacrt izjave. Nakon dorade, HAZU je usvojila Izjavu o klimatskim promjenama te ju je objavila 27. svibnja 2020. Na prijedlog I. Guettlera i uz njegovu aktivnu pomoć, izjava je prevedena na engleski jezik pa je objavljena pod naslovom Statement on Climate Changes. Time se po prvi put HAZU očitovala o jednom od najvećih problema s kojima se suočava suvremeni svijet, omogućivši tako da se stavovi koje u javnosti iznose pojedini akademici usporede sa službenim stavom Akademije.

Zbog poteškoća koje su se nedavno pojavile pri obavljanju mareografskih mjerenja i u objavljivanju prikupljenih podataka u Hrvatskoj, organizirani su 11. i 18. prosinca 2020. sastanci predsjednika Izvršnog odbora HPGG-a s predstavnicima triju relevantnih institucija (Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Hrvatski hidrografski institut, Split; Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split). Na sastancima je odlučeno da hrvatske postaje, koje čine stalnu mareografsku mrežu (Rovinj, Bakar, Zadar, Split-luka, Split-Marjan, Ploče, Dubrovnik), treba održavati u neprekidnom radu i da instrumente treba redovito baždariti. Nadalje, zaključeno je da se nastavi s objavljivanjem izvješća o mareografskim mjerenjima i to tako da se nadoknadi zaostatak za razdoblje od 2012. do 2019. godine te da se ubuduće izvješće za neku godinu objavi za sve one postaje čiji podaci budu spremni za publiciranje do 1. srpnja naredne godine. Također, odlučeno je da se nastavi s redovitim slanjem srednjih mjesečnih i godišnjih vrijednosti u Permanent Service for Mean Sea Level (Liverpool, Velika Britanija). Naposljetku, dogovoreno je da će se javnost obavještavati o ekstremnim visinama morske razine tako da se one izraze u odnosu na prosjeke za vremensku epohu 1971,5 (tj. za razdoblje 1962,2–1980,8), uzimajući u obzir lokalne seše.

Na zahtjev Uprave HAZU, predsjednik Izvršnog odbora HPGG-a je, u suradnji s prof. dr. Snježanom Markušić i prof. dr. sc. Marijanom Herakom, pripremio izjavu o recentnim potresima u Hrvatskoj. Uprava HAZU je tekst nadopunila te ga je 5. siječnja 2021. godine objavila pod naslovom Izjava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o seizmičkoj aktivnosti i njenim implikacijama. U izjavi se rekapituliraju osnovne spoznaje o potresima u Hrvatskoj, koje se zasnivaju na dugogodišnjim opažanjima šteta od potresa kao i na instrumentalnim mjerenjima koja u nas traju od 1906. godine. Naglašava se da je potrese nemoguće predvidjeti, tj. da se ne može odgovoriti na četiri relevantna pitanja (o mjestu, vremenu, magnitudi i vjerojatnosti). S druge strane, ističe se da dosadašnje znanstvene spoznaje omogućuju da se odgovori na tri od ta četiri pitanja (osim onoga o vremenu nastupa potresa), tj. da se procijeni seizmička opasnost na nekom području. Stoga je moguće provesti protupotresnu gradnju. U izjavi se spominju tri moguća pristupa takvoj gradnji, naime konstrukcijsko ojačavanje zgrada, ponovna izgradnja uz upotrebu suvremenih materijala te podizanje odgovarajućih novogradnja. Naposljetku, kaže se da su recentni potresi, kao i pandemija i poplave u Hrvatskoj, podsjetili na potrebu da se građani educiraju o prirodnim katastrofama te da se poradi na načinu kako se u takvim situacijama komunicira s javnošću.