Obavijesti

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt  i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar potpisali su u ponedjeljak 19. listopada 2026. u palači HAZU ugovor o radu Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici. Riječ je o najmlađoj znanstvenoistraživačkoj jedinici Hrvatske akademije osnovanoj 2018., a ugovorom se regulira njen rad u narednom razdoblju, uz financijsku i organizacijsku potporu Grada Velike Gorice.

U petak 23. listopada 2026. u Starome Gradu održat će se svečano otvorenje Šetališta akademika otoka Hvara i održati I. Dani akademika otoka Hvara, u sklopu projekta „Desetljeće akademika otoka Hvara (2025. – 2035.)“, dugoročne interdisciplinarne inicijative posvećene istraživanju, očuvanju i revitalizaciji iznimne znanstvene, kulturne i umjetničke baštine otoka. Program provode Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Pharos – Međunarodni institut za znanost, umjetnost i kulturu, Stari Grad, Grad Hvar, Grad Stari Grad, Općina Jelsa i Općina Sućuraj.

Međunarodna skupina znanstvenika pod vodstvom akademkinje Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković (IRB) i prof. Nenada Pavina s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu otkrila je univerzalno pravilo koje objašnjava kako se sustav stanične diobe prilagođava različitim količinama DNA. Ovo važno otkriće, objavljeno u uglednom časopisu Nature Cell Biology, baca novo svjetlo na evolucijske promjene koje mogu pratiti nastanak novih vrsta, ali i na posljedice nepravilne raspodjele kromosoma, povezane s razvojnim poremećajima.

Istraživačka grupa sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji objavila je 7. listopada 2026. ovogodišnju studiju o znanstvenoj citiranosti, listu koja rangira 2% najutjecajnijih svjetskih znanstvenika, odnosno oko 250.000 najcitiranijih znanstvenika u svim disciplinama. Na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u svijetu za cjelokupnu znanstvenu karijeru nalazi se 109 znanstvenika koji djeluju u Hrvatskoj, među kojima je 20 članova HAZU, a na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u svijetu za 2025. godinu nalazi se 149 znanstvenika koji djeluju u Hrvatskoj, među kojima je 15 članova HAZU.

U organizaciji Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Hamburgu, u tom je gradu 5. i 6. listopada 2026. gostovao Teatar Gavran koji je publici tijekom dviju večeri ponudio susret sa suvremenim hrvatskim kazalištem i književnošću – od kazališne predstave pred brojnom publikom do susreta i razgovora s jednim od najizvođenijih i najprevođenijih hrvatskih autora, akademikom Mirom Gavranom.

Član suradnik HAZU prof. dr. sc. Ennio Stipčević u knjizi Musica humana: Ogledi o pučkoj glazbi hrvatskoga baroka donosi novo i poticajno čitanje hrvatskoga glazbenog baroka. Autor pred čitatelja iznosi uvjerljivu sintezu epohe, pokazujući povezanost različitih glazbenih praksi, njihovo prožimanje s društvenim životom te mjesto hrvatskih prostora u širem europskom kulturnom krugu. U središtu interdisciplinarnih razmatranja nije samo poznati skladateljski kanon, nego i zanemareni, često anonimni svijet pučke glazbe.

Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Drago Šubarić posjetio je u utorak 29. rujna 2026. Hrvatsku akademiju znanosti gdje ga je u Akademijinoj palači primio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt. Razgovaralo se o mogućnostima unapređenja suradnje Hrvatske akademije i osječkog Sveučilišta. Susreti su bili nazočni i glavni tajnik HAZU akademik Dario Vretenar i akademik Željko Cvetnić, a uz rektora Šubarića bili su i prorektori prof. dr. sc. Damir Matanović i prof. dr. sc. Jurislav Babić te dekanica  Prehrambeno – tehnološkog fakulteta prof. dr. sc. Stela Jokić. 

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u petak 25. rujna 2026. održana je tiskovna konferencija povodom Svjetskog dana srca, pod ovogodišnjim sloganom „Svaki otkucaj je važan!“, s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja kardiovaskularnog zdravlja, pravodobnog prepoznavanja srčanog zastoja i usvajanja zdravih životnih navika. Pozdravnu riječ i uvod u konferenciju održao je akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskoga kardiološkog društva i upravitelj Hrvatske kuće srca, koji je podsjetio na iznimnu važnost svakog pojedinog otkucaja srca i pravodobnog reagiranja u slučaju srčanog zastoja.

U nedjelju 27. rujna 2026. u Splitu je u 93. godini života umro prof. emer. Ivo Grabovac, istaknuti hrvatski pravni stručnjak, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za društvene znanosti od 1998. Rodio se u Splitu 28. kolovoza 1934. U Splitu je završio Klasičnu gimnaziju, a u Zagrebu Pravni fakultet Sveučilišta gdje je magistrirao (1965.) i doktorirao (1967.). Radio je na Pravnom fakultetu u Splitu od njegova osnivanja 1961., a od 1976. do 2004. bio je redoviti profesor predmeta Pomorsko i opće prometno pravo i Pravo osiguranja. Predavao je i na Pomorskom fakultetu u Splitu i na Sveučilišnom studiju u Splitu, Odjel za studij mora i pomorstva – morsko ribarstvo. Bio je dekan (1978.-1980., 1994-1996.) i predsjednik Savjeta (1991.-1993.) Pravnog fakulteta u Splitu.

U radu međunarodnog muzikološkog skupa „Soundscapes of Entertainment: Music at Leisure in the 19th Century“, koji se održao od 17. do 19. rujna 2026. na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, a koji su zajednički organizirali to sveučilište, Hrvatsko muzikološko društvo, Centro Studi Opera Omnia Luigi Boccherini iz Lucce i Palazetto Bru Zane iz Venecije, svoja su priopćenja održale četiri zaposlenice Odsjeka za povijest hrvatske glazbe: dr. sc. Lucija Konfic, dr. sc. Marija Benić Zovko, dr. sc. Tatjana Čunko i dr. sc. Petra Babić, te akademik Stanislav Tuksar i kao jedan od plenarnih predavača dr. sc. Vjera Katalinić, zaslužna znanstvenica HAZU.