Obavijesti

Etnologinja i antropologinja akademkinja Jasna Čapo, članica Znanstvenog savjeta Ministarstva demografije i useljeništva koja se godinama sustavno godinama bavi migracijama hrvatskih iseljenika, u razgovoru za Večernji list od 16. rujna 2026. govori o niskoj svijesti u hrvatskom društvu o demografskim problemima, o iseljenicima koji se vraćaju u Hrvatsku, o zaprekama zbog kojih se još značajniji povratak ne događa, kao i o predrasudama i stereotipima naspram heterogenih skupina iseljenika i potomaka iseljenika. 

Akademkinja Mirna Šitum, jedna od najistaknutijih hrvatskih specijalistica dermatologije i venerologije i prva specijalistica uže dermatološke onkologije dala je 13. rujna 2026. intervju portalu Telegram povodom nedavnog testiranja cjepiva protiv melanoma koje su obavile farmaceutske kompanije Moderna i Merck. Iako se slaže da je riječ o povijesnom rezultatu, akademkinja Šitum upozorava da je nužna stručna preciznost u tumačenju te ohrabrujuće vijesti.

U Hrvatskom muzeju turizma u Vili Angiolini u Opatiji 11. rujna 2026. otvorena je izložba „Ante Mandić – pravo, politika, nasljeđe“, posvećena životu, djelovanju i nasljeđu istaknutog hrvatskog pravnika i političara Ante Mandića (1881. – 1959.). Izložba je nastala kao rezultat višegodišnjeg istraživanja povjensičarke dr.sc. Maje Polić iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Rijeci pod nazivom “Ante Mandić – pravo, politika, nasljeđe.” Izložba se može razgledati do 8. studenoga 2026.

U Selcima na otoku Braču 7. kolovoza 2026. održana je 36. svehrvatska jezično-pjesnička smotra “Croatia rediviva ča-kaj-što” koju je 1991. pokrenuo hrvatski pjesnik, diplomat i liječnik akademik Drago Štambuk i utemeljio je na konceptu trojedne naravi hrvatskoga jezika i ravnopravnosti njegovih dionica – čakavske, kajkavske i štokavske, što je kao Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što 2019. proglašeno kulturnim dobrom Republike Hrvatske i stavljeno na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine. U sklopu ove smotre brojni su pjesnici ovjenčani maslinovim vijencem postali poeta oliveatus, a njihovi stihovi upisani su na Zidu od poezije koji zovu i „oltarom hrvatskog pjesništva“ na središnjem trgu u Selcima. Ovogodišnji oliveat Croatie redivive ugledni je hrvatski književnik i pjesnik Tomislav Marijan Bilosnić.

U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i indijskog Vijeća za kulturnu razmjenu (ICCR) od 3. do 8. kolovoza 2026. u Interuniverzitetskom centru (IUC) u Dubrovniku održana je 11. dubrovačka međunarodna konferencija o sanskrtskim epovima i puranama (11th DICSEP). Na sjednicama konferencije sudjelovali su znanstvenici iz Azije, Europe i Sjeverne Amerike, odnosno iz Indije, Japana, Koreje, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Velike Britanije, Belgije, Švedske, Nizozomske, Njemačke, Poljske, Češke, Bugarske, Rusije, Švicarske, Austrije, Italije i Hrvatske.

Dr. sc. Lucija Konfic s Odsjeka za povijest hrvatske glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održala je u ponedjeljak 8. rujna 2026. župnoj crkvi svete Ane u Križevcima predavanje „Sveti Marko Križevčanin i glazba“ u kojem je govorila o hrvatskoj glazbi u vremenu svetog Marka Križevčanina, zatim o glazbi posvećenoj Marku Križevčaninu općenito s naglaskom na prigode u kojima su pojedine skladbe izvedene i o kojim se vrstama skladbi radilo te o  skladbama posvećenima svetom Marku Križevčaninu i njihovim skladateljima.

Razred za tehničke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je predavanje istaknutog znanstvenika prof. dr. Igora Mezića (University of California, Santa Barbara, SAD) Teorija Koopmanovih operatora u strojnom učenju: operator kao model održano u petak 4. rujna u Knjižnici HAZU. Uvodno je govorio akademik Jurica Sorić koji je predstavio predavača. Prof. dr. Igor Mezić na predavanju je predstavio inovativan pristup strojnom učenju dinamičkih sustava primjenom teorije Koopmanovog operatora (KOT) s ciljem premošćivanja ograničenja umjetne inteligencije u mehanici. Funkcionalnost ovog pristupa demonstriran je kroz konkretne primjere u dinamici fluida, elektroenergetskih mreža i meke robotike.

U subotu 12. rujna 2026. u Londonu je u 89. godini života umrla je lady Jadranka Njerš Beresford-Peirse, osnivačica Međunarodne zaklade za hrvatske spomenike i donatorica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Rodila se 1938. u Đurđenovcu. Diplomirala je engleski i talijanski jezik u Zagrebu 1963., nakon čega odlazi na poslijediplomski studij u London, gdje se 1966. udala za sir Henryja Beresford-Peirsea, pripadnika stare britanske aristokratske obitelji, i u Velikoj Britaniji provela najveći dio života. Sa suprugom je 1991. osnovala Međunarodnu zakladu za hrvatske spomenike (International Trust for Croatian Monuments) kao reakciju na goleme nanesene hrvatskim znamenitostima, muzejima i baštini tijekom srpske agresije na Hrvatsku.

Istaknuti hrvatski arhitekt akademik Nikola Bašić objavio je u Jutarnjem listu od 5. rujna 2026. tekst pod naslovom Zašto ne postoji društveno-politička tema hrvatskog prostora?

Što bi bilo najefikasnije učiniti da se spriječe i preveniraju požari i da se olakša način na koji ih možemo gasiti i kontrolirati u Novom listu od 29. kolovoza 2026. govorio je vodeći hrvatski stručnjak za šumarstvo i uzgajanje šuma akademik Igor Anić, ujedno i predsjednik Hrvatskog šumarskog društva.