News

Razred za tehničke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je predavanje istaknutog znanstvenika prof. dr. Igora Mezića (University of California, Santa Barbara, SAD) Teorija Koopmanovih operatora u strojnom učenju: operator kao model održano u petak 4. rujna u Knjižnici HAZU. Uvodno je govorio akademik Jurica Sorić koji je predstavio predavača. Prof. dr. Igor Mezić na predavanju je predstavio inovativan pristup strojnom učenju dinamičkih sustava primjenom teorije Koopmanovog operatora (KOT) s ciljem premošćivanja ograničenja umjetne inteligencije u mehanici. Funkcionalnost ovog pristupa demonstriran je kroz konkretne primjere u dinamici fluida, elektroenergetskih mreža i meke robotike.

Istaknuti hrvatski arhitekt akademik Nikola Bašić objavio je u Jutarnjem listu od 5. rujna 2026. tekst pod naslovom Zašto ne postoji društveno-politička tema hrvatskog prostora?

Što bi bilo najefikasnije učiniti da se spriječe i preveniraju požari i da se olakša način na koji ih možemo gasiti i kontrolirati u Novom listu od 29. kolovoza 2026. govorio je vodeći hrvatski stručnjak za šumarstvo i uzgajanje šuma akademik Igor Anić, ujedno i predsjednik Hrvatskog šumarskog društva.

Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti obratilo je u ponedjeljak 17. kolovoza 2026. javnosti izjavom o odlaganju otpada i ugrožavanju okoliša povodom slučaja odlagališta otpada u Gospiću.

Član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Hrvoje Petrić s Katedre za povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjelovao je u istraživanju Cascading continental-scale floods across Europe in 1342-1343  čiji rezultati su u kolovozu 2026. objavljeni u časopisu Nature. On je u istraživanju sudjelovao rekonstrukcijom dugoročnih podataka o poplavama Drave i njezinih pritoka te razmjere tadašnjeg niza katastrofa uspoređuje sa suvremenim događajima. 

U subotu 5. rujna 2026. svečano je obilježen završetak obnove Aleje glagoljaša, jedinstvenoga spomeničkog kompleksa uz cestu Roč – Hum u Istri. Koncepciju i simboliku jedanaest spomen-obilježja osmislio je sredinom 1970-ih godina akademik Josip Bratulić, a spomenike je izradio akademski kipar Želimir Janeš. Simboličnim rezanjem vrpce na vratima spomen-obilježja Uspon Istarskog razvoda istarski župan Boris Miletić, gradonačelnik Buzeta Damir Kajin i predsjednik Čakavskog sabora akademik Robert Matijašić proglasili su završetak višemjesečne obnove kamenih skulptura i zidanih kompozicija.

U četvrtak 27. kolovoza 2026. u Zagrebu je u 85. godini života umro član suradnik Razreda za društvene znanosti i dugogodišnji tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Slobodan Kaštela.
Rodio se 13. rujna 1941. u Novigradu (Dalmatinskom), a od 1946. živio je u Zagrebu, gdje je završio školovanje i Pravni fakultet. Doktorirao je 2000., a 2006. izabran je za člana suradnika HAZU. Od 1978. do 2012. bio je tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a zatim do 2014. savjetnik predsjednika HAZU.

Obnova palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti stradale u potresima 2020. približava se kraju te je 10. kolovoza 2026. započelo njeno useljenje. 

Hrvatska muzikologinja akademkinja Hana Breko Kustura dala je intervju portalu Dalmacija News u kojem je govorila o svom životnom putu, znanstvenoistraživačkom radu i povezanosti s rodnim Sinjem. 

U subotu 8. kolovoza 2026. u Zagrebu je u 95. godini života umro hrvatski fizičar akademik Ivo Šlaus, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Rodio se 26. rujna 1931. u Splitu. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu diplomirao je fiziku 1954. i doktorirao 1958. te bio profesor od 1960. do 2005. Od 1954. do 1998. djelovao je i u Institutu Ruđer Bošković. Od 2005. bio je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bio je od 1991., a od 1977. izvanredni član. Od 2000. do 2003. bio je zastupnik SDP-a u Hrvatskom saboru.