News

Trideseta obljetnica preseljenja Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu u novu zgradu u zagrebačkom naselju Trnje svečano je obilježena u srijedu u predvorju NSK, gdje je postavljena i izložba “Prenosimo ideje kroz vrijeme: tri desetljeća staklene riznice baštine”. Na obilježavanju je sudjelovao i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt, koji je bio jedan od projektanata i voditelj projekta izgradnje nove zgrade NSK. Uz njega zgradu su projektirali Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić i Davor Mance.

Akademik Drago Štambuk, hrvatski diplomat, pjesnik i liječnik dao je intervju tjedniku 7dnevno u kojem je govorio o svom životu i djelovanju te o nekima od aktualnih svjetskih pitanja.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svom sastavu ima 27 znanstvenoistraživačkih jedinica, 12 u Zagrebu, a 15 izvan njega, od kojih je najstariji Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli koji je 28. svibnja 2025. proslavio 80. obljetnicu osnutka i djelovanja.

U izdanju Društva hrvatskih književnika, biblioteka Mala knjižnica, objavljena je nova knjiga akademika Ranka Matasovića „Legenda o kralju Arturu i srednjovjekovne velške priče“.
Akademik Matasović ovom se knjigom ponovno posvetio značajnom dijelu svojih zanimanja, tradicionalnim pričama i vjerovanjima kultura koje postoje posredno i u našoj današnjoj kulturi.

U povodu 150. obljetnice Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 16. svibnja 2025. dodijelio je zahvalnicu Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU za dugogodišnju suradnju u organiziranju izložba i predavanja, za zajedničke projekte i sudjelovanje u nastavi te za promicanje kulturne baštine. Zahvalnicu je preuzela dr. sc. Ljerka Dulibić, znanstvena savjetnica Strossmayerove galerije.

Na svečanom obilježavanju 150. obljetnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 16. svibnja 2025. Odsjek za etnologiju Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu primio je  zahvalnicu za dugogodišnju suradnju na znanstvenim projektima i u nastavi te za čuvanje, obradu i prezentaciju građe o hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Zahvalnicu je u ime akademika Anđelka Akrapa, voditelja Odsjeka i dr. sc. Jakše Primorca, višeg znanstvenog suradnika Odsjeka, preuzela dr. sc. Klementina Batina, znanstvena suradnica Odsjeka.

Povodom obilježavanja 150. obljetnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Arhiv za likovne umjetnosti HAZU je, uz nekoliko drugih Akademijinih jedinica, 16. svibnja 2025.  primio zahvalnicu kojom se odaje priznanje za dugogodišnju suradnju u istraživanju kulturne baštine te suorganizaciju znanstvenih skupova. Zahvalnicu je preuzela dr. sc. Jasenka Ferber Bogdan, upraviteljica Kabineta za arhitekturu i urbanizma s Arhivom za likovne umjetnosti. 

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti uputila je čestitku papi Lavu XIV. u povodu preuzimanja dužnosti poglavara Katoličke crkve. U čestitki se podsjeća na veze hrvatskog naroda sa Svetom Stolicom još od vremena doseljenja Hrvata na obale Jadrana prije 14 stoljeća i početaka hrvatske državnosti, kao i na zasluge pape Lava XIII. za hrvatski narod te na njegovo prijateljstvo s utemeljiteljem Hrvatske akademije đakovačkim i srijemskim biskupom Josipom Jurjem Strossmayerom.

L’Oréal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 19. godinu zaredom nagradili su četiri mlade znanstvenice iz područja prirodnih znanosti, uključujući i interdisciplinarna područja, pojedinačnim priznanjima u vrijednosti od 5.000 eura. Svečana dodjela priznanja održana je u četvrtak 15. svibnja 2025. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

U sklopu festivala povijesti Kliofest u srijedu 14. svibnja 2025. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljeno je hrvatsko izdanje knjige „Boje hrvatske Moravske“, posvećeno povijesti, kulturi, tradiciji i jeziku moravskih Hrvata. Objavila ju je Udruga građana hrvatske narodnosti u Češkoj uz potporu Hrvatske matice iseljenika i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, a preveo ju je  povjesničar i bohemist Marijan Lipovac, rukovoditelj Službe za odnose s javnošću i medije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.