News

Objavljen je 19. broj časopisa Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru (2025.), kojim je Akademijin Zavod u Bjelovaru simbolično obilježio dvadeset godina aktivnog djelovanja (2005. – 2025.). U ovome broju objavljeno je ukupno deset radova – šest izvornih znanstvenih članaka te četiri rada u rubrici Prikazi i osvrti, koji tematski obuhvaćaju područja društvenih, humanističkih i interdisciplinarnih znanosti.

U četvrtak 29. siječnja 2026. preminuo je povjesničar dr. sc. Milko Brković, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju/nasl. red. prof., znanstveni djelatnik Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru od 1988. do 2014. i njegov upravitelj od 1991. do 2009. Rodio se 15. listopada 1949. u Putkovićima u Općini Vitez u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je na studiju povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zadru, a u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru radio je od 1988. do 2014. Glavno područje njegovog znanstvenog istraživanja bila je hrvatska srednjovjekovna povijest, s naglaskom na diplomatiku.

U petak 30. siječnja 2026. u 70. godini umrla njemačka filologinja Elisabeth von Erdman, dopisna članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1998. Rodila se 5. studenog 1956. u Frankfurtu na Majni. Studirala je slavensku filologiju, istočnoeuropsku povijest i filozofiju u Bonnu, Zagrebu i Freiburgu im Breisgauu, gdje je 1986. doktorirala.  Bila je profesorica slavenskih književnosti i povijesti ideja na Sveučilištu Friedrich-Alexander, sa sjedištem u Erlangenu i Nürnbergu. Godine 1988. pokrenula je jedini niz izvan Hrvatske o hrvatskoj kulturi (Vrela i prinosi za hrvatsku kulturnu povijest – Quellen und Beiträge zur kroatischen Kulturgeschichte), koji broji 10 svezaka u 11 knjiga. Prva je u njemačkoj slavistici zastupala tezu o posebnosti hrvatskog jezika u nizu radova u znanstvenoj periodici.

U srijedu 21. siječnja 2026. u Zagrebu je u 87. godini života umrla hrvatska filologinja i književna povjesničarka akademkinja Ivanka Petrović, redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2010.
Rodila se 14. lipnja 1939. u Skoplju, a diplomirala hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1962. Od 1964. do 2010. radila je u Staroslavenskom institutu u Zagrebu. Istraživala je dva velika područja hrvatskog književnog srednjovjekovlja: hagiografski, legendarni i apokrifni korpus hrvatske glagoljske, latinske i latinične književnosti te ćirilometodsko naslijeđe u Hrvata. Ispraćaj akademkinje Ivanke Petrović bit će u srijedu 28. siječnja u 13.20 sati na Krematoriju na Mirogoju.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti  akademik Velimir Neidhardt primio je u petak 23. siječnja 2026. mons. dr. Franju Topića, člana Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije, obnovitelja i dugogodišnjeg predsjednika Hrvatskog kulturnog društva Napredak iz Sarajeva (od 1990. do 2019.) koji je također bio i utemeljitelj i prvi predsjednik Paneuropske unije BiH (od 1995. do 2010.). Tijekom razgovora istaknuta je važnost promicanja pozitivnih duhovnih vrijednosti u suvremenom svijetu, posebno na području znanosti, umjetnosti i kulture, a razgovaralo se i o aktualnim pitanjima vezanima uz Hrvate u BiH.

Istaknuti hrvatski arhitekt akademik Andrija Mutnjaković dao je intervju tjedniku Nacional od 11. siječnja 2026. koji je vodila novinarka Kristina Olujić Ježić. U intervjuu je govorio o svom stvaralaštvu, kao i o aktualnim pitanjima hrvatske arhitekture i urbanizma. 

U Hrvatskom klubu August Šenoa u Pečuhu u organizaciji Hrvatskog kluba i Generalnog konzulata Republike Hrvatske 12. siječnja 2026. organizirano je kulturno događanje kojim je obilježena 34. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Tom prigodom otvorena je izložba “Faust Vrančić – hrvatski Leonardo da Vinci”, priređena u suradnji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Iran Daily, popularni iranski dnevnik, objavio je 1. siječnja 2026. ogled o akademiku Dragi Štambuku, hrvatskom veleposlaniku u Iranu u kojemu je predstavio njegov životni i intelektualni put, od rođenja među ruševinama rodnoga mjesta, nakon talijanskog fašističkog paljenja, te njegovu medicinsku, književnu i diplomatsku karijeru, od Hrvatske do Irana.

U petak 2. siječnja 2026. u Zagrebu je u 88. godini života umro hrvatski povjesničar akademik Nikša Stančić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2004. i voditelj Arhiva HAZU od 2016. Rodio se 16. ožujka 1938. godine u Starom Gradu na Hvaru. Povijest je diplomirao 1964. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 1971. do 2008. predavao je na Katedri za hrvatsku povijest. Istraživao je hrvatsku povijest novog vijeka, posebno Hrvatski narodni preporod, problematiku nacije i nacionalizma te heraldičku problematiku. Bio je na čelu stručnog povjerenstva koje je 1990. definiralo grb Republike Hrvatske. Akademik Nikša Stančić pokopan je 9. siječnja 2026. u arkadama na Mirogoju.

U četvrtak 1. siječnja 2026. u Zagrebu je u 92. godini života umro hrvatski književnik i prevoditelj prof. dr. sc. Tomislav Sabljak, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1994. Rodio se 15. veljače 1934. u Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1957. Od 1969. bio je zaposlen u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, gdje je od 2000. do 2020. bio voditelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti. Kao književnik bio je pjesnik, prozaik, kritičar, esejist, feljtonist, autor radio i televizijskih drama te filmskih scenarija. Najpoznatije djelo mu je Rječnik hrvatskoga žargona iz 2001. kojem je prethodio Rječnik šatrovačkog govora iz 1981. Ispraćaj Tomislava Sabljaka održan je 7. siječnja u Krematoriju na Mirogoju.