News

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić razgovarala je s Verom Zoričić, pripadnicom hrvatske dijaspore u Kanadi, koja dovršava doktorsku disertaciju na Odsjeku za povijest Sveučilišta Waterloo i radi dokumentarni film o ženama u doba Hrvatskog proljeća koji će biti dovršen 2027. povodom 60. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Razgovor Vere Zoričić s akademkinjom Dubravkom Oraić Tolić objavljen je časopisu Vijenac od 12. ožujka 2026.

Drama hrvatskog dramatičara akademika Mire Gavrana Ljubavi Georgea Washingtona bit će premijerno izvedena 9. travnja 2026. u Sao Paulu u Brazilu u produkciji Teatro BDO Jaraguá. Redatelj predstave je Darson Ribeiro, dok u glavnim ulogama nastupaju istaknute brazilske glumice Claudia Ohana u ulozi Marthe Washington i Priscila Fantin u ulozi Sylvije Carver.

Povodom Svjetskog dana voda koji se obilježava 22. ožujka, Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša HAZU, kojem je na čelu akademik Goran Durn, organiziralo je 23. ožujka predavanje Istraživanje vadozne zone i uloga oborine u prihranjivanju zagrebačkog vodonosnika koje je u Knjižnici HAZU održala dr. sc. Laura Bačani, viša asistentica na Zavodu za geologiju i geološko inženjerstvo Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U sklopu ciklusa predavanja Znanost u žarištu kojima Hrvatska akademija predstavlja djelovanje svojih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, 24. ožujka u Knjižnici HAZU predavanje Slike Muke i Uskrsnuća u Strossmayerovoj galeriji održala je dr. sc. Ljerka Dulibić,

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti želi Vam sretan Uskrs!

U tijeku su završni radovi na cjelovitoj obnovi sedam od ukupno osam zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Završetak radova planiran je do kraja lipnja 2026.. Među prvima će vrata otvoriti palača HAZU sagrađena 1884., i to s novootkrivenim neorenesansnim oslicima. O tome je u ponedjeljak 23. ožujka 2026. reportažu objavio Dnevnik HTV-a.

Čileanski arhitekt hrvatskog porijekla Smiljan Radić Clarke, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dobio je Pritzkerovu nagradu za arhitekturu za 2026. Pritzkerova nagrada najuglednije je svjetsko priznanje na području arhitekture koje se dodjeljuje od 1979. te se uspoređuje s Nobelovom nagradom. Radić je prvi dobitnik hrvatskog porijekla, a među dopisnim članovima HAZU dobitnici su i japanski arhitekt Kenzo Tange (1987.) i britanski arhitekt Norman Foster (1999.).

U srijedu 18. ožujka 2026. u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti akademiku Kuzmi Kovačiću uručeno je tradicionalno braniteljsko priznanje „Velika zlatna plaketa – Da se ne zaboravi“ koje mu je dodijelila Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91., u suradnji s drugim udrugama proizašlim iz Domovinskog rata, pod pokroviteljstvom Ministarstvo hrvatskih branitelja. Akademiku Kovačiću priznanje je dodijeljeno za promicanje vrijednosti stvaranja hrvatske države i Domovinskog rata te istinsku potporu hrvatskim braniteljima i stradalnicima.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pridružila se i ove godine obilježavanju Tjedna mozga u Hrvatskoj simpozijem pod nazivom Suvremeni pravci u istraživanju mozga koji je 18. ožujka u Knjižnici HAZU organizirao Odbor za neuroznanost i bolesti mozga Razreda za medicinske znanosti HAZU, u suradnji s Međunarodnim institutom za zdravlje mozga, Hrvatskim društvom za neuroznanost, Hrvatskim institutom za istraživanje mozga, Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Međunarodnim institutom za zdravlje mozga i Znanstvenim centrom izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost.

U nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru i udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Orašja, objavljena je monografija upravitelja Zavoda HAZU u Zadru Tade Oršolića, “106. brigada HVO Orašje – u obrani oraškog područja 1992. – 1995.” (Orašje – Zagreb, 2026., str. 473.).

U organizaciji Hrvatskog muzeja arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 13. ožujka u Knjižnici HAZU predstavljena je monografija Architectonics of the National Library of Kosovo autora Rilinda Čočaja. Monografija je objavljena u nakladi HAZU, u ediciji Architectonica Hrvatskog muzeja arhitekture. Nastala je nadogradnjom doktorske teze Rilinda Čočaja na Sveučilištu u Veneciji u kojoj se razmatra rad akademika Andrije Mutnjakovića, projektanta Nacionalne knjižnice Kosova u Prištini.