News

U ponedjeljak 5. svibnja 2025. u Velikoj Pisanici otvoreni su 15. Dani Ede Murtića, a povodom 20. godišnjice njegove smrti otkrivena je reinterpretacija njegove skice za mural. Prema koncepciji Milana Bešlića i Tomislava Buntaka mural su izveli studentice slikarstva Akademije likovnih umjetnosti Marta Dijak i Mia Markušić te akademski slikar Karlo Fintić. Mural je otkrio glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Dario Vretenar koji je izjavio da je akademik Edo Murtić koji je obilježio hrvatsko slikarstvo druge polovice 20. stoljeća,  ali i povezao hrvatsku umjetnost s Europom i svijetom bio jedan od najznamenitijih članova HAZU.

Skupina znanstvenika pod vodstvom dopisnog člana HAZU Dimitrija Krainca otkrila je nove gene povezane s nastankom Parkinsonove bolesti. Ovo otkriće, objavljeno nedavno u jednom
od vodećih svjetskih znanstvenih časopisa Science, otvara nove mogućnosti u liječenju Parkinsonove bolesti i srodnih neurodegenerativnih poremećaja. O tome je 5. svibnja 2025. izvijestio Jutarnji list.

Na kongresu Virology 2025, održanome od 27. do 30. travnja u Cavtatu i Dubrovniku Europsko virološko društvo dodijelilo je Stipanu Jonjiću, redovitom članu HAZU, Europsku virološku nagradu za doprinos u razumijevanju fiziologije imunološkog odgovora na virusne infekcije. Nagradom se odaje priznanje vrhunskim znanstvenim dostignućima s dalekosežnim utjecajem na zdravlje biljaka, životinja ili ljudi, te za doprinos promicanju europske virologije.

Trijenale hrvatskoga kiparstva središnja je nacionalna manifestacija koja predstavlja ponajbolja ostvarenja na području suvremene kiparske umjetnosti, a koju Gliptoteka HAZU organizira od 1982. godine svake tri godine. 15. trijenale hrvatskoga kiparstva će se, zbog nemogućnosti održavanja izložbe u prostorima Gliptoteke HAZU koji su još uvijek u obnovi, održati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Radovi će se odabrati sukladno propozicijama Natječaja. Sve pristigle radove pregledat će Ocjenjivački sud, a prijedlozi se zaprimaju zaključno do: 8.6.2025. godine., 23:59.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je 29. travnja u Knjižnici HAZU svoj dan i 164. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2024. Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, pod predsjedanjem bana Josipa Šokčevića, na prijedlog đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije. Ta odluka provedena je u život nakon što ju je 1866. potvrdio hrvatski kralj Franjo Josip I. Proslava Dana HAZU bila je prilika za osvrt u prošlost Akademije i njenu povijesnu ulogu u razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, kao i napretku hrvatskog društva u cjelini, a time i u stvaranju hrvatskog nacionalnog identiteta.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je u utorak 29. travnja 2025. u Knjižnici HAZU svoj dan i 164. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2024.  Tim povodom u emisiji Hrvatske televizije Dobro jutro, Hrvatska 30. travnja gostovali su predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt i glavni tajnik akademik Dario Vretenar.

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić primila je u ponedjeljak 28. travnja 2025. Nagradu “Dubravko Horvatić” za prozu za godinu 2024. koju joj je dodijelila Hrvatska kulturna zaklada. Nagrada joj je dodijeljena za knjigu “Tvojim glasom – Ljubav u sjeni politike”, koju je objavila Naklada Ljevak.

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na početku svoje sjednice u ponedjeljak 28. travnja 2025. minutom šutnje odalo je počast poglavaru Katoličke crkve papi Franji koji je umro 21. travnja. Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt pritom je ukratko podsjetio na djelo preminulog Pape u njegovih 12 godina pontifikata. “U povodu smrti Svetoga oca, pape Franje, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti s dubokim poštovanjem prisjeća se neizbrisivog otiska koji je čovjek velikog srca i velikih gesta ostavio među milijunima vjernika. Poseban je trag ostavio među siromašnima i marginaliziranim skupinama društva i otvorio je Crkvu suvremenim problemima. Svojim je životom svjedočio poniznost, dobronamjernost i neposrednost, a posebice je bio osjetljiv na nepravdu i patnju”, izjavio je akademik Neidhardt. 

Kako prekomjeran unos kuhinjske soli utječe na zdravlje, u razgovoru za tportal uoči FOODCOOLTOUR konferencije o sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje koja će se održati u Osijeku otkriva akademik Bojan Jelaković, internist, nefrolog i hipertenziolog, predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju te redoviti profesor interne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i pročelnik Zavoda za nefrologiju, dijalizu i arterijsku hipertenziju u Klinici za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt primio je u srijedu 23. travnja 2025. u nastupni posjet veleposlanicu Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj Elmu Kovačević Bajtal. Tema razgovora bilo je unapređenje suradnje Hrvatske s BiH na znanstvenom, umjetničkom i kulturnom području. Uz predsjednika HAZU susretu je bio nazočan  i potpredsjednik HAZU akademik Frano Parać.