Obavijesti

Akademik Ivan Petrović dobitnik je prestižne nagrade Outstanding Service Award Međunarodne federacije za automatsko upravljanje (IFAC – International Federation of Automatic Control)), koja mu je dodijeljena za dugogodišnji izniman rad i doprinos na vodećim pozicijama u Federaciji. Nagrada je akademiku Petroviću uručena 22. kolovoza 2026. godine u Busanu u Republici Koreji, uoči 23. Svjetskog kongresa IFAC 2026, najvažnijeg međunarodnog znanstvenog skupa iz područja automatike i robotike koji se održava svake treće godine. Akademik Petrović ujedno je izabran u drugom trogodišnjem mandatu u IFAC Council (2026-2029).

U petak 25. rujna 2026. na Lastovu je svečano predstavljeno novo izdanje Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku– zbornik radova Tamo gdje počinje more. Ogledi o povijesti Lastova. Pred iznimno mnogobrojnom publikom knjigu su predstavili urednik zbornika dr. sc. Vedran Stojanović, znanstveni suradnik Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i dr. sc. Lovro Kunčević, viši znanstveni suradnik istog Zavoda. Svečanosti su nazočile voditeljica Zavoda, akademkinja Nella Lonza, upraviteljica Zavoda dr. sc. Vesna Miović te načelnica Općine Lastovo Anita Jančić Lešić.

Prof. dr. sc. Nikica Šprem, član suradnik Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,  zajedno sa suradnicima iz više europskih i azijskih zemalja, sudjelovao je u međunarodnom istraživanju koje donosi nova saznanja o evolucijskoj povijesti divlje svinje, jedne od najraširenijih vrsta velikih sisavaca na euroazijskom kontinentu. Rezultati istraživanja objavljeni su u prestižnom znanstvenom časopisu Science.

Muzikologinja akademkinja Hana Breko Kustura sudjelovala je 23. rujna 2026. kao ovogodišnji invited speaker na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Multidisciplinary Research on Cultural Heritage — MRCH, koja se održava od 23. do 25. rujna u Hrvatskom državnom arhivu Zagrebu. Tema njezina izlaganja bila je Reconstructing Medieval Croatian Music: Sources, Methods, and Performance pri čemu je pokazala nove rezultate istraživanja hrvatskih izvora za glazbu srednjega vijeka, te načine njezine suvremene obrade i interpretacije.

Predsjednica Akademije znanosti i umjetnosti Kosova akademkinja Justina Shiroka-Pula posjetila je u četvrtak 24. rujna 2026. Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti gdje ju je u Akademijinoj palači primio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt. Susretu su bili nazočni i veleposlanik Republike Kosova u Hrvatskoj Martin Berishaj i potpredsjednik HAZU akademik Davor Miličić. Razgovaralo se o dosadašnjim povijesnim vezama hrvatskog i albanskog naroda te Hrvatske i Kosova, kao i o mogućnostima unapređenja znanstvene suradnje između akademija dviju zemalja. 

Čileanski arhitekt hrvatskog porijekla Smiljan Radić, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dobitnik Pritzkerovu nagradu za arhitekturu za 2026., najuglednijeg svjetskog priznanja na području arhitekture, dao je intervju časopisu Vijenac od 10. rujna 2026. Intervju je vodila Tuga Tarle. 

Etnologinja i antropologinja akademkinja Jasna Čapo, članica Znanstvenog savjeta Ministarstva demografije i useljeništva koja se godinama sustavno godinama bavi migracijama hrvatskih iseljenika, u razgovoru za Večernji list od 16. rujna 2026. govori o niskoj svijesti u hrvatskom društvu o demografskim problemima, o iseljenicima koji se vraćaju u Hrvatsku, o zaprekama zbog kojih se još značajniji povratak ne događa, kao i o predrasudama i stereotipima naspram heterogenih skupina iseljenika i potomaka iseljenika. 

U Hrvatskom muzeju turizma u Vili Angiolini u Opatiji 11. rujna 2026. otvorena je izložba „Ante Mandić – pravo, politika, nasljeđe“, posvećena životu, djelovanju i nasljeđu istaknutog hrvatskog pravnika i političara Ante Mandića (1881. – 1959.). Izložba je nastala kao rezultat višegodišnjeg istraživanja povjensičarke dr.sc. Maje Polić iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Rijeci pod nazivom “Ante Mandić – pravo, politika, nasljeđe.” Izložba se može razgledati do 8. studenoga 2026.

U Selcima na otoku Braču 7. kolovoza 2026. održana je 36. svehrvatska jezično-pjesnička smotra “Croatia rediviva ča-kaj-što” koju je 1991. pokrenuo hrvatski pjesnik, diplomat i liječnik akademik Drago Štambuk i utemeljio je na konceptu trojedne naravi hrvatskoga jezika i ravnopravnosti njegovih dionica – čakavske, kajkavske i štokavske, što je kao Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što 2019. proglašeno kulturnim dobrom Republike Hrvatske i stavljeno na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine. U sklopu ove smotre brojni su pjesnici ovjenčani maslinovim vijencem postali poeta oliveatus, a njihovi stihovi upisani su na Zidu od poezije koji zovu i „oltarom hrvatskog pjesništva“ na središnjem trgu u Selcima. Ovogodišnji oliveat Croatie redivive ugledni je hrvatski književnik i pjesnik Tomislav Marijan Bilosnić.

Akademkinja Mirna Šitum, jedna od najistaknutijih hrvatskih specijalistica dermatologije i venerologije i prva specijalistica uže dermatološke onkologije dala je 13. rujna 2026. intervju portalu Telegram povodom nedavnog testiranja cjepiva protiv melanoma koje su obavile farmaceutske kompanije Moderna i Merck. Iako se slaže da je riječ o povijesnom rezultatu, akademkinja Šitum upozorava da je nužna stručna preciznost u tumačenju te ohrabrujuće vijesti.