Obavijesti

Akademik Mirko Orlić, geofizičar, oceanograf, klimatolog, sveučilišni profesor, vrhunski znanstvenik svjetskih razmjera,  dao je intervju Večernjem listu od nedjelje 24. kolovoza 2025., a s njim je razgovarala Božena Matijević.

U utorak, 26. kolovoza 2025. u Zagrebu je u 80. godini života preminuo istaknuti hrvatski kemičar akademik Svetozar Musić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti od 2016. Akademik Svetozar Musić dao je značajan doprinos razvoju analitičke kemije, posebno u području spektroskopije i elektroanalize. Njegov znanstveni rad i pedagoški angažman ostavili su dubok trag u hrvatskoj znanstvenoj zajednici i obrazovanju novih generacija kemičara. Posljednji ispraćaj akademika Svetozara Musića održat će se u krugu obitelji.

Na zagrebačkom groblju Mirogoj 20. kolovoza 2025. pokopan je akademik Jakša Barbić, istaknuti hrvatski pravnik i nekadašnji potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji je preminuo 13. kolovoza 2025. u Zagrebu u 89. godini.
Od akademika Barbića oprostili su se brojni kolege, prijatelji i suradnici. U ime HAZU govore su održali potpredsjednik akademik Davor Miličić i akademik Stjepan Ćosić, dok su u ime Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prigodne riječi uputili dekan prof. dr. sc. Ivan Koprić i prof. dr. sc. Zoran Parać. Ispraćaju je prisustvovao i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sa suradnicima.

U ponedjeljak 11. kolovoza 2025. navršava se peta godišnjica smrti akademika Tonka Maroevića, istaknutog hrvatskog književnika, povjesničara umjetnosti, likovnog i književnog kritičara i prevoditelja, redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt uputio je u ponedjeljak 4. kolovoza 2025. povodom 5. kolovoza, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 30. godišnjice vojno-redarstvene operacije Oluja, čestitku hrvatskim braniteljima i svim hrvatskim građanima.

U utorak 5. kolovoza 2025. u crkvi Blažene Djevice Marije na Placu u Gračišću otvorena je izložba Raspela akademika Kažimira Hraste, postavljena u organizaciji Općine Gračišće, Župe sv. Vida te Muzeja grada Splita u sklopu kulturno-umjetničkog projekta Strossmayerovim putem. Na otvorenju izložbe govorili su glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Dario Vretenar, mjesni župnik Boško Čatlak, načelnik Općine Gračišće Ivan Jeromel, ravnateljica Muzeja grada Splita Vesna Bulić Baketić, prof. dr. sc. Vladimir Dugalić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, povjesničar umjetnosti Milan Bešlić i akademik Kažimir Hraste.

Prof. dr. sc. Nikica Šprem, član suradnik u Razredu za prirodne znanosti HAZU,  zajedno s kolegama iz sedam zemalja (Poljske, Ukrajine, Norveške, Španjolske, Sjedinjenih Američkih Država, Finske i Hrvatske), objavio je „Letter“ u znanstvenom časopisu Science, u kojem se ukazuje na prijetnju koju eksplozivno oružje predstavlja ne samo za ljude, već i za divlje životinje.

Prof. dr. sc. Hana Breko Kustura, članica suradnica HAZU, iz Odsjeka za povijest hrvatske glazbe gostovala je 23. srpnja 2025. u emisiji „Alkarica” Hit radija Sinj.
Fokus razgovora bio je posvećen istraživanju zvukolika Sinjske alke, te najava nove doktorske disertacije pod njenim komentorstvom koja se bavi istraživanjem svih zvučnih fenomena Sinja i Alke u 18. stoljeću, a koje se provodi na austrijskom sveučilištu (Kunstuniversität)  u Grazu.

U srijedu 23. srpnja 2025. u Budimpešti je u 81. godini života umro mađarski književni povjesničar Csaba György Kiss, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2024. Rodio se u Budimpešti 2. travnja 1945. Studirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Lóránd Eötvös u Budimpešti od 1963. do 1968. te stekao diplomu srednjoškolskog profesora mađarskog i njemačkog jezika. Doktorirao je 1986. na području komparatistike. Od 1999. do 2004. predavao je na Sveučilištu u Zagrebu na studiju hungarologije kojem je bio jedan od osnivača. Povezujući kulture Srednje Europe, radio je na njihovoj zajedničkoj prepoznatljivosti, istodobno otkrivajući i afirmirajući njihove posebnosti.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih HR objavilo je javni poziv za financijsku potporu izdavanju znanstvenih knjiga i visokoškolskih udžbenika u tiskanome i elektroničkome obliku u 2025. godini. Javni poziv za financijsku potporu otvoren je danom objave na mrežnim stranicama Ministarstva, a zahtjevi se podnose zaključno s danom 30. srpnja 2025. godine. Elektronički obrazac kao i elektroničke prijave zatvaraju se u srijedu, 30. srpnja 2025. godine, u 16.00 sati.