Obavijesti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti želi Vam sretan Uskrs!

U tijeku su završni radovi na cjelovitoj obnovi sedam od ukupno osam zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Završetak radova planiran je do kraja lipnja 2026.. Među prvima će vrata otvoriti palača HAZU sagrađena 1884., i to s novootkrivenim neorenesansnim oslicima. O tome je u ponedjeljak 23. ožujka 2026. reportažu objavio Dnevnik HTV-a.

Čileanski arhitekt hrvatskog porijekla Smiljan Radić Clarke, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dobio je Pritzkerovu nagradu za arhitekturu za 2026. Pritzkerova nagrada najuglednije je svjetsko priznanje na području arhitekture koje se dodjeljuje od 1979. te se uspoređuje s Nobelovom nagradom. Radić je prvi dobitnik hrvatskog porijekla, a među dopisnim članovima HAZU dobitnici su i japanski arhitekt Kenzo Tange (1987.) i britanski arhitekt Norman Foster (1999.).

U srijedu 18. ožujka 2026. u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti akademiku Kuzmi Kovačiću uručeno je tradicionalno braniteljsko priznanje „Velika zlatna plaketa – Da se ne zaboravi“ koje mu je dodijelila Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91., u suradnji s drugim udrugama proizašlim iz Domovinskog rata, pod pokroviteljstvom Ministarstvo hrvatskih branitelja. Akademiku Kovačiću priznanje je dodijeljeno za promicanje vrijednosti stvaranja hrvatske države i Domovinskog rata te istinsku potporu hrvatskim braniteljima i stradalnicima.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pridružila se i ove godine obilježavanju Tjedna mozga u Hrvatskoj simpozijem pod nazivom Suvremeni pravci u istraživanju mozga koji je 18. ožujka u Knjižnici HAZU organizirao Odbor za neuroznanost i bolesti mozga Razreda za medicinske znanosti HAZU, u suradnji s Međunarodnim institutom za zdravlje mozga, Hrvatskim društvom za neuroznanost, Hrvatskim institutom za istraživanje mozga, Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Međunarodnim institutom za zdravlje mozga i Znanstvenim centrom izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost.

U nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru i udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Orašja, objavljena je monografija upravitelja Zavoda HAZU u Zadru Tade Oršolića, “106. brigada HVO Orašje – u obrani oraškog područja 1992. – 1995.” (Orašje – Zagreb, 2026., str. 473.).

U organizaciji Hrvatskog muzeja arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 13. ožujka u Knjižnici HAZU predstavljena je monografija Architectonics of the National Library of Kosovo autora Rilinda Čočaja. Monografija je objavljena u nakladi HAZU, u ediciji Architectonica Hrvatskog muzeja arhitekture. Nastala je nadogradnjom doktorske teze Rilinda Čočaja na Sveučilištu u Veneciji u kojoj se razmatra rad akademika Andrije Mutnjakovića, projektanta Nacionalne knjižnice Kosova u Prištini.

Pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u organizaciji Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, u petak 13. ožujka 2026. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu otvorena je izložba akademika Kažimira Hraste „Raspela”. Prigodne govore održali su povjerenik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije Vlado Mikšić, glavni tajnik HAZU akademik Dario Vretenar, izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, autor izložbe Milan Bešlić te akademik Kažimir Hraste. Izložbu je otvorio mons. Vlado Razum, pomoćni zagrebački biskup.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavila je 3. ožujka 2025. u Knjižnici HAZU svoju nakladničku djelatnosti u 2025., kao što redovito čini svake godine. Nakon uvodne riječi predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta o Akademijinom nakladništvu u 2025. govorio je glavni tajnik akademik Dario Vretenar. Hrvatska akademija je tijekom 2025. objavila ukupno 94 sveska raznih publikacija: 30 knjiga, 35 časopisa, 15 zbornika radova, tri knjige sažetaka, pet spomenica, dvije znanstvene monografije, jedan katalog i jednu deklaracijsku knjižicu. Od svoga prvog izdanja iz 1867. do kraja 2025. Akademija je objavila ukupno 7095 svezaka različitih publikacija.

Akademik Goran Durn, profesor Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta i član Sveučilišnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu, tajnik razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dao je intervju Akademskom listu Sveučilišta u Zagrebu od 3. ožujka 2026.