Obavijesti

Hrvatska književnica akademkinja Sibila Petlevski primila je u subotu 24. listopada 2026. u Zaboku u sklopu manifestacije Dana Ksavera Šandora Gjalskog Nagradu “Gjalski” za 2026., dodijeljenu za roman Duhovi zemlje, objavljen u nakladi zagrebačke izdavačke kuće Sandorf.

Dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt, znanstvena savjetnica u trajnom izboru i upraviteljica Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU, dobila je 22. listopada 2026. javno priznanje – Plaketu Grada Iloka – za iznimna postignuća i doprinos u području kulture i znanosti. Priznanje je dobila za svoj dugogodišnji rad na promicanju svestrane djelatnosti Julija Benešića, najznamenitijega Iločanina, poglavito za rad na dovršavanju njegova životnog djela – Rječnika hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića – te za svoje višegodišnje sudjelovanje i doprinos u organizaciji Dana Julija Benešića. 

U petak 23. listopada 2026. u Starom Gradu svečano je otvoreno Šetališta akademika otoka Hvara i održani I. Dani akademika otoka Hvara, u sklopu projekta „Desetljeće akademika otoka Hvara (2025. – 2035.)“, dugoročne interdisciplinarne inicijative posvećene istraživanju, očuvanju i revitalizaciji iznimne znanstvene, kulturne i umjetničke baštine otoka.

U srijedu 21. listopada 2026. u Zagrebu je u 93. godini života umro akademik Stjepan Jecić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, utemeljitelj suvremene eksperimentalne mehanike u Hrvatskoj. Rodio se 11. listopada 1934. u Vinkovcima. U Zagrebu je završio Klasičnu gimnaziju i 1959. diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu, a 1972. doktorirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje gdje je djelovao od 1963. do umirovljenja 2005. Bio je redoviti je profesor od 1982., a od 1992. do 1994. i dekan Fakulteta. Redoviti član HAZU bio je od 2000., od 2004. do 2010. bio je član Predsjedništva HAZU, a od 2011. do 2018. tajnik Razreda za tehničke znanosti. Ispraćaj akademika Jecića bit će u utorak 27. listopada u 12.40 sati na Krematoriju u Zagrebu.

Razred za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti obratio se 21. listopada 2026. izjavom za javnost u vezi novog modela državne mature iz hrvatskoga jezika kojom se izražava duboka zabrinutost zbog najave Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja da će po novom modelu maturanti moći birati hoće li pisati esej o književnom djelu ili esej na zadanu temu iz svakodnevice, smatrajući to ozbiljnim umanjivanjem vrijednosti hrvatskoga jezika, književnosti i nacionalne kulturne baštine u obrazovnome sustavu te se poziva Nacionalni centar da odustane od tako formulirane promjene.

U okviru mjesečne tribine Društva prijatelja glagoljice u srijedu 21. listopada 2026., gostovala je akademkinja Hana Breko Kustura. Njezino je predavanje bilo naslovljeno Glazba povijesnih hrvatskih zemalja u srednjemu vijeku – Cantilena romana i glagoljaško pjevanje.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt  i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar potpisali su u ponedjeljak 19. listopada 2026. u palači HAZU ugovor o radu Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici. Riječ je o najmlađoj znanstvenoistraživačkoj jedinici Hrvatske akademije osnovanoj 2018., a ugovorom se regulira njen rad u narednom razdoblju, uz financijsku i organizacijsku potporu Grada Velike Gorice.

Međunarodna skupina znanstvenika pod vodstvom akademkinje Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković (IRB) i prof. Nenada Pavina s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu otkrila je univerzalno pravilo koje objašnjava kako se sustav stanične diobe prilagođava različitim količinama DNA. Ovo važno otkriće, objavljeno u uglednom časopisu Nature Cell Biology, baca novo svjetlo na evolucijske promjene koje mogu pratiti nastanak novih vrsta, ali i na posljedice nepravilne raspodjele kromosoma, povezane s razvojnim poremećajima.

Istraživačka grupa sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji objavila je 7. listopada 2026. ovogodišnju studiju o znanstvenoj citiranosti, listu koja rangira 2% najutjecajnijih svjetskih znanstvenika, odnosno oko 250.000 najcitiranijih znanstvenika u svim disciplinama. Na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u svijetu za cjelokupnu znanstvenu karijeru nalazi se 109 znanstvenika koji djeluju u Hrvatskoj, među kojima je 20 članova HAZU, a na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u svijetu za 2025. godinu nalazi se 149 znanstvenika koji djeluju u Hrvatskoj, među kojima je 15 članova HAZU.

U organizaciji Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Hamburgu, u tom je gradu 5. i 6. listopada 2026. gostovao Teatar Gavran koji je publici tijekom dviju večeri ponudio susret sa suvremenim hrvatskim kazalištem i književnošću – od kazališne predstave pred brojnom publikom do susreta i razgovora s jednim od najizvođenijih i najprevođenijih hrvatskih autora, akademikom Mirom Gavranom.