Mihaljević Milan, akademik

Redoviti članovi V. Razred za filološke znanosti
Mihaljević Milan

Datum rođenja:

  • 02.12.1955

Mjesto rođenja:

  • Zagoričani (pokraj Livna)

Adrese:

  • : Staroslavenski institut, Demetrova 11, 10000 Zagreb

Telefoni:

  • Staroslavenski institut: +385(01)2220024
  • Razred za filološke znanosti HAZU: +385(01)4895170

E-mail adrese:

Mihaljević Milan, akademik

Redoviti članovi V. Razred za filološke znanosti

Akademske titule:

  • akademik (16.11.2020. – …)
  • profesor doktor znanosti

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član – Razred za filološke znanosti (16.11.2020. – …)
  • član suradnik – Razred za filološke znanosti (20.05.2010. – 16.11.2020.)

 

Životopis

Akademik Milan MIHALJEVIĆ rođen je 1955. u Zagoričanima kraj Livna. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu opću lingvistiku i filozofiju. Na istom je fakultetu magistrirao (1981.) i doktorirao (1985.) s temama iz općega jezikoslovlja i iz hrvatske redakcije crkvenoslavenskoga jezika. Kao dobitnik Herderove stipendije specijalizirao je slavistiku na Bečkom sveučilištu kod profesora Františeka Vaclava Mareša i Radoslava Katičića. Od 1979. stalno je zaposlen u zagrebačkom Staroslavenskom institutu, od 2006. kao znanstveni savjetnik u trajnom zvanju.

Napisao je sedam knjiga, uredio njih pet i napisao mnoštvo znanstvenih i stručnih radova. U svojem je znanstvenom radu pokazao veliko zanimanje za opće jezikoslovlje (Generativna i leksička fonologija – 1991., Generativna sintaksa i semantika – 1998.), a osobito je uspješno povezao znanja iz modernoga općega jezikoslovlja i poznavanje starih hrvatskih glagoljičnih tekstova (Generativna fonologija hrvatske redakcije crkvenoslavenskog jezika – 1991., Jezik hrvatskoglagoljskih Pazinskih fragmenata – 2012., Jezik najstarijih hrvatskoglagoljskih rukopisa – 2014.). Velik dobitak za hrvatsku filologiju i za hrvatsku sveučilišnu nastavu bila je pojava Mihaljevićeve Slavenske poredbene gramatike: prvi dio (Uvod i fonologija) pojavio se 2002., a drugi (Morfologija, Prozodija, Slavenska pradomovina) 2014. godine.

Ističemo i njegove važne uredničke knjige. Tako je priredio i preveo staroslavenske tekstove za Vesperal (1999.), bio jedan od glavnih autora i urednik osobitih dostignuća hrvatske i svjetske paleoslavistike, knjige Hrvatski crkvenoslavenski jezik (2014.) i zbornika Glagoljica i hrvatski glagolizam (2004.), a u najnovije vrijeme uredio je vrlo zahtjevnu četverotomnu knjigu Drugi beramski brevijar: hrvatskoglagoljski rukopis 15. st. (2018., 2019.) koja se sastoji od faksimila i transliteracije te je opremljena vrhunskom filološkom aparaturom. Knjiga je rezultat rada Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo koji je 2014. utemeljen pri zagrebačkom Staroslavenskom institutu. Taj centar Milan Mihaljević vodi od početka njegova djelovanja, a u njemu je izrađena računalna baza podataka u koju su uneseni transliterirani te gramatički, paleografski, povijesnoumjetnički, književnotekstološki i liturgički obrađeni tekstovi spomenutoga časoslova.

Milan Mihaljević rado je viđen gost na domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim skupovima i u mnogim je svjetskim slavističkim središtima svojim nastupima jačao ugled hrvatske filologije. U domovini je izvanredno pomagao u izvođenju dodiplomske nastave i bio jedan od najzaposlenijih predavača na poslijediplomskom jezikoslovnom studiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Danas je jedan od vodećih hrvatskih jezikoslovaca i jedan od naših najaktivnijih i najuglednijih predstavnika u međunarodnoj znanstvenoj zajednici.

Za redovitog člana HAZU izabran je 2020., a od 2010. bio je član suradnik.

Za više podataka: