Gluhak Alemko, dr. sc.
Akademske titule:
- doktor znanosti (2000. – …)
Institucije:
- stručni savjetnik u miru Zavod za lingvistička istraživanja HAZU (2013. – 2023.)
Životopis
Alemko Gluhak rođen je 16. prosinca 1958. u Zagrebu. Osnovnu školu pohađao u Konjščini (do 1967.) i Zagrebu, srednju školu (Matematička gimnazija) u Zagrebu. Diplomirao je 29. veljače 1988. na Matematičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu — studij matematike, inženjerski profil, usmjerenje matematička informatika i statistika. Radio (i prije diplomiranja) u srednjim školama kao nastavnik matematike i informatičkih predmeta te u matematičkoj knjižnici Matematičkoga odjela. Od 1. listopada 2003. do umirovljenja 2023. godine radi u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prvo pridružen leksikografskom projektu Hrvatski rječnik voditelja akad. Stjepana Babića, zatim etimološkom projektu Jadranske dopune Skokovu rječniku akad. Vojmira Vinje, morfološkom projektu akad. Stjepana Babića; sada na projektu dovršavanja Benešićeva rječnika, akad. Milana Moguša (s Anjom Nikolić-Hoyt, Bojanom Marković i Ivanom Filipović). — Doktorirao 31. ožujka 2000, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Tipologija etimoloških rječnika; u komisiji mentor doc.dr. Ranko Matasović te prof.dr. Vojmir Vinja i prof.dr. August Kovačec).
Od sedamdesetih godina bavi se jezikoslovljem. Osnovna područja njegova djelovanja su etimologije i hrvatski standardni jezik.
Dosad mu je — od 1977 — objavljeno više etimoloških radova iz raznih područja i raznih jezičnovremenskih slojeva: indoevropskoga, slavenskoga, hrvatskoga, hetoluvijskoga, nostratičkoga, etrurskoga (o nostratičkom karakteru etrurskoga jezika), prednostratičkoga (o mogućim vezama sinotibetskih i nostratičkih jezika) i dr. Časopisi u kojima su mi objavljivani ti članci jesu Archív orientální (Prag), Filologija (Zagreb), Folia onomastica Croatica (Zagreb), General Linguistics (University Park, Pa.), Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja (Sarajevo), Jezik (Zagreb), Linguistica (Ljubljana), Orbis (Leuven/Louvaine), Revue roumaine de linguistique (Bukurešt), Riječ (Rijeka), Studia etymologica Cracovensia (Kraków), Suvremena lingvistika (Zagreb), Zbornik za filologiju i lingvistiku Matice srpske (Novi Sad), Živa antika (Skopje). — Napisao je i knjige Porijeklo imena Hrvat (1990) i Hrvatski etimološki rječnik (1993). Osim što je Hrvatski etimološki rječnik malen priručni etimološki rječnik, u njemu je, u uvodnom dijelu, dan pregled jezika svijeta najopširniji takav u hrvatskoj literaturi.
Školske godine 2002/3. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu držao jednosemestralni izborni kolegij Etimologija. Na studiju novinarstva na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu ima (što sam, što u kombinaciji s drugim predavačima) kolegije tipa jezične kulture — primjerice, kolegij Pismeno izražavanje.
Sudjelovao u izradi hrvatskoga izdanja softverskoga paketa Microsoft Office 2000 (1998—99), kao jezični savjetnik za tvrtku Microsoft (Dublin). Za hrvatsko izdanje Velikoga svjetskoga povijesnoga atlasa Geografskoga instituta De Agostini iz Novare, preveo i prilagodio karte (1999). Svojim referatima — od 1989 — sudjelovao na više znanstvenih skupova, etimoloških i leksikografskih. Održao više izlaganja na Zagrebačkom lingvističkom krugu, također i nekoliko izlaganja za klub studenata lingvistike Filozofskoga fakulteta. Piše i osvrte na knjige jezikoslovne i srodnih područja, i takvih je osvrta — od 1984. naovamo — objavljeno više u stručnim i znanstvenim časopisima, kulturnim časopisima te u dnevnom i tjednom tisku. Od 1996. sudjelovao nekoliko puta kao predavač u novinarskoj radionici Hrvatskoga novinarskoga društva.
Jedna od djelatnosti u vezi s jezikoslovljem kojim se bavi jest i popularizacija jezičnih tema, u raznim glasilima i drugdje (predavanja, tribine i sl.). Posljednje takvo predavanje bila su dva, naslova »Odakle su nam riječi«, na Danima otvorenih vrata HAZU (29—30. studenoga 2011.).