Institucionalizacija moderne građanske glazbene kulture u 19. stoljeću na području civilne Hrvatske i Vojne krajine (MusInst19)

Ugovoreni HRZZ

             

 

 

 

 

HRZZ IP-2020-02-4277
Trajanje projekta: 22. studeni 2021 – 21. studeni 2025.

Glavni istraživač: STANISLAV TUKSAR
Suradnici: VJERA KATALINIĆ, LUCIJA KONFIC, PETRA BABIĆ

Teorijska podloga. S pozicija suvremenih socioloških teorija nacionalizma slučaj Hrvatske i njezinih povijesnih zemalja u 19. stoljeću predstavlja model herderovske ‘Kulturnation’ (Bohlman – Herder) nasuprot ‘Staatsnation’ (Hutchinson, Kohn), a ovaj projekt MusInst19 kao cjelina potvrđuje taj model na području glazbene kulture na paradigmatičan način, što je u istoj mjeri slučaj s češkim, a tek djelomično s mađarskim modelom. U povijesti ideja, odnosno sociologiji (Gellner) proučavaju se novi oblici društvene organizacije u građanskom društvu, nametanje visoke/elitne kulture, promocija moderne kulture i na djelu je proces gdje se individualne i društvene silnice kreću od univerzalnog prema partikularnom, a kulturni nacionalizam unutar kojeg se taj proces očituje (Smith), ističe u prvi plan ideologiju, jezik, umjetnosti, etnicitet, historicizam, ali i opću modernizaciju društva i nacionalnog obrazovno-odgojnog sustava. Taj se proces na području glazbene kulture općenito, a napose u Hrvatskoj može pratiti kao konstrukcija ideje nacionalnog i njezine realizacije na područjima nacionalne opere (Lisinski, Zajc), sakupljanja narodnog i umjetničkog blaga (Kuhač, Udina-Algarotti), osnivanja građanskih društva i njihove postupne institucionalizacije (Musikvereini), usustavljivanja glazbene faktografije u obliku ustanovljavanja nacionalne povijesti glazbe i etnomuzikologije (Kuhač) i dr.

Znanstveni doprinos projekta. Cilj je identificirati, dokumentirati, analizirati i vrednovati razne modele privatnih i javnih inicijativa na području glazbe te njihovo pretvaranje u državne institucije kao temelje moderne građanske kulture. Ti modeli bit će istraženi i predstavljeni kroz niz studija slučaja:

  • odnos istaknutih glazbenih, znanstvenih i drugih javnih ličnosti (V. Lisinski, I. Zajc, F. Ks. Kuhač, Lj. Gaj, J. Jelačić, I. Kukuljević, I. Mažuranić, D. Khuen-Hédérvary) i političkih instanci (vlade, sabori, vojne strukture) kao odlučujućih faktora u pretvorbi privatnih inicijativa u društvene organizacije;
  • sakupljanje muzikalija koje postaju ili se uključuju u javne glazbene knjižnice (npr. zbirka Udina-Algarotti) ili tiskane zbirke (Kuhačeva zbirka Južno-slovjenskih narodnih popievaka);
  • podupiranje nastanka, izvođenja i recepcije nacionalnih opera kao individualnih autorskih djela s ciljem stvaranja i jačanja nacionalnog identiteta i društvene kohezije;
  • privatni glazbeni salon kao model polu-javnog muziciranja, stvaranja standarda kvalitete muziciranja, ali i kao žarište nacionalnog u glazbi (ilirski saloni);
  • vojna glazba koja se uključuje u civilnu javnu glazbenu sferu (opera, gradska glazba, crkvena glazba).

Važnost istraživanja za razvitak područja i društva. Stvorit će se novi ili obogatiti već postojeći fundus materijalnih artefakata (statuti glazbenih udruga u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku i Krku; katalog zbirke Udina-Algarotti; 4. knjiga korespondencije F. Ks. Kuhača; monografija o nacionalnim operama ne-njemačkih naroda u Habsburškoj Monarhiji) koji će bitno pridonijeti novoj percepciji, tumačenjima i spoznajama o socijalnoj povijesti glazbe 19. stoljeća u Hrvatskoj, te shvaćanjima o genezi modernoga hrvatskog građanskog društva na području glazbene i opće kulture.

 Metodologija istraživanja i istraživački problemi. Projekt će se provoditi uporabom raznih metoda, ovisno o obrađivanom materijalu, stanju njegove sređenosti i dostupnosti, a u raznim fazama rada na pojedinim temama primjenjivat će se različite i kombinirane metode ovisno o trenutnim istraživačkim potrebama i zahtjevima. Pregled i nabavljanje potrebe literature i njezino proučavanje predstavlja prvu fazu svakog istraživanja. Nju do određene mjere olakšava sve veća dostupnost takvih izvora putem interneta. Sljedeća i u nekim područjima istraživanja paralelna metoda je utvrđivanje postojanja i analitički pregled arhivskih izvora (statuti glazbenih društava; glazbena zbirka Udina-Algarotti; recepcija glazbenog života u zagrebačkim tiskanim medijima; epistolarna ostavština F. Ks. Kuhača; dokumentacija banskih vlada i saborâ; arhivi Vojne krajine). Neke teme već su artikulirane na način da imaju ugrađenu komparativnu metodu, tj. kvalitativnu usporedbu sa stranim iskustvima i postignućima (funkcije nacionalnih opera u zemljama Habsburške Monarhije; neki temeljni podatci o glazbenim društvima u Pragu, Lavovu, Beču i dr.). Sistematizirat će se prikupljena građa za unos u baze podataka. O metodološkim pitanjima i problemima redovito će se raspravljati na radnim sastancima, radionici i završnom skupu.

Sva prikupljena građa (svi tipovi pohranjene literature, popisi arhivskih izvora, rezultati istraživanja i dr.) pohranit će se u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU u Zagrebu, Opatička 18.

Ustanovljene baze podataka nadovezat će se na postojeću bazu podataka o F. Ks. Kuhaču (Odsjek za povijest hrvatske glazbe), u okviru baze projekta HRZZ NetMus19, međunarodnu bazu podataka Muscat u RISM-u (Međunarodni popis glazbenih izvora) i staviti na raspolaganje već postojećoj općoj bazi podataka o Vojnoj krajini (Hrvatski institut za povijest) u okvirima projekta HRZZ MLWICB.

Istraživački problemi mogle bi biti nepredvidive nedostupnosti dokumentacije (zbog organizacijskih poslova imatelja i stanja građe), što bi moglo utjecati na reorganizaciju redoslijeda rada na projektu; zatim mogućnost nepredviđenog gubitka materijala (zbog tehničkih poteškoća s opremom), zbog čega će se sva dokumentacija prikupljena i proizvedena u ovome projektu pohranjivati dvostruko (fizički i digitalno), i na više nego jednom mjestu.

Najvažniji očekivani rezultati

  • Pronalazak temeljne dokumentacije o Inicijativama, nastanku i organizaciji udruga u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku i Krku na području umjetničke glazbe u civilnoj Hrvatskoj i Vojnoj krajini, te  akata nadležnih civilnih i vojnih struktura (lokalne vlasti, sabori, vlade, vojna zapovjedništva i dr.) kojima se takve inicijative pretvaraju u institucionalizirane organizacije.
  • Identifikacija, sistematizacija, znanstvena obrada i predstavljanje takve dokumentacije znanstvenoj i široj javnosti u zemlji i inozemstvu, te valorizacija tako prikupljene i sistematizirane dokumentacije kao procesa preobrazbe i modernizacije društva u civilnoj Hrvatskoj i Vojnoj krajini, tj. prijelaz iz kasnog feudalnog u moderno građansko društvo.
  • Identifikacija raznih pojava u tom procesu (širenje glazbenog obrazovanja, formiranje publike, ustanovljenje repertoara, oformljenje građanskih salona, zbirki muzikalija, institucija i dr.) kao društvenog unapređenja pojedinih segmenata glazbene i opće kulture (demokratizacija glazbenog obrazovanja, šira dostupnost javnih izvođenja, povećanje kvalitete prezentiranja glazbe i dr.). Ključna je pritom spoznaja da su se na području glazbene kulture u 19. stoljeću dogodile u civilnoj Hrvatskoj dvije najvažnije pojave koje su započele kao privatne inicijative i pretvorile se društveno-političkim odlukama u ključne nacionalne institucije, obje u Zagrebu: od Musikvereina 1827. do Hrvatskog zemaljskog glazbenog zavoda 1861. (kasnije u 20. stoljeću i Konzervatorija i Muzičke akademije) i glazbenog kazališta od plemićkih (tzv. Amadejevo kazalište 1797.) preko građanskog (tzv. Stankovićevog kazališta 1834.) do nacionalne opere HNK 1870. godine.
  • Identifikacija konvergencije pojava na području glazbene produkcije (vojne glazbe u funkciji javne građanske glazbe, skladanje civilnih sadržaja od strane vojnih glazbenika i dr.) kao dijela procesa kulturnog i društvenog približavanja struktura civilne Hrvatske i Vojne krajine do njezina ukinuća 1881. godine.

Tako istražena i obrađena temeljna dokumentacija rezultirat će pripremom rukopisa za publiciranje konkretnih rezultata u četiri studije slučaja:

  1.  Objavljivanje statuta građanskih udruga (Zagreb, Varaždin, Osijek, Krk) kao temeljnih dokumenata kojima su formalno artikulirane građanske inicijative na području glazbe;
  2. Objavljivanje kataloga zbirke Udina-Algarotti i studije o njoj kao tipičnog slučaja sakupljačkih tendencija građanskog društva u pedagoške svrhe, u kojemu se objedinila specifičnost hrvatskog kulturnog habitusa, tj. spajanja mediteranskih i srednjoeuropskih glazbenih izvora te prožimanja primorsko-kontinentalnih kulturnih krugova;
  3. Objavljivanje 4. knjige korespondencije Franje Ks. Kuhača kao prvorazrednog srednjoeuropskog tipa umreženosti raznih privatnih i javnih interesa glazbeno-kulturnog karaktera;
  4. Objavljivanje monografije o nacionalnim operama triju ne-njemačkih naroda u Habsburškoj Monarhiji (Hrvatska, Mađarska, Češka) kao umjetničkih artefakata s pomoću kojih je na području glazbenog kazališta djelovala nacionalna homogenizacija i profiliranje nacionalnih identiteta u višenacionalnoj državnoj tvorevini, Habsburškoj Monarhiji.

 

 

 

 

Stanislav Tuksar / MB: 6583

Obrazovanje
1990: dr. sc. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
1978: mr. sc. Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

Zaposlenje
2015: Umirovljen, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu

Prethodna zaposlenja

  • 1970-1980: Muzikološki zavod Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu; asistent
  • 1980-1992: Zavod za muzikološka istraživanja Jugoslavenske/Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; asistent – viši znanstveni suradnik
  • 1992-2015: Odsjek za muzikologiju Muzičke ekademije Sveučilišta u Zagrebu, izvanredni – redoviti profesor – redoviti profesor u trajnom zvanju

Stipendije i nagrade

  • 1974-1976: stipendija Francuske vlade, Pariz, Université de Paris IV – Sorbonne
  • 1986-1988: Stipendija zaklade Humboldt, Zapadni Berlin, Staatliches Institut für Musikforschung, Preussischer Kulturbesitz
  • 1998: Povelja grada Zagreba
  • 2008, 2015: Godišnja Nagrada Dragan Plamenac Hrvatskog muzikološkog društva
  • 2018: Nagrada za životno djelo Dragan Plamenac Hrvatskog muzikološkog društva

Mentorstva doktorskih studenata i poslije doktoranada

  • 1991-2015: 18 obranjenih diplomskih radova
  • 2002-2012: 11 obranjenih magistarskih radova
  • 1994-2018: 7 obranjenih doktorskih radova
  • 2018-2019: 1 postdoktorand

Nastavne aktivnosti

  • 1979-2020: muzikologija – Muzička akademija i Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
  • 1994-2005, 2010-2011: estetika glazbe – Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

Organizacija znanstvenih sastanaka

  • 1978-2019: glavni organizator 18 znanstvenih skupova, od čega 16 međunarodnih (Osor 1978, 1979, 1980; Zagreb 1989, 1994, 2011, 2014, 2016, 2017. i 2019; Madrid 1992; Venecija 1995, 1999, 2003; Rijeka 1996, 2001; Split 1997; Dubrovnik 2001)

Posljednjih pet:

  • 2011: Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911): Glazbena historiografija i identitet, glavni organizator, skup s međunarodnim sudjelovanjem, 33 sudionika, Zagreb, Hrvatska
  • 2014: Ivan Zajc (1832-1914): Glazbene migracije i kulturni transferi u srednjoj Europi i šire u ‘dugom’ 19. stoljeću, glavni organizator, skup s međunarodnim sudjelovanjem, 28 sudionika, Zagreb, Hrvatska
  • 2016: Odjeci bitke kod Sigeta i mita o Nikoli Šubiću Zrinskom u umjetnosti (glazba, likovne umjetnosti, književnost)“ organiziran o 450. obljetnici Sigetske bitke (1566), glavni organizator, skup s međunarodnim sudjelovanjem, 27 sudionika, Zagreb, Hrvatska
  • 2017: Prvi svjetski rat (1914-1918) i glazba. Skladateljske strategije, izvedbene prakse i društveni utjecaji, glavni organizator, međunarodni muzikološki skup, 47 sudionika, Zagreb, Hrvatska
  • 2019: Glazba, umjetnosti i politika: revolucije i restauracije u Europi i Hrvatskoj 1815.-1860, glavni organizator, međunarodni muzikološki skup, 57 sudionika, Zagreb, Hrvatska

Obveze u organizaciji

  • 1980-1992: upravitelj Zavoda za muzikološka istraživanja JAZU/HAZU
  • 1997-2000: prodekan Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu
  • 2001-2007; 2013-2018: predsjednik Hrvatskog muzikološkog društva
  • 2005-2010: pročelnik Odsjeka za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu
  • 2019-(2022): tajnik razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju HAZU
  • 2019-(2022): član Predsjedništva HAZU

Članstva

  • 1992-danas: član Hrvatskog muzikološkog društva
  • 1992-danas: član povjerenstava za izbore u zvanja na Sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Kansas Cityju i Berkeleyu (SAD)
  • 1987-1992; 2018-danas: član Međunarodnog muzikološkog društva, Basel
  • 1996-2009: urednik za glazbu u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb
  • 2007-2008: procjenitelj znanstvenih projekata za Irish Research Council for the Humanities & Social Sciences (IRCHSS)
  • 1980-danas član redakcija znanstvenih časopisa:
    – 1980-danas: International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, Zagreb
    (zamjenik glavnog urednika; od 2000. glavni urednik)
    – od 1980: Arti Musices, Zagreb (1990-1997. glavni urednik)
    – 1981-2002: Current Musicology, New York (corresponding editor)
    – 1987-1991; 2011-2015: Acta Musicologica, Basel
    – 1996-2005: The South African Journal of Musicology, Sunnyside (Overseas Panel)
    – od 2006: De musica disserenda, Ljubljana
    – od 2010: Kroatologija, Zagreb
    – od 2014: Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Zagreb
    – od 2018: Muzika (Sarajevo)

Najvažnije znanstvene suradnje

  • 1995-2003: Giulio Cattin, Ivano Cavallini, hrvatsko-talijanske glazbene veze 1000-2000, Fondazione Levi, Venecija, Italija
  • 2007-2013: Barbara Przybyszewska-Kamińska, Elżbieta Witkowska-Zaremba, hrvatsko-poljske glazbene veze 1500-1900, Institut za povijest umjetnosti Poljske akademije znanosti, Varšava, Poljska

 

 

 

 

Vjera Katalinić, dr. sc. / MB: 35001

 

  •  Obrazovanje: diplomirala (1978) i magistrirala (1990) muzikologiju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beču (1999)
  • Kao stipendistica (DAAD) usavršavala se na Freie Universität u Berlinu (1987/88)
  • Nagrade: nagrada “F. Kuhač” Hrvatskog glazbenog zavoda (1978), nagrada HAZU za 2006. i 2014, nagrada “Dragan Plamenac” Hrvatskog muzikološkog društva za 2006 (2007), nagrada „Josip Andreis“ Hrvatskog društva skladatelja za 2014 (2015).
  • Zaposlenje: od 1983. zaposlena u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU (od 2001. znanstveni suradnik, od 2006. viši znanstveni suradnik, od 2010. znanstveni savjetnik, od 2015. znanstveni savjetnik u trajnom zvanju), a od 1992. i upraviteljica Odsjeka
  • Nastava: od 1996. predavač, od 1999. naslovni docent, a od nasl. izv. prof., a od 2013. nasl. redoviti profesor na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu
  • Član suradnik HAZU (2014)
  • održala gostujuća predavanja na sveučilištima u Hrvatskoj, Italiji, Irskoj, Poljskoj, Austriji, Rumunjskoj i SAD-u
  • Voditeljica europskog projekta: EU HERA: Music Migration in the Early Modern Age: the Meeting of the European East, West and South (MusMig, 2013-2016);
  • Voditeljica projekta HRZZ: Umrežavanje glazbom: promjene paradigmi u „dugom 19. stoljeću“ – od Luke Sorkočevića do Franje Ks. Kuhača (NETMUS19; 2017-2021)
  • Glavni istraživač na projektu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta: „W. A. Mozart i hrvatska glazbena kultura 1750-1820“ (1992-1995);
  • Suradnica na projektima MZOS-a „Sređivanje i obradba muzikalija u Hrvatskoj“ (1992, 1997, 2007-2013);
  • Suradnica na međunarodnim interdisciplinarnim projektima: „Oper im Wandel der Gesellschaft“ (2005-2008, Volkswagen Stiftung); „Europe and Beyond: Transfers, Networks and Markets for Musical Theatre in Modern Europe, 1740-1960” (2009-2011, European University Institute, Firenca);
  • Glavna područja istraživanja: glazbena kultura u 18. i 19. stoljeću, mobilnost glazbe i glazbenika; glazbeni arhivi u Hrvatskoj;
  • Objavila četiri autorske i 10 uredničkih knjiga, priredila jedno notno izdanje i uredila osam notnih izdanja te uredila sedam autorskih knjiga; autorica više od 230 znanstvenih i stručnih radova u časopisima i zbornicima u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Austriji, Njemačkoj, Španjolskoj, Poljskoj, Litvi, Mađarskoj, Francuskoj, Rumunjskoj i S.A.D.; surađivala u glavnim hrvatskim i svjetskim enciklopedijama i priručnicima (NGrove, MGG, ÖML, ÖBL, HE, HBL)
  • Sudjelovala na više od 120 znanstvenih i stručnih skupova u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Italiji, Austriji, Mađarskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Vel. Britaniji, Danskoj, Slovačkoj, Ukrajini, Rusiji, Poljskoj, Litvi, Cipru, Rumunjskoj, S.A.D. i Kanadi
  • Organizirala i suorganizirala 13 međunarodnih i dvadeset nacionalnih znanstvenih i stručnih skupova i radionica
  • Članica uredništva serija izdanja Hrvatskog muzikološkog društva, glavna urednica časopisa Arti musices (1998-2005, 2016-2019), zamjenica urednice (2016-2015, 2020-), članica uredništva časopisa Muzyka (Varšava) i Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu, dopisna članica uredništva časopisa Current musicology (New York)
  • Predsjednica Hrvatskog muzikološkog društva (2007-2013, 2019-2022), članica Međunarodnog muzikološkog društva.

 

 

 

 

 

Lucija Konfic, dr. sc.  / MB: 285183

 

  • Obrazovanje: 2005. diploma iz muzikologije, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu; 2008. diploma iz bibliotekarstva, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 2017. doktorat iz muzikologije, Universität für Musik und darstellende Kunst u Grazu (tema: Giuseppe Michele Stratico’s Treatises on Music between Theory and Practice: Edition and Commentary“, mentor prof. dr. sc. Klaus Aringer)
  • Zaposlenja: 2003-2006. Glazbena škola Alberta Štrige Križevci (nastavnica gitare); 2004-2006. Glazbena škola Alberta Štrige Križevci (profesorica povijesti glazbe i glazbenih oblika); 2006-2018. asistentica i voditeljica knjižnice u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU, Zagreb; 2018-   znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU, Zagreb
  • Nastava: 2017-   predavač kolegija Hrvatska glazba baroka i Glazbene arhivistike na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu
  • Sudjelovanja na projektima: 2006-2013. „Sređivanje i obradba muzikalija u Hrvatskoj„ (voditelj akademik Stanislav Tuksar), suradnica; 2006-    RISM (Répertoire International des Sources Musicales) Hrvatska (voditeljica dr. sc. Vjera Katalinić), suradnica; 2013-2016. „Music migrations in the Early Modern Age: the Meeting of the European East, West and South – MusMig“, međunarodni HERA projekt (voditeljica dr. sc. Vjera Katalinić), doktorandica
  • Područja interesa: teorija glazbe u 18. stoljeću; teorijski traktati Josipa Mihovila Stratica; hrvatska glazbena kultura na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće; digitalizacija glazbenih materijala; očuvanje glazbene baština; istraživanje glazbenih arhiva
  • Ostalo: časopis Arti musices, urednica na Portalu hrvatskih znanstvenih časopisa RH – Hrčak (od 2014); tajnica uredništva (2016-2017); član uredništva (od 2017), zamjenica glavne urednice (od 2018); glavna urednica (od 2020); 2018- član uredništva časopisa Gitara;
  • Članstva: Hrvatsko muzikološko društva (od 1999): tajnica 2008-2013; članica Nadzornoga odbora 2013-2015; članica Upravnog odbora od 2016-; potpredsjednica od 2019; Hrvatsko knjižničarsko društvo (Komisija za glazbene knjižnice, od 2007); Hrvatska udruga muzičkih knjižnica, arhiva i dokumentacijskih centara – HUMKAD (od 2007); Hrvatsko društvo skladatelja (od 2014)
  • Sudjelovanja na simpozijima i dr. aktivnosti: Sudjelovala referatima na znanstvenim / muzikološkim (14) i stručnim skupovima (14) u Hrvatskoj i inozemstvu (Njemačka, Italija, Mađarska, Poljska, Bosna i Hercegovina), sudjelovala u pripremi tematskih izložbi (4), te održala pozvana predavanja (3)
  • Objavila: osam znanstvenih radova u Hrvatskoj, Poljskoj i Italiji u časopisima a1 kategorije i više stručnih radova

 

 

 

 

 

Petra Babić, mag. povijesti / MB: 375709

 

  •  Obrazovanje: diploma iz povijesti, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu; 2018. upisan Poslijediplomski sveučilišni studij povijesti na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
  • Sudjelovanja na projektima: 2018-2019, Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918. (voditelj dr. sc. Alexander Buczynski), volonterka pri transkribiranju podataka i njihovom unosu u bazu
  •  Područja istraživanja: hrvatska povijest 19. stoljeća, povijest glazbe, kulturno-politička povijest, nacionalni pokreti, povijest Vojne krajine
  • Stipendije: dobitnica Stipendije grada Zagreba za izvrsnost za doktorande; 2014 – 2017. korisnica Stipendije grada Zagreba za izvrsnost za studente; 2013 – 2014. korisnica Stipendije Sveučilišta u Zagrebu za izvrsnost
  • Nagrade: Dekanova nagrada za najboljeg studenta na diplomskom studiju povijesti; 2015. Dekanova nagrada za najboljeg studenta na preddiplomskom studiju povijesti; šest pojedinačnog priznanja za organizaciju znanstvenih skupova, za izlaganje na znanstvenim skupovima i za izvannastavne aktivnosti
  • Sudjelovanje na skupovima: Sudjelovala na 14 domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova u Hrvatskoj, Austriji, Mađarskoj i Rumunjskoj
  • Članstva: Hrvatsko muzikološko društvo (od 2018)
  • Objavila: autorsku knjigu Hrvatske nacionalno-povijesne opere od druge polovice 19. do kraja 20. stoljeća. Intencije i recepcija, 12 znanstvenih i stručnih radova na hrvatskom i engleskom jeziku (u a1 i a2 časopisima te zbornicima sa znanstvenih skupova), urednica jednog i suurednica dvaju znanstvenih zbornika
  • Organizirala i suorganizirala 4 znanstvena skupa