HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI
Razred za društvene znanosti
ARHEOLOŠKI RADOVI I RASPRAVE
Nakladnički savjet
Članovi Razreda za društvene znanosti
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Urednički odbor
akad. Csanád Bálint (Magyar Tudományos Akadémia, Budimpešta, Mađarska)
Katarina Botić (Institut za arheologiju, Zagreb)
akademik Nenad Cambi (Zavod za povijesne znanosti HAZU, Split)
Nina Čuljak (Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, Bosna i Hercegovina)
Marko Dizdar (Institut za arheologiju, Zagreb)
Alka Domić Kunić (Odsjek za arheologiju HAZU, Zagreb)
Mitja Guštin (Filozofska fakulteta Univerze na Primorskem, Kopar, Slovenija)
Mirja Jarak (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb)
Damir Karbić (Odsjek za povijesne znanosti HAZU, Zagreb)
Tino Leleković (Odsjek za arheologiju, Zagreb)
Branka Migotti (Odsjek za arheologiju HAZU, Zagreb)
Ljubica Perinić (Odsjek za arheologiju HAZU, Zagreb)
akadmik Alexander Ruttkay (Slovenská Akadémia Vied, Nitra, Slovačka)
akademik Željko Tomičić (Odsjek za arheologiju HAZU, Zagreb)
Ante Uglešić (Sveučilište u Zadru, Zadar)
Marin Zaninović (Odsjek za arheologiju HAZU, Zagreb)
Glavni i odgovorni urednik
akademik Željko Tomičić
Izvršna urednica
Alka Domić Kunić
Adresa Uredništva
Odsjek za arheologiju
Zavoda za povijesne i društvene znanosti
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Ulica Ante Kovačića 5
10000 Zagreb
e-mail: arr@hazu.hr
UPUTE AUTORIMA / GUIDELINES FOR CONTRIBUTORS
Rok za predaju rukopisa
Za broj u tekućoj kalendarskoj godini rukopisi se predaju najkasnije do 30. travnja te godine. Za rukopise predane nakon naznačenog datuma smatrat će se da su ponuđeni za objavljivanje u sljedećem broju Arheoloških radova i rasprava, ili će se na zahtjev vratiti autoru. Datumom zaprimanja rukopisa smatra se dan kad je Uredništvo preuzelo rukopis uređen prema ovdje propisanim uputama i opremljen pripadajućim prilozima. Rukopis koji nije uređen prema spomenutim uputama ili mu nedostaju pojedini prilozi, bit će vraćen autoru na doradu.
Način predaje rukopisa
Rukopisi se šalju u digitalnom obliku na elektroničku adresu: arr@hazu.hr, ili na CD-u odnosno DVD-u na adresu Uredništva: Alka Domić Kunić, Odsjek za arheologiju, Ulica Ante Kovačića 5, 10000 Zagreb.
Recenzija rukopisa
Predajom rukopisa autor pristaje na recenzentski postupak. Uredništvo odlučuje kojim će se recenzentima poslati pojedini pristigli rad (svaki rad podliježe dvjema recenzijama). Nakon što se rad ocijeni, autor je dužan unijeti eventualne promjene prema priloženoj recenziji i uputama Uredništva.
Osnovni podaci o rukopisu
Rukopis se predaje kao tri zasebna MS Word dokumenta, i to:
- Word datoteka s naslovom rada i podacima o autoru, s apstraktom, ključnim riječima i tekstom rada (naslovljena: Ime i prezime autora_Naslov rada)
- Word datoteka s popisom literature i eventualnih antičkih izvora, kao i slikovnih priloga (naslovljena: Ime i prezime autora_Popisi)
- Word datoteka s tekstom sažetka (naslovljena: Ime i prezime autora_Sazetak).
Slikovni prilozi šalju se u zasebnim datotekama, naslovljeni: Ime i prezime autora_Sl 1 (ili T 1 za tablu, ili K 1 za kartu, ili Tabl. 1 za tablicu), itd. Molimo slikovne priloge ne ubacivati u tekst samoga rada!
Rukopis treba biti napisan u Times New Roman pismu, veličinom slova 12, s proredom 1,5 i poravnanjem na lijevu stranu (Align Left). Za riječi napisane grčkim alfabetom koristi se pismo Athena Unicode.
Bilješke se ubacuju kao Footnotes, na kraju svake stranice (ne kao Endnotes, na kraju čitavog teksta). Bilješke valja pisati u Times New Roman pismu, veličinom slova 10, s proredom 1,5 i poravnanjem na lijevu stranu. U bilješkama se nalaze pripadajuća literatura koju autor citira ili se na nju poziva u tekstu (za način citiranja literature vidi niže, pod „Obavezni dijelovi rukopisa“ − „6) tekst rada“), ili dodatna objašnjenja uz glavni tekst.
Pojedini odlomci teksta razdvajaju se tipkom Enter. Molimo u rukopisu općenito ne koristiti formatiranje niti tabulator!
U rukopisu treba naznačiti mjesta kamo će se ubaciti pojedini slikovni prilozi (primjerice, Sl. 1; T. 1; karta 1; tablica 1). Naznaku molimo označiti žutom bojom koristeći opciju za isticanje teksta bojom (Text Highlight Color).
Uredništvo prihvaća radove na hrvatskom, engleskom, njemačkom, talijanskom i francuskom jeziku. Molimo autore da naslov, ključne riječi i sažetak prevedu i na engleski jezik.
Dijelovi rukopisa
Rukopis se mora sastojati od sljedećih dijelova:
- 1) Ime i prezime autora
- 2) Naslov rada
- 3) Podaci o autoru: ime i prezime (te akademski stupanj odnosno pripadajuća titula), adresa (naziv ustanove u kojoj je autor zaposlen, ulica i kućni broj,
grad i poštanski broj) i elektronička adresa (e-mail) - 4) Kratak apstrakt (najviše 300 riječi)
- 5) Ključne riječi (do 10 riječi)
- 6) Tekst rada
Osnovni parametri za pisanje teksta i bilježaka nalaze se u „Osnovnim podacima o rukopisu“.
Literatura koja se citira u bilješkama skraćuje se na sljedeći način: prezime autora, godina citiranog naslova, broj pripadajuće stranice (takozvani harvardski način citiranja) − primjerice:
Tomičić 1997: 250−252; Migotti 2012: 62, bilj. 4.
Ukoliko se u istoj bilješci citiraju dvije ili više bibliografskih jedinica istog autora, navodi se ovako:
Tomičić 1990: 42; 2009: 750.
Ukoliko se u bilješci citira više različitih bibliografskih jedinica, valja ih poredati kronološki prema godini objavljivanja. Pojedine citirane bibliografske jedinice odvaja točka-zarez. Citirane stranice se odvajaju crtom, a ne crticom (spojnicom).
Ulomke iz antičkih izvora valja navoditi u prijevodu; ukoliko je neophodan tekst u izvorniku, latinski tekst stavlja se u kurziv (Italic), a za grčki se koristi pismo Athena Unicode (kako je navedeno i u „Osnovni podaci o rukopisu“). Antičke autore valja citirati prema kraticama navedenima u Oxford Classical Dictionary (https://oxfordre.com/classics/page/3993).
Kada se u tekstu poziva na pojedinu sliku, tablu, kartu ili tablicu, valja u zagradi navesti primjerice: (Sl. 6); (T. II); (T. VI: 2); (T. IX: 3−5); (T. IV: 2, 5−7); (Karta 1); (Tabl. 1). Molimo označite u tekstu mjesta gdje će se ubaciti prilozi, kao što je to navedeno u „Osnovnim podacima o rukopisu“.
Prvih šest točaka odnosi se na dijelove rukopisa koji se objedinjuju u jednom dokumentu (vidi „Osnovni podaci o rukopisu“).
- 7) Popis literature
Popis bibliografskih jedinica nosi naslov „Literatura“ (na jeziku na kojem je napisan rad). Jedinice se navode abecednim redom, s obzirom na prezime autora odnosno urednika. Prvo se navodi skraćeni oblik bibliografske jedinice (kakav se koristi u bilješkama), a ispod njega, u novom redu, puna bibliografska jedinica, primjerice:
Zaninović 2015
Marin Zaninović, Ilirski ratovi, Školska knjiga, Zagreb, 2015.
Ukoliko su knjiga ili zbornik radova objavljeni na dvama jezicima, navode se obje inačice naslova (razdvojene kosom crtom). Uz knjige i zbornike radova valja navesti izdavača i mjesto izdanja. Uz zbornike radova valja navesti i podatak o mjestu i vremenu održavanja kongresa:
Balen-Letunić 2004
Dubravka Balen-Letunić, The Iapodes / Die Japoden, in: D. Balen-Letunić (ur.), Ratnici na razmeđu istoka i zapada / Warriors at the crossroads of East and West / Krieger am Scheidewig zwischen Ost und West, Katalog izložbe, Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2004., 211−384
PITANJE: kad je tekst dvojezičan (u ovom slučaju engleski i njemački), treba li navesti npr. in/um; isto pitanje za višejezičan katalog/zbornik (u ovom slučaju hrvatski, engleski i njemački): ur./Ed./Hrsg.?
Šašel Kos 1999
Marjeta Šašel Kos, Octavian’s Campaigns (35−33 B.C.) in Southern Illyricum, in: P. Cabanes (éd.), L’Illyrie méridionale et l’Épire dans l’Antiquité, Actes du IIIe colloque international de Chantilly (16−19 Octobre 1996), Paris, 1999, 255−264
Naslove časopisa valja navesti cjelovite (ne u skraćenom obliku), ukoliko u popisu kratica u ovome časopisu ne postoji pripadajuća kratica:
Migotti 2007
Branka Migotti, Kasnoantičko groblje na Štrbincima kod Đakova – iskopavanja u 2002. i 2003., ARR 15, 2007., 125−209
Griffieth et al. 1980
T. Griffieth, R. A. Dailey, S. Ofner, Bilateral spontaneous subperiosteal hematoma of the orbits: a case report, The Archives of Ophthalmology 115, 1980, 679−680
Ukoliko je članak u časopisu objavljen na dvama jezicima, navode se obje inačice naslova (odvojene kosom crtom):
Čelhar, Ilkić 2019
Martina Čelhar, Mato Ilkić, Nalazi hispanskoga novca s istočne jadranske obale i iz njezina zaleđa / Finds of Hispanian coins on the eastern Adriatic coast and its hinterland, VAHD 12, 2019., 33−55
Ako se godište časopisa ne podudara s godinom objave, godište časopisa navodi se u zagradi:
Dizdar 2005
Marko Dizdar, Grob LT 11 iz Zvonimirova – primjer dvojnog pokopa latenske kulture, OA 28 (2004.), 2005., 41−89
Kada bibliografska jedinica ima dva ili više autora, njihova se prezimena odvajaju zarezima. Pri citiranju više od tri autora navodi se prvi autor uz oznaku et al.; cjelovita bibliografska jedinica sadržavat će imena svih autora:
Migotti et al. 1998
Branka Migotti, Mario Šlaus, Zdenka Dukat, Ljubica Perinić, Accede ad Ceertissiam. Antički i ranokršćanski horizont arheološkog nalazišta Štrbinci kod Đakova, HAZU, Zagreb, 1998.
Ako je autor u istoj godini objavio dva ili više radova, navodi se ovako:
Tomičić 1990a
Željko Tomičić, Materijalni tragovi ranobizantskog vojnog graditeljstva u Velebitskom podgorju, VAMZ, 3. s., XXIII, 1990., 139−162
Tomičić 1990b
Željko Tomičić, Arheološka svjedočanstva o ranobizantskom vojnom graditeljstvu na sjevernojadranskim otocima, PIAZ 5−6 (1988.−1989.), 1990., 29−53
Ako se citiraju radovi dva (ili više) autora istog prezimena, uz prezime se navodi i inicijal imena:
Rendić-Miočević 1980
Duje Rendić-Miočević, O knidskoj kolonizaciji otoka Korčule, Diadora 9, 1980., 229−250
Rendić-Miočević 2012
Ante Rendić-Miočević, Rivers and river deities in Roman period in the Croatian part of Pannonia, Histria antiqua 21, 2012., 293−305
Za elektroničke izvore navodi se pripadajući link, uz oznaku datuma kad je posjećen:
Mapping History Project, Greek and Phoenician Colonization, https://mappinghistory.uoregon.edu/english/EU/EU05-00.html (27. 1. 2021.)
Ukoliko se citirani naslov nalaz u pripremi ili tisku, to je potrebno spomenuti u zagradi na kraju bibliografske jedinice.
Mjesto izdavanja se ne prevodi na hrvatski jezik – primjerice, ne valja reći „Beč“ nego „Wien“, kao niti „Budimpešta“ već „Budapest“.
U kurziv (Italic) stavljaju se naslovi knjiga, zbornika i časopisa; naslovi radova ostaju u običnom pismu.
Ukoliko se u radu koriste antički izvori, njihov popis prethodi popisu recentne literature, ali je obuhvaćen naslovom „Literatura“. Izvore valja navoditi po istom načelu kao i recentnu literaturu: prvo u skraćenom obliku, a zatim punu bibliografsku jedinicu:
Tac. Ann.
Kornelije Tacit, Anali. Sabrana djela Kornelija Tacita, sv. I, preveo i priredio Josip Miklić, Biblioteka: Grčki i rimski klasici, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.
Izvore u tekstu valja citirati sukladno kraticama navedenima u izdanju Oxford Classical Dictionary ((https://oxfordre.com/classics/page/3993); za naslove djela na grčkom valja koristiti pismo Athena Unicode.
Ukoliko rad sadrži slikovne priloge, nakon „Literature“ slijedi „Popis priloga“ koji mora sadržavati kratak opis te naznačeno autorstvo:
Sl. 20. Keramički kalupi za lijevanje pojasnih okova, pronađeni u ruševini jedne od peći (snimio T. Leleković)
Ako je prilog preuzet iz objavljene literature, citira se njegova bibliografska jedinica:
Sl. 2. Rekonstrukcija tijeska, Mogorjelo (prema Bojanovski 1969, sl. 1)
Ako je prilog dodatno obrađen, navodi se i taj podatak:
Karta 1. Položaji na prostoru grada Siska sa zabilježenim pretpovijesnim nalazima (Google maps; obradio I. Drnić)
Ako prilog prikazuje predmet pohranjen u nekoj zbirci ili ustanovi, treba navesti ustanovu i inventarni broj pod kojim je dotični prilog zaveden, kao i autora fotografije odnosno crteža:
Sl. 5. Pismo L. Maruna Š. Ljubiću, Knin, 21. ožujka 1891. (Hrvatski povijesni muzej, Dokumentarna zbirka I, inv. br. 14934/24)
Popis izvora, literature i popis priloga čini drugi Word dokument od ukupno tri dokumenta koji tvore rukopis rada (vidi „Osnovni podaci o rukopisu“).
- 8) Sažetak
Sažetak može činiti do 20% duljine rada. Za tekst rada napisan na hrvatskom, sažetak će biti na engleskom jeziku; ako je tekst rada na stranom jeziku, sažetak će biti na hrvatskom. Autori mogu predati sažetak na hrvatskom ili na engleskom jeziku, uz naznaku prevoditelja.
Nakon što rad bude objavljen u Arheološkim radovima i raspravama, autori dobivaju po jedan primjerak časopisa i svoj rad u PDF formatu.
Odabrana licenca, izjava o pravu korištenja i politici samoarhiviranja
- “Arheološki radovi i rasprave” je časopis u otvorenom pristupu. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik, sukladno CC BY licenci.
Radove objavljene u časopisu “Arheološki radovi i rasprave” dozvoljeno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na web stranice časopisa i Hrčka.
Politika samoarhiviranja indeksirana je u bazi SHERPA/RoMEO gdje je vidljivo da časopis podržava zelenu razinu samoarhiviranja (dozvoljeno je pohraniti nerecenziranu, recenziranu i izdavačku verziju rada). - Journal “Arheološki radovi i rasprave” is an Open Access journal. Users are allowed to read, download, copy, redistribute, print, search and link to material, and alter, transform, or build upon the material, or use them for any other lawful purpose as long as they attribute the source in an appropriate manner according to the CC BY licence.
The papers published in “Arheološki radovi i rasprave” can be deposited and self-archived in the institutional and thematic repositories providing the link to the journal’s web pages and HRČAK.
Journal does not charge article processing charges (APC).
Self-archiving policy is indexed at Sherpa/RoMEO where is visible that journal is following green level of self-archiving (it is allowed to deposit pre-print, post-print and publisher’s version of the paper).