Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Najviša je znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj, razvija i promiče znanstvenu djelatnost i umjetničko stvaralaštvo i od osobite je nacionalne važnosti.

Aktualne obavijesti

Intervjui

Intervju akademika Arsena Bačića

Akademik Arsen Bačić, redoviti profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Splitu, u jednom od rijetkih intervjua otkriva svoju ljubav prema slikarstvu i glazbi te definira posljedice aktualnih sudskih zbivanja.

Priopćenja

11. Dani Ede Murtića – 100 godina od slikareva rođenja

Pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 4. svibnja 2021. u Velikoj Pisanici su održani 11. Dani Ede Murtića te je obilježena 100. godišnjica rođenja ovog istaknutog hrvatskog slikara i redovitog člana HAZU. U zgradi Općine Velika Pisanica otvorena je izložba crteža studenata Akademije likovnih umjetnosti, odnosno sudionika u projektu „Zavičajni i iskustveni prostor Ede Murtića“, koju je otvorio otvorio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt.

Priopćenja

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila svoj dan i 160. obljetnicu osnutka objavom imena dobitnika nagrada HAZU za 2020.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je u četvrtak 29. travnja svoj dan i 160. obljetnicu osnutka. Zbog pandemije je izostala tradicionalna svečana sjednica s dodjelom nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj, već je umjesto toga predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt u atriju Akademijine palače objavio imena dobitnika nagrada HAZU za 2020. te se u prigodnom govoru osvrnuo da dosadašnjih 160 godina Akademije.

Događanja

Koncerti

Donatorski koncert za kulturne institucije Siska, Petrinje i Gline u povodu 160. obljetnice osnutka HAZU

U atriju palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 4. svibnja održan je donatorski koncert za kulturne institucije Siska, Petrinje i Gline u povodu 160. obljetnice osnutka HAZU na kojem su nastupili Zagrebački solisti, Monika Leskovar, Martina Zadro i Petrit Çeku. Koncert je održan u suradnji s Hrvatskom radiotelevizijom i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, a zbog epidemioloških mjera održan je bez nazočnosti publike te se mogao pratiti u izravnom televizijskom prijenosu.

Skupovi

XXXI. Krležini dani u Osijeku

U Osijeku će se od 28. do 30. travnja 2021. održati XXXI. Krležini dani, u organizaciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, Filozofskog fakulteta Osijek i Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU.

Skupovi

E-znanstveni sastanak Primijenjena genomika u COVID-19

Odbor za primijenjenu genomiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske i Klinika za infektivne bolesti „Fran Mihaljević“ organiziraju e-znanstveni sastanak Primijenjena genomika u COVID-19, u utorak 27. travnja 2021. u 17 sati.

Što Vas zanima?

KORONAVIRUS

Izjava HAZU o epidemiji koronavirusa u Republici Hrvatskoj

KONTAKTI

Svi kontakti članova i djelatnika

Kalendar događanja

Događanja za 26th travanj
Događanja za 27th travanj
Događanja za 28th travanj
Događanja za 29th travanj
Događanja za 30th travanj
Događanja za 1st svibanj
Događanja za 2nd svibanj
Događanja za 3rd svibanj
Događanja za 4th svibanj
Događanja za 5th svibanj
Događanja za 6th svibanj
Događanja za 7th svibanj
Događanja za 8th svibanj
Događanja za 9th svibanj
Događanja za 10th svibanj
Događanja za 11th svibanj
Događanja za 12th svibanj
Događanja za 13th svibanj
Događanja za 14th svibanj
Događanja za 15th svibanj
Događanja za 16th svibanj
Događanja za 17th svibanj
Događanja za 18th svibanj
Događanja za 19th svibanj
Događanja za 20th svibanj
Događanja za 21st svibanj
Događanja za 22nd svibanj
Događanja za 23rd svibanj
Događanja za 24th svibanj
Događanja za 25th svibanj
Događanja za 26th svibanj
Događanja za 27th svibanj
Događanja za 28th svibanj
Događanja za 29th svibanj
Događanja za 30th svibanj
Događanja za 31st svibanj
Događanja za 1st lipanj
Događanja za 2nd lipanj
Događanja za 3rd lipanj
Događanja za 4th lipanj
Događanja za 5th lipanj
Događanja za 6th lipanj

Značajni datumi

icon calendar
11. SVIBNJA

11. svibnja 2018., u Zagrebu je umro akademik Zlatko Bourek, hrvatski slikar, redatelj, crtač, scenograf i kostimograf. Rodio se u Požegi 4. rujna 1929.  Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1955. Kao kipar bio je prepoznatljiv po figurativnim kompozicijama s elementima groteske, ironije i humora stvarajući originalnu verziju fantastičnog realizma. Bavio se i crtanim filmom kao scenograf i redatelj. Bio je scenograf svjetski poznate serije animiranih filmova Profesor Baltazar u kojoj je, po uzoru na Rijeku, likovno osmislio mjesto radnje Baltazar-grad. Osim u hrvatskim kazalištima i na kazališnim festivalima, kao scenograf i kostimograf djelovao je i u uglednim kazalištima u Njemačkoj. Redoviti član HAZU postao je 2010., a od 2002. bio je član suradnik.

icon calendar
10. SVIBNJA

10. svibnja 1979. u Zagrebu je umro akademik Antun Augustinčić, hrvatski kipar. Diplomirao je na ALU u Zagrebu kod Ivana Meštrovića 1924.  Jedan je od utemeljitelja likovne skupine Zemlja 1929. Od 1943. do 1945. sudjelovao je u antifašističkoj borbi, od 1946. živio je u Zagrebu gdje je od 1949. na ALU vodio majstorsku radionicu za kiparstvo,  a te iste godine postao je član JAZU.  Njegovi radovi: konjanička figura Józefa Piłsudskog (1937., Katowice 1990.), Spomenik maršalu Titu (1948., Kumrovec); konjanička figura Mir pred zgradom UN-a (1954., New York) i Spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici (1973.), čine ga jednim od najvažnijih predstavnika hrvatskog psihološkog portretnog kiparstva.

icon calendar
6. svibnja

6. svibnja 1922. u Zagrebu je umro hrvatski fizičar Vinko Dvořák. Rodio se 21. siječnja 1848. u Dušejovu u Češkoj. Diplomirao je fiziku i matematiku u Pragu 1871., a 1875. dolazi u Zagreb kao prvi redoviti profesor fizike na Sveučilištu u Zagrebu. Istaknuo se istraživanjima u području akustike, optike, hidrodinamike, elektrike te povijesti fizike, a napravio je i prve rendgenske snimke u Hrvatskoj. Njemu u spomen u fizici postoje pojmovi Dvořákove rotacijske sprave, Dvořákovo kolo, Dvořákov zvukomjer i Dvořákova stereokinetska pojava. Od 1881. do 1883. bio dekan Filozofskog fakulteta, a od 1883. do 1884. i rektor Sveučilišta. Za dopisnog člana JAZU izabran je 1883., a za pravog člana 1887.

icon calendar
4. svibnja

4. svibnja 1921. u Velikoj Pisanici kraj Bjelovara rodio se akademik Edo Murtić, jedan od najkreativnijih autora suvremenog hrvatskog slikarstva. U Zagrebu je završio Obrtnu školu te pohađao Likovnu akademiju. Isprva je slikao portrete, interijere i mrtve prirode u duhu kolorističkog intimizma i realizma, a nakon boravka u SAD-u i Kanadi prihvatio je apstraktni ekspresionizam. Grafikama i crtežima ilustrirao je književna djela te radio velike zidne dekoracije, mozaike, tapiserije, emajle, keramiku, plakate i scenografiju. Ostvario je 150 samostalnih i oko 300 skupnih izložbi na svim kontinentima. Bio je redoviti član HAZU od 1997. i voditelj Kabineta grafike. Umro je u Zagrebu 2. siječnja 2005.

icon calendar
3. svibnja

3. svibnja 1925. u Zagrebu se rodio akademik Vladimir Devidé, hrvatski matematičar, japanolog i književnik. Diplomirao je 1951. na Građevinskom odsjeku Tehničkog fakulteta u Zagrebu te radio kao profesor na Katedri za matematiku najprije na Elektrotehničkom fakultetu, a zatim Strojarsko-brodograđevnom fakultetu. Bavio se ponajviše matematičkom logikom, teorijom skupova, apstraktnom algebrom. Autor je i više djela za popularizaciju matematike. Stručno se usavršavao u Japanu i bio veliki promotor japanske kulture u Hrvatskoj i autor haiku pjesama. Redoviti član HAZU bio je od 1990., a od 1973. bio je izvanredni član. Umro je u Zagrebu 22. kolovoza 2010.

icon calendar
1. svibnja

1. svibnja 1819. u Staroj Rači kraj Bjelovara rodio se hrvatski književnik Ivan Trnski. Bio je jedan od najistaknutijih sudionika hrvatskoga narodnoga preporoda i tijekom 75 godina književnog djelovanja ostao je uglavnom vjeran početnoj preporodno-romantičarskoj orijentaciji. U njegovu lirskom opusu prevladavaju romantičarski intonirane ljubavne i rodoljubne pjesme,  prigodnice te religiozna lirika, a pisao je i epsku poeziju, pripovijesti i putopise te prevodio je engleskog, njemačkog, ruskog, češkog i poljskog jezika. Od 1901. do smrti 30. lipnja 1910. bio je prvi predsjednik Društva hrvatskih književnika. Od 1899. bio je počasni član JAZU.

icon calendar
30. travnja

30. travnja 2015. u Zagrebu je umro akademik Vladimir Ibler, istaknuti stručnjak za međunarodno pravo. Rodio se u Zagrebu 25. lipnja 1913. Studirao je pravo u Beogradu i Zagrebu, gdje je diplomirao 1937., a 1938. i doktorirao. Sveučilišnu karijeru počeo je 1947. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je predavao do 1983. Za člana suradnika Akademije izabran je 1977., 1986. postao je izvanredni, a 1991. redoviti član HAZU. Dao je izniman doprinos na području međunarodnog javnog prava i međunarodnih odnosa te bio jedan od kreatora suvremenog međunarodnog prava mora.

 

icon calendar
29. travnja

29. travnja 1861. Hrvatski sabor prihvatio je prijedlog đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera o osnutku Jugoslavenske (danas Hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti te se 29. travnja slavi kao dan HAZU. Akademija je dobila jugoslavensko ime jer je prema Strossmayerovoj zamisli trebala biti institucija svih južnih Slavena, uključujući i Bugare, no to se nije ostvarilo pa je Jugoslavenska akademija po svom sastavu i djelovanju od početka bila hrvatska. Nakon što je austrijski car i hrvatski kralj Franjo Josip 4. ožujka 1866. potvrdio Akademijina pravila, Sabor je 12. ožujka iste godine izabrao njenih prvih 16 članova koji su se prvi put sastali 26. svibnja 1866., čime je Akademija počela s radom.

icon calendar
27. TRAVNJA

27. travnja 1882. u Zagrebu je umro hrvatski prirodoslovac i liječnik Josip Kalasancije Schlosser. Rođen je u Jindřichovu u Češkoj 25. siječnja 1808. Završio je studij medicine u Beču, a u Hrvatsku je došao 1836. kao privatni liječnik. Zatim je službovao kao kupališni liječnik u Varaždinskim Toplicama (1838.–1844.), kao županijski liječnik u Križevcima (1844.–1854.¸te od 1861.–1864.) i Zagrebu (1854.–1861.) a od 1864. do smrti 1882. kao praliječnik Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zaslužan je za unapređivanje onodobnoga javnog zdravstva, a poznat je po istraživanjima biljnoga i životinjskoga svijeta Hrvatske pa se smatra osnivačem znanstvene botanike u Hrvatskoj. Schlosser je 1866. bio među prvim izabranim članovima JAZU i prvi predstojnik Matematičko-prirodoslovnoga razreda.

icon calendar
25. TRAVNJA

25. travnja 1927. u Senju je rođen hrvatski jezikoslovac akademik Milan Moguš. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1953., a doktorirao 1962. tezom Današnji senjski govor. Bio je asistent u Institutu za jezik (od 1953.), a sveučilišnu karijeru započeo je 1956. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, od 1975. kao redoviti profesor. Od 1965. do umirovljenja 1992. bio je šef Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika, a od 1983. do 1992. predstojnik Zavoda za lingvistiku Filozofskoga fakulteta. Godine 1977. izabran je za izvanrednog, a 1986. za redovitog člana Akademije u kojoj je obavljao sve vodeće dužnosti. Od 1991. do 1997. bio je glavni tajnik, od 1998. do 2003. potpredsjednik, a od 2004. do 2010. predsjednik HAZU. Umro je u Zagrebu 19. studenog 2017.

icon calendar
20. TRAVNJA

20. travnja 1816. u Sobotištu u Slovačkoj rođen je hrvatski jezikoslovac i publicist Bogoslav Šulek. Studij teologije i prava završio je u Požunu, a u Hrvatsku se doselio 1838., naučio hrvatski, pridružio hrvatskim preporoditeljima te se potpuno uključio u javni život Hrvatske i dao golem doprinos razvoju kulture, znanosti i gospodarstva. Objavio je više od 200 naslova najraznovrsnije tematike i bio urednik vodećih novina i časopisa (Danice 1843.–1846., Novina Horvatskih, Slavonskih i Dalmatinskih 1846.–1848., Slavenskog juga 1849.–1850., Pozora 1865.–1866.). Njegov politički spis Šta naměravaju Iliri (1844.) programska je osnova Hrvatskog narodnog preporoda. Najznačajniji je po svom doprinosu stvaranju hrvatskog znanstvenog i vojnog nazivlja, a stotine njegovih riječi i danas se koriste u hrvatskom jeziku. (više…)

icon calendar
18. TRAVNJA

18. travnja 1874. u Ogulinu je rođena hrvatska književnica Ivana Brlić-Mažuranić, prva žena koja je postala članica današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bila je kći pravnika Vladimira Mažuranića, predsjednika Akademije od 1918. do 1921., te unuka pjesnika i bana Ivana Mažuranića. Živjela je u zagrebu od 1878. do 1892., a nakon udaje za političara Vatroslava Brlića preselila se u Slavonski Brod. Pisala je pjesme, pripovijetke, romane, basne i bajke, eseje i članke te se bavila prevodilačkim i redaktorskim radom. Godine 1902. objavila je zbirku pripovijedaka i pjesama za djecu Valjani i nevaljani, a 1905. i knjigu Škola i praznici. Jedinu samostalnu pjesničku zbirku Slike objavila je 1912., 1913. roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića, a 1937. roman Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata. (više…)

icon calendar
8. TRAVNJA

8. travnja 1915. rođen je akademik Ivan Supek (Zagreb, 1915. – Zagreb, 2007.), fizičar, sveučilišni profesor, filozof, književnik i humanist, predsjednik HAZU od 1991. do 1997. Svojim djelom i djelovanjem bio je jedan od najistaknutijih znanstvenika i intelektualaca XX. stoljeća. Po postignuću doktorata iz fizike i filozofije na Sveučilištu u Leipzigu (1940.) kod fizičara i nobelovca Wernera Heisenberga, s kojim do 1943. radi na području kvantne teorije polja, Supek se vratio u Zagreb, uspostavio Katedru teorijske fizike i vodio grupu studenata koji fiziku podižu na europsku razinu. Vodio je izgradnju i osnovao Institut Ruđer Bošković (1950.), te osam godina bio njegov direktor. Po izboru za rektora (1969.), proveo je reformu Sveučilišta, i inicirao osnivanje međunarodnoga Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku (1972.). (više…)

icon calendar
2. TRAVNJA

2. travnja 1888., u Hvaru je rođen hrvatski povjesničar i arheolog Grga Novak. Proučavao je povijest u širokom rasponu od starog do novog vijeka. Njegova arheološka istraživanja na Hvaru u Grapčevoj i Markovoj špilji rezultirala su otkrićem nove neolitičke Hvarske kulture na Jadranu. Proučavao je doba grčke kulture na Jadranu i rimske vladavine u Dalmaciji te stari Istok, osobito Egipat. Osobitu je pozornost posvetio povijesti dalmatinskih gradova i pojedinim pitanjima iz njihove prošlosti. Proučavao je i razdoblje hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji te u nekoliko studija i monografija obradio istaknute povijesne ličnosti. Bio je redoviti profesor povijesti starog vijeka na Filozofskom fakultetu (više…)

icon calendar
1. TRAVNJA

1. travnja 1824. u Krašiću je rođen Josip Torbar, hrvatski prirodoslovac, svećenik i političar. Od 1854. bio je profesor fizike i prirodopisa u novootvorenoj Realnoj gimnaziji u Zagrebu, gdje je u dva navrata bio i ravnatelj. Bavio se biologijom, geologijom, meteorologijom, poviješću i popularizacijom znanosti. S Vatroslavom Jagićem i Franjom Račkim pokrenuo je 1864. časopis Književnik, preteču Rada JAZU, a bio je i urednik Katoličkog lista (1854.) i Gospodarskog lista (1868.–1872.). Za zastupnika u Hrvatskom saboru biran je 1861., 1865. i 1875. Bio je jedan od prvih 12 članova JAZU, izabran 1866., a zatim je bio Akademijin tajnik (1872. – 1874.), predstojnik Matematičko-prirodoslovnoga razreda (1887. – 1889.) (više…)

icon calendar
31. OŽUJKA

31. ožujka 1943., u Zagrebu je umro hrvatski filolog Franjo Fancev. Rodio se u Virju 24. rujna 1882. Studirao je slavistiku i romanistiku u Zagrebu i Beču, gdje je 1907. i doktorirao. Od 1908. je bio knjižničar, a od 1919. do 1927. ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koju je profilirao kao nacionalnu i sveučilišnu ustanovu za duže razdoblje i organizirao na suvremenim načelima. Od 1926. bio je profesor starije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1937. do 1939. bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika. Od 1925. bio je dopisni član Akademije, od 1929. izvanredni pravi član, a godine 1940. izabran je za redovitog člana. Od 1926. do 1943. bio je Akademijin gospodarski tajnik.

icon calendar
26. OŽUJKA

26. ožujka 1900. u Mariboru je rođen hrvatski slikar Oton Postružnik. Školovao se Parizu, a diplomirao 1927. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Crtanje studira kod prof. Maksimiljana Vanke, slikarstvo kod prof. Ljube Babića, a grafiku kod Tomislava Krizmana. Bio je jedan od prvih studenata koje je Hinko Juhn podučavao tehnici keramike. Kao umjetnik javio se ciklusom Groteske (1925.–1927.) kojim najavljuje svoj snažan socijalni angažman, a bio je jedan od idejnih začetnika i suosnivača udruženja umjetnika Zemlja. 1950. izabran je za profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje djeluje sve do 1970. godine. Za redovitog člana Akademije izabran je 1965. Nakon čestih boravaka u Dalmaciji počeo je slikati krajolike žarkim i otvorenim bojama, a kasnije se bavio i apstraktnim slikarstvom. Umro je u Zagrebu 21. siječnja 1978.

icon calendar
28. VELJAČE

28. veljače 1901., u Portlandu je rođen američki kemičar Linus Pauling, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1954. i Nobelove nagrade za mir 1962., počasni član HAZU od 1994., a dopisni član od 1966. Znanstvenu karijeru započeo je istraživanjem kristalnih struktura difrakcijom rendgenskih zraka. Nakon Drugog svjetskog rata kao istaknuti znanstvenik započeo je kampanju protiv atomske bombe i bio jedan od osnivača pokreta protiv pokusa s nuklearnim naoružanjem. 1991. godine potpisao je Apel nobelovaca za mir u Hrvatskoj. Umro je u Big Suru u Kaliforniji 19. kolovoza 1994.

icon calendar
27. VELJAČE

27. veljače 2002., u Zagrebu je umro hrvatski kipar akademik Kosta Angeli Radovani. Rodio se u Londonu 6. listopada 1916. Studirao je kiparstvo na akademiji Brera u Milanu 1934.–1938. i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1939. Modelirao je aktove, portrete i figuralne kompozicije, bavio se medaljerstvom, spomeničkom plastikom, crtežom i grafikom. Napravio je 400 portreta i skoro isto toliko portretnih medalja, preko 800 malih figura (sitna plastika ) i 20-tak “Dunja”. Ime “Dunja” je ideja odloženog voća koje zrije, žensko tijelo shvaćao je kao počelo postojanja i fokus trajanja. Od 1992. bio je redoviti član HAZU. Autor je rektorskog lanca Sveučilišta u Zagrebu s 14 srebrnih medalja na kojima su reljefni portreti četrnaestorice najvećih mislilaca i znanstvenika hrvatske povijesti.

icon calendar
25. VELJAČE

25. veljače 1906., u Bad Honnefu u Njemačkoj rodio se akademik Boris Papandopulo, hrvatski skladatelj i dirigent. Po majci Maji Strozzi Pečić pripadao je uglednoj kazališnoj i glazbenoj obitelji Strozzi. Za redovitog člana JAZU izabran je 1965. Pisao je za sva glazbena područja: orkestralnu, koncertantnu i komornu glazbu (od toga 6 gudačkih kvarteta, Concerto da camera i dr.), solističke skladbe, glazbeno-scenska djela i kantate, filmsku glazbu (npr. Bakonja fra Brne F. Hanžekovića, 1951; Pustolov pred vratima Š. Šimatovića, 1961), sakralne skladbe (Hrvatska misa u d molu, Muka gospodina našega Isukrsta, Osorski requiem i dr.) te skladbe za glas ili zbor (Ljubavne pjesme, Svatovske, Dodolice i dr.). Njegov opus pripada u sam vrh hrvatske umjetničke glazbe 20. stoljeća. Umro je u Zagrebu 16. listopada 1991.

0
događanja u 2020.
0
redovitih članova
0
godina od osnivanja
0
objavljena naslova