Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Najviša je znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj, razvija i promiče znanstvenu djelatnost i umjetničko stvaralaštvo i od osobite je nacionalne važnosti.

Aktualne obavijesti

Priopćenje

Poglavlje o hrvatskoj leksikografiji dr. sc. Ivane Filipović Petrović u International Handbook of Modern Lexis and Lexicography

U travnju 2022., u knjizi International Handbook of Modern Lexis and Lexicography u izdanju njemačkog multinacionalnog nakladnika Springer, objavljeno je poglavlje The lexicography of Croatian autorice dr. sc. Ivane Filipović Petrović, znanstvene suradnice u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Priopćenje

Baština na mreži: NSK nagradila prijedlog Knjižnice HAZU

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je na natječaju Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK, a u sklopu projekta Baština na mreži: znanstvenici predstavljaju kulturnu baštinu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, odabrala i nagradila prijedlog Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prijedlog je izradila viša knjižničarka Nataša Daničić u suradnji s dr. sc. Tihanom Luetić (Odsjek za povijesne znanosti HAZU) i izv. prof. dr. sc. Tihomirom Vukeljom (Fizički odsjek PMF-a).

Priopćenje

Akademiku Ivanu Aralici uručen počasni doktorat Sveučilišta u Mostaru

Svečanost dodjele počasnoga doktorata Sveučilišta u Mostaru akademiku Ivanu Aralici održat će se u ponedjeljak, 20. lipnja 2022., s početkom u 11.00 sati u salonima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11.  Svečanost će otvoriti akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, nakon čega će uslijediti obraćanja rektora Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Zorana Tomića, predsjednika Povjerenstva i promotora dr. Dragana Čovića te laureata akademika Ivana Aralice.

Događanja

Skup

Zlatko Karač: „Studije o urbanističkom naslijeđu Hrvatske“ – predstavljanje knjige i popratno predavanje „Paradigme hrvatske urbane baštine“

U organizaciji Znanstvenog vijeća za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 30. lipnja u Knjižnici HAZU održana je promocija knjige „Studije o urbanističkom naslijeđu Hrvatske“ prof. dr. sc. Zlatka Karača. Nakon uvodnog pozdravnog govora predsjednika Znanstvenog vijeća, akademika Branka Kincla, prof. dr. sc. Zlatko Karač održao je predavanje „Paradigme hrvatske urbane baštine“, nakon kojega je uslijedilo predstavljanje knjige. Uz autora prof. dr. sc. Karača, knjigu su predstavili recenzent prof. dr. sc. Zlatko Jurić i urednik doc. dr. sc. Alen Žunić.

Skup

Okrugli stol “Položaj pravosuđa u trodiobi vlasti u RH i njegova društvena odgovornost”

Znanstveno se vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira okrugli stol na temu “Položaj pravosuđa u trodiobi vlasti u Republici Hrvatskoj i njegova društvena odgovornost” koji će se održati u utorak 5. srpnja 2022. u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Opatička 18, s početkom u 11 sati.

Skup

Predstavljena monografija o Spomeniku domovini u Zagrebu autora Nenada Fabijanića

U utorak 21. lipnja u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Strossmayerovu trgu 14 u Zagrebu, održana je promocija monografije o Spomeniku domovini u Zagrebu autora Nenada Fabijanića, Domovini 20. Nakon pozdravnih riječi predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta o knjizi su uz prezentacije govorili dr.sc. Snješka Knežević, dr.sc. Danko Plevnik, mr.sc. Zvonko Pađan, dr.sc. Mirna Rudan Lisak te autor  Nenad Fabijanić, član suradnik HAZU.

Izložbe

Izložba: ISTRORUMUNJI

U četvrtak, 23. lipnja 2022. u 18,30 sati, u velikoj dvorani Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Splitu otvara se izložba fotografija Istrorumunji u organizaciji Veleposlanstva Rumunjske u Republici Hrvatskoj, Počasnog Konzulata Rumunjske u Splitu i Udruge Rumunja u Republici Hrvatskoj. Izložba je otvorena za posjetitelje svaki dan u vremenu od 17 do 20 sati, do 3. srpnja 2022., a ulaz je slobodan.

23.06.2022 - 3.07.2022

Izložba u povodu Dana Akademije i 155 godina djelovanja Knjižnice

29. travnja obilježavamo Dan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti čije je osnivanje na taj datum davne 1861. godine biskup Josip Juraj Strossmayer predložio Hrvatskom saboru, a Sabor prihvatio.
Ove godine slavimo i 155 godina djelovanja Knjižnice HAZU, najstarije Akademijine jedinice (1867.-2022.).

29.04.2022 - 31.12.2022

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / Virtualna izložba iz fundusa Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU

Povodom stote obljetnice od rođenja arhitekta Aleksandra Dragomanovića (Banja Luka, 1921. – Zagreb, 1996.) Hrvatski muzej arhitekture HAZU predstavlja prvu virtualnu izložbu iz svog fundusa, autora doc. dr. sc. Alena Žunića: ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / Virtualna izložba iz fundusa Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU. 
Izložba je dostupna na poveznici: https://dragomanovic.hazu.hr  

25.03.2022 - 31.12.2022

Virtualna izložba Gipsoteka Antuna Bauera

U povodu 110. godišnjice rođenja dr. sc. Antuna Bauera, povjesničara umjetnosti, arheologa i muzeologa, koji je ostavio dubok trag u nacionalnoj kulturnoj povijesti kao donator i osnivač muzejskih ustanova te inicijator i vizionarski pokretač brojnih kulturnih i muzeoloških projekata, Gliptoteka i Arhiv za likovne umjetnosti HAZU organizirali su virtualnu izložbu popraćenu katalogom. Kroz bogatu arhivsku i fotografsku građu prikazuju se početci ovih dviju značajnih kulturnih ustanova.

27.01.2022 - 31.12.2022

Danteova Božanstvena komedija u crtežima Mirka Račkog / Iz fundusa Kabineta grafike HAZU

U godini obilježavanja 700. godišnjice smrti Dantea Alighierija Kabinet grafike HAZU priključio se nacionalnim i europskim muzeološko-književnim obilježavanjima te svečane obljetnice virtualnom izložbom i tiskanom publikacijom Danteova Božanstvena komedija u crtežima Mirka Račkog / Iz fundusa Kabineta grafike HAZU.
Poveznica na izložbu: https://racki.kabinet-grafike.hazu.hr/

30.11.2021 - 30.11.2022

Što Vas zanima?

Kalendar događanja

Događanja za 27th lipanj
Događanja za 28th lipanj
Događanja za 29th lipanj
Događanja za 30th lipanj
Događanja za 1st srpanj
Događanja za 2nd srpanj
Događanja za 3rd srpanj
Događanja za 4th srpanj
Događanja za 5th srpanj
Događanja za 6th srpanj
Događanja za 7th srpanj
Događanja za 8th srpanj
Događanja za 9th srpanj
Događanja za 10th srpanj
Događanja za 11th srpanj
Događanja za 12th srpanj
Događanja za 13th srpanj
Događanja za 14th srpanj
Događanja za 15th srpanj
Događanja za 16th srpanj
Događanja za 17th srpanj
Događanja za 18th srpanj
Događanja za 19th srpanj
Događanja za 20th srpanj
Događanja za 21st srpanj
Događanja za 22nd srpanj
Događanja za 23rd srpanj
Događanja za 24th srpanj
Događanja za 25th srpanj
Događanja za 26th srpanj
Događanja za 27th srpanj
Događanja za 28th srpanj
Događanja za 29th srpanj
Događanja za 30th srpanj
Događanja za 31st srpanj

Značajni datumi

icon calendar
1. srpnja

1. srpnja 1928. u Zagrebu je umro hrvatski povjesničar Vjekoslav Klaić. Rodio se u Garčinu 21. lipnja 1849. Nakon studija povijesti i geografije u Beču na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu predavao je hrvatsku povijest (1878.–1882.) i opću povijest (1893.–1922.). Od 1902. do 1903. bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu. Bavio se temama iz hrvatske povijesti od doseljenja do 20. stoljeća, a najznačajnije djelo mu je Povjest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća u pet knjiga (1899.–1911.). Snažno je utjecao na razvoj nacionalne svijesti i hrvatske povijesne znanosti. Značajan je i kao glazbenik. Od 1893. bio je dopisni, a od 1896. pravi član JAZU.

icon calendar
30. lipnja

30. lipnja 1914. u Glini se rodio hrvatski skladatelj, glazbeni pedagog i glazbeni pisac akademik Natko Devčić. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirao je 1937. glasovir, a 1939. kompoziciju. Ondje je i predavao od 1947. do 1980. Usavršavao se u Beču, Parizu, Darmstadtu i New Yorku. Opus mu je bio nadahnut folklorom, a prvi pravi skladateljski uspjeh bila mu je Istarska suita (1948.) u kojoj se nadovezuje na tradiciju ideologije nacionalnog smjera. Kasnije se okušao i u elektroničkoj glazbi. Autor je udžbenika Harmonija te knjiga Intervali i Ritam. Redoviti član HAZU bio je od 1992. Umro je u Zagrebu 4. rujna 1997.

icon calendar
29. lipnja

29. lipnja 1916. u Splitu se rodio hrvatski arheolog akademik Duje Rendić-Miočević. Diplomirao je klasičnu filologiju, arheologiju i povijest umjetnosti 1939. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1954. do 1983. predavao klasičnu, provincijalnu i ranokršćansku arheologiju. Radio je u Arheološkom muzeju u Splitu od 1941. do 1954. i bio mu ravnatelj, a od 1966. do 1979. bio je i ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu. Proučavao je ilirsku problematiku s težištem na onomastičkim istraživanjima, grčku kolonizaciju hrvatske obale, odnos Ilira s grčkim svijetom i ranokršćansko razdoblje u Dalmaciji. Redoviti član HAZU bio je od 1977., a izvanredni od 1966. Umro je u Zagrebu 30. travnja 1993.

icon calendar
27. lipnja

27. lipnja 1998. u Splitu je umro hrvatski povjesničar umjetnosti akademik Kruno Prijatelj. Rodio se u Splitu 1. srpnja 1922. Diplomirao je 1946. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U Splitu je radio u Arheološkome muzeju, potom je bio ravnatelj Galerije umjetnina (1950.–1979.), redoviti profesor splitskog odjela Filozofskog fakulteta u Zadru (1979.–1991.) i honorarni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Proučavao je hrvatsku umjetnost od antike do 20. stoljeća, posebno dalmatinsko slikarstvo te ga popularizirao u međunarodnim stručnim krugovima. Otkrio je mnoge nepoznate umjetnine i riješio mnoga pitanja atribucije. Redoviti član HAZU bio je od 1968.

icon calendar
26. lipnja

26. lipnja 1916. u Pečuhu se rodio hrvatski slikar akademik Zlatko Prica. Diplomirao je 1940. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Jedan je od osnivača skupine Mart (1957.) i galerije Forum u Zagrebu (1969.). Radio je u različitim tehnikama (crtež, grafika, akvarel, gvaš, ulje, vitraj, mozaik, fresko). Uoči Drugog svjetskoga rata slikao je širokim mrljama boja i slobodnim potezom, a 1944. ekspresionistički je, s Edom Murtićem, ilustrirao poemu Jama I. G. Kovačića. U kasnijem razdoblju trajna obilježja njegova slikarstva ostale su izdužene ženske figure te snažni kolorizam i grafizam. Redoviti član HAZU bio je od 1988. Umro je u Rijeci 7. ožujka 2003.

icon calendar
25. lipnja

25. lipnja 1968. u Zagrebu je umro hrvatski liječnik Ante Šercer. Rodio se u Požegi 12. travnja 1896. Medicinu je studirao u Grazu i Pragu, od 1920. do 1945. radio je na Klinici za uho, grlo i nos u Zagrebu, a od 1946. u bolnici u Vinogradskoj gdje je Odjel za bolesti uha, grla i nosa 1964. pretvorio u sveučilišnu kliniku i vodio do 1966. Osnovao je znanstveni Institut za proučavanje i zaštitu uha i dišnih organa te Institut za talasoterapiju u Crikvenici. Bio je redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu od 1932. i dekan u dva navrata. Prvi je od hrvatskih kliničara stekao međunarodno priznanje. Redoviti član JAZU (HAZU) bio je od 1930. do 1945.

icon calendar
24. lipnja

24. lipnja 2007. u Zagrebu je umro hrvatski agronom, entomolog i fitomedicinar akademik Milan Maceljski. Rodio se u Zagrebu 27. prosinca 1925. Diplomirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu 1950. i ondje predavao od 1961. do 1994. Od 1978. do 1985. bio je direktor Instituta za zaštitu bilja. Bavio se entomologijom, integriranom zaštitom bilja od štetnika, ekološkom zaštitom bilja te aplikacijom pesticida. Objavio je 27 knjiga, od kojih se ističe Poljoprivredna entomologija. Bio je glavni urednik znanstvenog časopisa Entomologia Croatica, časopisa HAZU Annales forestales i stručnog časopisa Biljna zaštita. Redoviti član HAZU bio je od 1992.

icon calendar
23. lipnja

23. lipnja 1899. u Udbinji kraj Karlovca rodio se hrvatski književnik akademik Gustav Krklec. Djetinjstvo je proveo u Zagorju, zatim živio u Beču, Pragu, Beogradu i Zemunu te od 1945.  u Zagrebu i bio urednik u nakladničkim kućama i časopisima. Pisao je najčešće pjesme, najprije pod utjecajem impresionista, simbolista i ekspresionista, a zatim u duhu tradicionalizma. Popularizirao je epigram kao književnu formu. Pisao je i drame, feljtone i putopise te prevodio s više jezika. Bio je predsjednik Matice hrvatske, predsjednik Društva književnika Hrvatske i Saveza književnika Jugoslavije. Redoviti član JAZU bio je od 1951. Umro je u Zagrebu 30. listopada 1977.

icon calendar
21. lipnja

21. lipnja 1930. u Kalinovcu kraj Đurđevca rodio se hrvatski teolog, pjesnik i kulturni povjesničar Ivan Golub. Zaređen je za svećenika 1957., a 1963. je doktorirao u Rimu. Od 1964. do 2000. bio je profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Kao teolog međunarodnog ugleda i erudit često je predavao u inozemstvu. Najznačajniji je bio po bavljenju djelom Jurja Križanića. Osim teologijom i kulturnom poviješću bavio se i pjesništvom. Bio je autor oko 80 knjiga te brojnih znanstvenih rasprava i ogleda, kao i urednik trećeg sveska izdanja Hrvatska i Europa. Za dopisnog člana HAZU izabran je 1992. Umro je u Zagrebu 25. listopada 2018.

icon calendar
19. lipnja

19. lipnja 2009. u Zagrebu je umro hrvatski jezikoslovac i političar akademik Dalibor Brozović. Rodio se u Sarajevu 28. srpnja 1927. Diplomirao je jugoslavistiku 1951. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1956. do 1990. predavao je na Filozofskom fakultetu u Zadru, a 1990. bio je član Predsjedništva i potpredsjednik Republike Hrvatske. Od 1991. do 2001. bio je glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i glavni urednik Hrvatske enciklopedije, a od 1992. do 1995. saborski zastupnik. Značajni su mu radovi o standardizaciji hrvatskog jezika i dijalektologiji. Aktivno je sudjelovao u borbi oko položaja i prava hrvatskog jezika. Redoviti član HAZU bio je od 1986.

icon calendar
18. lipnja

18. lipnja 1830. u Senju se rodio hrvatski geograf Petar Matković. Geografiju je doktorirao u Grazu 1860. Radio je kao gimnazijski profesor u Varaždinu i Zagrebu od 1858. do 1883. Od 1883. do 1893. bio je prvi profesor na Katedri za geografiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bavio se povijesnom geografijom i statistikom, starim putopisima i putničkim dnevnicima te poviješću trgovine i brodarstva. Pisao je prve obuhvatne geografsko-statističke preglede na hrvatskom jeziku te je 1874. osnovao Statistički ured za Hrvatsku i Slavoniju. Redoviti član JAZU bio je od 1867., a od 1874. do 1892. bio je književni tajnik. Umro je 25. ožujka 1898. u Beču.

icon calendar
17. lipnja

17. lipnja 1927. u Imotskom se rodio hrvatski liječnik akademik Vladimir Luetić. Diplomirao je 1951. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te od 1954. do 1997. djelovao u Klinici za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra u Zagrebu, gdje je 1964. osnovao i do 1992. vodio Zavod za kirurgiju krvnih žila. Bio je i redoviti profesor Medicinskog fakulteta. Od 1991. do 1992. bio je glavni kirurg oružanih snaga pri Glavnom stožeru zdravstva Republike Hrvatske. Zaslužan je za osnivanje i razvoj vaskularne kirurgije kao nove kirurške grane, potičući osnivanje centara za vaskularnu kirurgiju u Hrvatskoj i BiH. Redoviti član HAZU bio je od 1992., a dopisni član od 1990. Umro je u Zagrebu 26. veljače 2000.

icon calendar
16. lipnja

16. lipnja 1949. u Zagrebu je umro hrvatski arhitekt Edo Šen. Rodio se u Zagrebu 10. ožujka 1877. Diplomirao je 1900. na Visokoj tehničkoj školi u Beču. Isprva je projektirao u duhu historicizma, a zatim se opredijelio za suvremena oblikovna i prostorna rješenja. Bio je autor više javnih i stambenih zgrada u Zagrebu, među kojima su palača Croatia na uglu Masarykove i Preradovićeve ulice (1910.) te kompleks Tehničkog fakulteta u Kačićevoj ulici (1940.). Od 1909. do 1919. bio je profesor na Graditeljskoj školi, a od 1919. do 1943.  na Tehničkom fakultetu u Zagrebu gdje je odgojio mnogobrojne istaknute arhitekte. Za dopisnog člana JAZU izabran je 1935.

icon calendar
15. lipnja

15. lipnja 1886. u Splitu se rodio hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator akademik Ljubo Karaman. Diplomirao je povijest umjetnosti u Beču, od 1926. do 1941. organizirao je i vodio konzervatorsku službu za Dalmaciju u Splitu , a od 1941. do 1950. bio je ravnatelj Konzervatorskog zavoda za cijelu Hrvatsku u Zagrebu. Težište njegovog znanstvenog istraživanja bili su spomenici Dalmacije od antike do baroka, a proučavao je i spomenike kontinentalne Hrvatske i Istre. Postavio je temelje starohrvatskoj arheologiji. Bio je redoviti član HAZU od 1941. do 1947. i književni tajnik, a ponovno je izabran za redovitog člana JAZU 1965. Umro je u Zagrebu 19. travnja 1971.

icon calendar
14. lipnja

14. lipnja 1890. u Jastrebarskom se rodio hrvatski slikar, scenograf, povjesničar umjetnosti i pedagog akademik Ljubo Babić. Kao slikar školovao se u Zagrebu i diplomirao u Münchenu 1913. Od 1915. do 1961. bio je kao profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Kao jedna od središnjih osoba hrvatske likovne scene stvorio je bogat slikarski opus, pisao likovne kritike i monografije te presudno utjecao na hrvatsku umjetnost i njeno uključenje u suvremeni europski kontekst. Od 1928. bio je dopisni a od 1950. redoviti član JAZU. Od 1947. do 1951. te od 1957. do 1964. bio je direktor Strossmayerove galerije. Umro je u Zagrebu 14. svibnja 1974.

icon calendar
13. lipnja

13. lipnja 2014. u Beču je umro hrvatski dirigent Berislav Klobučar. Rodio se 28. kolovoza 1924. u Zagrebu. Školovao se na Muzičkoj akademiji, a dirigiranje je učio kod Lovre Matačića i Clemensa Kraussa. Od 1943. do 1951. bio je dirigent Zagrebačke opere, a od 1953. djelovao je u inozemstvu. Bio je dirigent Državne opere u Beču, ravnatelj operâ i simfonijskih orkestara u Grazu, Stockholmu i Houstonu, a gostovao je u mnogim poznatim svjetskim opernim kućama (Teatro alla Scala u Milanu, Metropolitan opera u New Yorku…), koncertnim dvoranama i na uglednim festivalima umjetničke glazbe. Dopisni član HAZU bio je od 2006.

icon calendar
12. lipnja

12. lipnja 1905. u Pragu je umro češki povjesničar i političar Václav Vladivoj Tomek. Rodio se 31. svibnja 1818. u Hradecu Králové. U Pragu je diplomirao filozofiju i pravo u Pragu. Od 1850. predavao je austrijsku povijest na Filozofskom fakultet u Pragu, a 1882. izabran je za prvog rektora češkog dijela Karlova sveučilišta. Od 1845. bio je tajnik Matice češke. Bio je zastupnik u Carevinskom vijeću (1861.–1866) i u Češkom saboru (1861.–1895). Glavna djela su mu Događaji češke zemlje (1843.), Povijest husitskih ratova 1419.–1436. (1898.), Povijest grada Praga (u 12 knjiga, 1855.–1901.) i Uspomene iz mojega života (1904.–1905). Od 1867. bio je dopisni član JAZU.

icon calendar
11. lipnja

11. lipnja 2005. u Zagrebu je umro hrvatski kemičar akademik Dragutin Fleš. Rodio se 1. kolovoza 1921. u Vukovaru. Diplomirao je 1946. na Kemijskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Radio je u tvornici Pliva, Organsko-kemijskoj industriji – OKI te u Ini. Od 1975. bio je i profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Utemeljitelj je polimernih znanosti u Hrvatskoj. Bavio se sintezom i određivanjem apsolutne konfiguracije prirodnih i sintetskih organskih spojeva te sintezom i karakterizacijom polimera i kopolimera. Redoviti član HAZU bio je od 1991., a od 1981. izvanredni član. Od 1997. do 2003. bio je prvi tajnik Razreda za tehničke znanosti.

icon calendar
10. lipnja

10. lipnja 1921. u Petrinji se rodio hrvatski kipar akademik Ivan Kožarić. Diplomirao je na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu 1947. Bio je član  umjetničke grupe Gorgona.  Izlagao je na šezdesetak samostalnih i oko 200 skupnih izložbi, a djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama i muzejima u Hrvatskoj i svijetu. Više njegovih skulptura trajno je postavljeno u vanjskim prostorima, među kojima i one najpoznatije, u Zagrebu Prizemljeno sunce (1971.) i spomenik Antunu Gustavu Matošu (1978.). Redoviti član HAZU bio je od 1997, a od 2007. do 2011. bio je voditelj Gliptoteke HAZU. Umro je u Zagrebu 15. studenog 2020.

icon calendar
9. lipnja

9. lipnja 1994. u Haagu je umro nizozemski ekonomist Jan Tinbergen. Rodio se u Haagu 12. travnja 1903. Diplomirao je matematiku i fiziku na Sveučilištu u Leidenu i bio profesor na sveučilištima u Amsterdamu i Rotterdamu. Upravljao je Središnjim uredom nizozemske vlade za planiranje od 1945. do 1955., a od 1966. do 1974. bio je predsjednik Povjerenstva za planiranje Ujedinjenih naroda. Bio je prvi dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1969. za doprinose razvoju ekonometrije i matematičkih modela u opisu gospodarskih zbivanja. Njegovo djelo Ekonometrija (1941.) prvi je sustavni priručnik ove znanstvene discipline. Dopisni član HAZU bio je od 1979.

icon calendar
8. lipnja

8. lipnja 2018. u Zagrebu je umro hrvatski kipar akademik Šime Vulas. Rodio se u Drveniku Velom kraj Trogira 17. ožujka 1932. Diplomirao je 1958. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je bio profesor od 1987. do 2004. Početkom 1960-ih pretežno je u drvu oblikovao vertikalne, lirski intonirane, harmonične apstraktne kompozicije, a zatim se okrenuo temama poput grada i tvrdalja, tematici križa i općenito sakralnih motiva. Autor je brojnih spomenika i skulptura u javnim prostorima (spomenik strijeljanim mještanima u Podhumu kraj Rijeke, 1970, reljef svetog Josipa, zaštitnika Hrvatske, u Hrvatskom saboru, 2008.) Redoviti član HAZU bio je od 1991., a izvanredni od 1988.

icon calendar
7. lipnja

7. lipnja 1933. u Zagrebu je umro hrvatski pjesnik Dragutin Domjanić. Rodio se u selu Krči u Prigorju 12. rujna 1875., a u Zagrebu je 1898. završio Pravni fakultet i radio kao sudac i vijećnik Banskog stola. Najpoznatiji je po pjesmama izražene osjećajnosti pisanima na kajkavskom narječju u zbirkama Kipci i popevke, Vu suncu i senci (1927.) i Po dragomu kraju (1933.), a najpoznatije pjesme su mu Fala, Popevke sam slagal i K suncu prosi vsaka roža koje su i uglazbljene. Prevodio je s njemačkog, francuskog i ruskog. Od 1921. do 1926. bio je predsjednik Matice hrvatske, a od 1927. do 1933. predsjednik zagrebačkog PEN-kluba. Redoviti član JAZU bio je od 1919.

icon calendar
6. lipnja

6. lipnja 1977. u mjestu Pasto Sobre u Francuskoj umro je hrvatski slikar Milivoj Uzelac. Rodio se u Mostaru 23. srpnja 1897. Kao slikar školovao se u Zagrebu i Pragu, gdje je s Vilkom Gecanom, Marijanom Trepšeom i Vladimirom Varlajem formirao Grupu četvorice s kojom od 1919. do 1923. redovito izlaže djela na Proljetnom salonu u Zagrebu. U tom razdoblju nastaju njegova najpoznatija djela, od kojih je najpoznatije Autoportret u baru. Stilski se kretao od ekspresionizma preko neokubizma do neoklasicizma. Od 1923. do 1963. živio je u Parizu gdje je stekao međunarodnu slavu. Dopisni član JAZU bio je od 1977.

icon calendar
5. lipnja

5. lipnja 1915. u Bjelovaru se rodio hrvatski kipar akademik Vojin Bakić. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1939. Jedan je od prvih hrvatskih kipara koji je prekinuo sa socrealizmom i u kiparstvo unio apstraktne elemente,  što je vidljivo u skulpturama Bik i Razlistana forma, kao i u velikim javnim spomenicima kao što su Spomenik pobjedi naroda Slavonije u Kamenskoj, Spomenik žrtvama u Dotršćini, Spomenik žrtvama željezničke nesreće u Zagrebu, Spomenik revoluciji na Petrovoj gori te spomenici Ivanu Goranu Kovačiću u Zagrebu i Lukovdolu. Umro je u Zagrebu 18. prosinca 1992. Redoviti član HAZU bio je od 1988., a od 1977. izvanredni član.

icon calendar
4. lipnja

4. lipnja 1903. u Dežanovcu kraj Daruvara rodio se hrvatski arhitekt Vlado Antolić. Diplomirao je arhitekturu u Beču 1927.  i kao djelatnik Gradskog građevnog ureda od 1931. do 1935. radio na Regulatornoj osnovi Zagreba. Projektirao je javne zgrade i izradio detaljni plan Cvjetnog naselja u Zagrebu 1939. Osnovao je 1946. Urbanistički institut Hrvatske te kao šef-projektant izradio direktivne regulatorne osnove za niz gradova u Hrvatskoj i Makedoniji. Od 1948. do 1953. bio je prvi direktor Urbanističkog zavoda grada Zagreba. Nakon toga djelovao je kao urbanistički savjetnik u Burmi, Maleziji i Indoneziji. Dopisni član JAZU bio je od 1979. Umro je u Zagrebu 13. svibnja 1981.

icon calendar
3. lipnja

3. lipnja 1993. u Zagrebu je umro hrvatski slikar akademik Vilim Svečnjak. Rodio se 12. srpnja 1906. u Zagrebu gdje je na Akademiji likovnih umjetnosti studirao kiparstvo i 1933. diplomirao slikarstvo. Bio je član skupine Zemlja (1934.–1935.) i Mart (1957.). Od 1948. do 1951. vodio je Galeriju likovnih umjetnosti u Rijeci. U početku je u ekspresionističkom naboju slikao teme socijalnog sadržaja, uglavnom motive iz gradskog predgrađa i seoskoga života, a zatim snažnim kolorizmom krajolike, mrtve prirode i portrete. Ilustrirao je knjige, crtao karikature, a bavio se i keramikom, scenografijom i izradom kartona za tapiserije. Redoviti član HAZU bio je od 1988.

icon calendar
2. lipnja

2. lipnja 1885. u Döbling kraj Beča umro je češki slavist i paleograf Leopold (Lavoslav) Geitler. Rodio se u Pragu 18. listopada 1847. U Pragu i Beču studirao je slavistiku, poredbeno jezikoslovlje i klasičnu filologiju. Od 1870. bio je docent u Pragu, a od 1874. do 1885. bio je prvi profesor slavistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Proučavao je litvanski jezik i njegovu važnost za slavistiku. Zastupao je tezu o starobugarskom podrijetlu staroslavenskog jezika. U samostanu na Sinaju pronašao je dva čuvena glagoljska rukopisa. Bavio se i etimologijom imena Hrvat i proučavao Bašćansku ploču. Redoviti član JAZU bio je od 1874.

icon calendar
1. lipnja

1. lipnja 1886. u Slavonskom Brodu se rodio hrvatski slikar Vladimir Becić. Školovao se u Zagrebu, Münchenu i Parizu, a od 1942. do 1947. bio je profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Uz Josipa Račića, Miroslava Kraljevića i Oskara Hermana jedan je od utemeljitelja hrvatske slikarske moderne. Njegovi prvi radovi nose oznake akademizma i realizma, uz jak utjecaj francuskih impresionista, što je posebno vidljivo u portretima i aktovima. Kasnije se u svojim pejzažima približio realizmu. S Ljubom Babićem i Jerolimom Mišeom osnovao je 1930. Grupu trojice. Redoviti član JAZU bio je od 1934., a dopisni od 1929. Umro je u Zagrebu  24. svibnja 1954.

icon calendar
30. svibnja

30. svibnja 1876. u Postirama na Braču rodio se hrvatski književnik i političar Vladimir Nazor. Završio je studij prirodnih znanosti u Grazu 1902. i radio kao srednjoškolski profesor u Zadru, Istri, Zagrebu te kao upravitelj dječjega doma u Crikvenici. Krajem 1942. odlazi u partizane i 1943. postaje predsjednik ZAVNOH-a, a 1945. predsjednik Prezidija Sabora NR Hrvatske. Pisao je pripovijetke, romane, drame i putopise, no najpoznatiji je po svojim lirskim i epskim pjesmama i epovima posvećenima nacionalnim i metafizičkim temama pa ga se nazivalo i bardom hrvatskog pjesništva. Redoviti član JAZU bio je od 1940., a dopisni od 1919. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949.

icon calendar
29. svibnja

29. svibnja 1816. u Varaždinu se rodio hrvatski povjesničar, književnik i političar Ivan Kukuljević Sakcinski. Bio je jedan od vođa Hrvatskog narodnog preporoda i Narodne stranke, a 1843. održao je prvi govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru. Autor je prve moderne hrvatske drame Juran i Sofija. Zbog istraživanja hrvatske prošlosti i rada na očuvanju hrvatske kulture smatra ga se osnivačem moderne hrvatske historiografije. Bio je osnivač i predsjednik Društva za jugoslavensku povjestnicu i starine od 1850. do 1878., a od 1874. do smrti predsjednik Matice hrvatske. Počasni član JAZU bio je od 1886. Umro je u Puhakovcu 1. kolovoza 1889.

icon calendar
28. svibnja

28. svibnja 1879. u Dalju se rodio srpski geofizičar, klimatolog i astronom Milutin Milanković. Srednju školu završio je u Osijeku, a studij građevinarstva u Beču gdje je i doktorirao 1904. Do 1909. radio kao inženjer u Austriji, a zatim kao sveučilišni profesor u Beogradu. Smatra se utemeljiteljem moderne klimatologije i teorije ledenih doba. Otkrio je da su periodične promjene ekscentriciteta Zemljine putanje i nagiba Zemljine osi uzrok nastanka i nestanka ledenih doba (Milankovićevi ciklusi). Po njemu su nazvani krateri na Mjesecu i Marsu te planetoid (1605 Milankovitch). Dopisni član JAZU bio je od 1920. Umro je u Beogradu 12. prosinca 1958.

icon calendar
31. svibnja

31. svibnja 1920. u Karlovcu se rodio hrvatski arhitekt Radovan Nikšić. Diplomirao je 1943. na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, a od 1966. bio je profesor na Građevinskom fakultetu. Autor je brojnih stambenih, javnih i obrazovnih ustanova u kojima primjenjuje princip racionalne organizacije prostora i oblikovanja. Projektirao je 1961. jedno od antologijskih djela hrvatske suvremene arhitekture, zgradu današnjeg Pučkog otvorenog učilišta na Trnju u Zagrebu, a autor je i zgrade XV. gimnazije (tadašnji MIOC) na Jordanovcu. Za dopisnog člana JAZU izabran je 1986. Umro je u Zagrebu 1. ožujka 1987.

icon calendar
27. svibnja

27. svibnja 1868. u Mostaru se rodio srpski književnik Aleksa Šantić. Radio je kao trgovac u Mostaru, a potom se posvetio književnosti i kulturnoj djelatnosti. Pisao je neoromantičarsku ljubavnu, pejzažnu i zavičajnu liriku elegična tona u rasponu od idiličnih ugođaja slika djetinjstva do turobnih, a sporadično i socijalno-kritičkih slika suvremenosti. Ljubavnim pjesništvom nastalim pod utjecajem muslimanske narodne pjesme stekao je trajnu popularnost i status barda srpskog i bosanskohercegovačkog pjesništva orijentalnoga ozračja. U rodoljubnom pjesništvu služio se stiliziranom frazom. Počasni član JAZU bio je od 1919. Umro je u Mostaru 2. veljače 1924.

icon calendar
26. svibnja

26. svibnja 2002. u Zagrebu je umro hrvatski pijanist, pedagog i skladatelj akademik Ivo Maček. Rodio se na Sušaku 24. ožujka 1914. Glasovir je diplomirao 1934. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje je učio i kompoziciju. Pijanističku karijeru započeo je potkraj 1930-ih, a intenzivirao nakon Drugog svjetskog rata. Nastupao u gradovima ondašnje Jugoslavije i u inozemstvu, cijenjen kao interpret široke kulture i profinjenosti. Bio je profesor glasovira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu od 1940. do 1977. Autor je malobrojnog, pretežito glasovirskog i komornog opusa, nastalog pod kasnoromantičarskim utjecajem. Redoviti član HAZU bio je od 1983., a od 1954. izvanredni član.

icon calendar
25. svibnja

25. svibnja 1948. u Zagrebu se rodio hrvatski književni teoretičar i povjesničar akademik Zoran Kravar. Komparativnu književnost i filozofiju diplomirao je 1972. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1973. predavao na Odsjeku za komparativnu književnost. Pisao je studije posvećene hrvatskoj književnosti 17. stoljeća, kao i radove o teoriji i komparativnoj povijesti hrvatskog stiha, o hrvatskoj moderni, o antimodernističkim tendencijama unutar modernizma. Znatno je unaprijedio spoznaje o hrvatskom baroku, pojedinim opusima modernoga hrvatskog pjesništva te o njihovu međunarodnom kontekstu. Redoviti član HAZU bio je od 2012., a od 2010. član suradnik. Umro je u Zagrebu 22. lipnja 2013.

icon calendar
24. svibnja

24. svibnja 1870. u Zadru je umro hrvatski glagoljaš i filolog Ivan Berčić. Rodio se u Zadru 9. siječnja 1824. Teologiju je diplomirao u Beču i bio zaređen za svećenika. Od 1855. bio je profesor staroslavenskog jezika i staroslavenske liturgike u zadarskom sjemeništu, a od 1865. profesor Starog zavjeta i istočnih jezika. Njegov filološki rad uklapa se u opća nastojanja narodnog preporoda u Dalmaciji, a usmjeren je prema obnovi slavenskog bogoslužja i istraživanju hrvatskoglagoljske baštine. Vatroslav Jagić ga je nazvao uskrisiteljem glagoljice u Dalmaciji. Nastojao je prema hrvatskoglagoljskim tekstovima izdati staroslavensku Bibliju i glagoljski misal. Redoviti član JAZU bio je od 1867.

icon calendar
23. svibnja

23. svibnja 1922. u Zagrebu se rodila hrvatska kemičarka Dina Keglević. Diplomirala je kemiju na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu 1944. Predavala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu od 1945. do 1946., a zatim do 1956. na Farmaceutskom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Od 1956. djelovala je na Institutu Ruđer Bošković gdje je utemeljila Radioizotopni laboratorij. Bavila se područjem kemije i biokemije prirodnih spojeva – aminokiselina i peptida te ugljikohidrata i glikolipida. Bila je predsjednica Hrvatskog kemijskoga društva od 1972. do 1974. Dopisna članica HAZU bila je od 1986. Umrla je u Zagrebu 7. lipnja 2012.

icon calendar
22. svibnja

22. svibnja 1913. u Šibeniku se rodio hrvatski lingvist i fonetičar akademik Petar Guberina. Završio je studij romanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1951. bio profesor romanistike i francuske lingvistike. Doktorirao je 1939. na Sorboni. Istraživanjima lingvistike govora došao je do revolucionarnog obrata u nastavi živih jezika te je osmislio audiovizualnu globalnostrukturalnu metodu, kao i verbotonalnu metodu za osobe oštećenog  sluha. Konstruirao je i elektroakustičke aparate prozvane SUVAG te osnovao istoimeni centar za rehabilizaciju sluha i govora. Redoviti član HAZU bio je od 1963., a dopisni od 1955. Umro je u Zagrebu 22. siječnja 2005.

icon calendar
21. svibnja

21. svibnja 1908. u Zagrebu je umro hrvatski zoolog Spiridion Brusina. Rodio se u Zadru 11. prosinca 1845., studirao je prirodne znanosti u Beču, a u Zagreb je došao 1867. kada postaje
pristav u prirodoslovnom odjelu Narodnog muzeja, te od 1876. prvi profesor zoologije na Sveučilištu u Zagrebu. Proučavao je žive i izumrle mekušce te ptice i sisavce. Sabrao je veliku zbirku kopnenih, slatkovodnih i morskih mekušaca. Osnovao je 1885. Hrvatsko prirodoslovno društvo te postao njegov prvi predsjednik. Prvi je u Hrvatskoj organizirao ornitološka promatranja i promicao Darwinove evolucionističke ideje. Dopisni član JAZU bio je od 1870., a redoviti od 1874.

icon calendar
20. svibnja

20. svibnja 1903. u Dubrovniku je umro hrvatski pravnik i političar Kosta Vojnović. Rodio se 2. ožujka 1832. u Herceg Novom. Diplomirao je pravo u Beču 1854. i radio u Splitu kao odvjetnik, tajnik Trgovačke komore, pravni pisac i političar. Od 1874. do 1891. predavao je građansko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Bio je zastupnik u Dalmatinskom saboru od 1863. do 1875. i u Hrvatskom saboru od 1878. do 1884. zauzimajući se za sjedinjenje Dalmacije i Hrvatske. Bio je autor programa Neodvisne narodne stranke 1881. Od 1877. do 1878. bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu. Bavio se i istraživanjem dubrovačke pravne povijesti. Redoviti član JAZU bio je od 1890., a od 1891. do 1892. i njen književni tajnik.

icon calendar
19. svibnja

19. svibnja 1976. u Zagrebu je umro hrvatski pravnik akademik Marko Kostrenčić. Rodio se u Zagrebu 21. ožujka 1884. Pravo je diplomirao 1908. u Zagrebu i od 1912. do 1937. te od 1947. do 1955. bio profesor hrvatske pravne povijesti na Pravnom fakultetu. Od 1949. do 1950. bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu. Bio je ministar socijalne politike Jugoslavije 1931., a od 1934. do 1936. ban Savske banovine. Uredio je I. te XIII–XVI. svezak Diplomatičkog zbornika Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije i bio jedan od glavnih redaktora Enciklopedije Leksikografskog zavoda. Redoviti član JAZU bio je od 1921., od 1922. do 1924. bio je gospodarski tajnik., od 1951. do 1957. glavni tajnik, a od 1957. do 1958. potpredsjednik.

icon calendar
17. svibnja

17. svibnja 1924. u Karlovcu se rodio hrvatski slikar akademik Josip Vaništa. Diplomirao je 1950. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod Marina Tartaglije te od 1951. do 1994. bio profesor na Arhitektonskom fakultetu. Godine 1959. bio je jedan od osnivača skupine Gorgona koja se zauzimala za nekonvencionalne oblike likovnog izražavanja. U tonski rađenim lirskim krajolicima, vedutama i mrtvim prirodama stvorio je vlastiti likovni izraz blizak realističnoj poetici. Objavljivao je ilustracije u tisku, bavio se opremom knjiga i scenografijom, a ostavio je i dragocjene esejističke i autobiografske zapise. Redoviti član HAZU bio je od 1994., a od 1992. član suradnik. Umro je u Zagrebu 24. ožujka 2018.

icon calendar
17. svibnja

17. svibnja 2010. u Rijeci je umro hrvatski povjesničar i pravni pisac akademik Lujo Margetić. Rodio se 18. listopada 1920. u Donjoj Stubici. Diplomirao je 1945. na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Radio je u Općini Rijeka od 1947. do 1956. i tvrtki Elektroprimorje od 1956. do 1976. Od 1976. do 1989. na Pravnom fakultetu u Rijeci predavao je pravnopovijesne predmete. Proučavao je grčko i rimsko pravo, hrvatsku ranosrednjovjekovnu povijest i pravo, te glagoljicu i crkvenu povijest. Definirao je hrvatska pravna područja u srednjem vijeku i sustavno obradio gotovo sve pravne grane. Priredio je kritička izdanja srednjovjekovnih pravnih zbornika. Od 1991. bio je redoviti član HAZU, a izvanredni od 1986.

icon calendar
15. svibnja

15. svibnja 1918. u Starim Plavnicama kraj Bjelovara rodio se akademik Tomo Bosanac, hrvatski inženjer elektrostrojarstva. Diplomirao je i doktorirao na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, a od 1945. do 1959. radio je u tvornici električnih strojeva Rade Končar gdje je vodio odjel za projektiranje električnih generatora. Za Hidroelektranu Split konstruirao je 1962. tada najveći hidrogenerator na svijetu. Od 1959. do 1967. bio je ravnatelj Instituta Ruđer Bošković za koji je 1953.  projektirao magnet i visokofrekventne linije ciklotrona. Od 1965. bio je redoviti profesor na Elektrotehničkom fakultetu. Redoviti član HAZU bio je od 1991., a dopisni član od 1960. Umro je u Zagrebu 12. kolovoza 2003.

icon calendar
14. svibnja

14. svibnja 1922. u Velikom Trgovišću se rodio akademik Franjo Tuđman, hrvatski povjesničar i političar, prvi predsjednik samostalne Hrvatske. Bio je sudionik antifašističke borbe, a 1961. kao general napustio je vojnu službu i postao direktor Instituta za historiju radničkog pokreta u Zagrebu. Povijesne znanosti doktorirao je 1965. Uglavnom se bavio temama iz novije hrvatske povijesti. Smijenjen je 1967., uhićen i osuđivan 1972. i 1981.  Osnovao je 1989. Hrvatsku demokratsku zajednicu s kojom 1990. pobjeđuje na prvim demokratskim izborima te postaje hrvatski predsjednik. Vodio je proces osamostaljenja, obrane i oslobođenja Hrvatske. Za redovitog člana HAZU izabran je 1992. Umro je u Zagrebu 10. prosinca 1999.

icon calendar
13. svibnja

13. svibnja 1948. u Zagrebu je umro hrvatski književnik Milan Begović. Rodio se 19. siječnja 1876. u Vrlici. Diplomirao je romanistiku u Beču 1903., od 1909. radio kao dramaturg u Hamburgu, a zatim do 1915. u Beču. Od 1920. predavao je na Glumačkoj školi u Zagrebu, od 1927. do 1929. bio ravnatelj Drame HNK, a zatim je do 1932. predavao na gimnaziji. Jedan je od najznačajnijih pisaca hrvatske moderne. Započeo je kao pjesnik, a najznačajniji je kao dramatičar, posvećen posebno temama ljubavnih odnosa i lika žene. Najpoznatije drame su mu Pustolov pred vratima i Bez trećega, a od romana Giga Barićeva. Napisao je i libreto za operu Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca. Dopisni član JAZU bio je od 1936. do 1941.

icon calendar
12. svibnja

12. svibnja 1926. u Našicama se rodio hrvatski klasični filolog akademik Branimir Glavičić. Diplomirao je 1954. klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1957. do 1994. predavao je na Filozofskom fakultetu u Zadru na katedri za latinski jezik i književnost te osnovao katedru za grčki jezik. Prevodio je Hezioda, Homera, Apolonija Rođanina, Teokrita. Bio je glavni prevoditelj i priređivač latinskih djela Marka Marulića. Prevodio je djela i drugih hrvatskih latinista te proučavao versifikaciju njih i dopreporodnih hrvatskih pjesnika. Redoviti član HAZU bio je od 1991., izvanredni od 1988., a član suradnik od 1986. Umro je u Zadru 10. siječnja 2010.

icon calendar
11. svibnja

11. svibnja 1825. u Bakru se rodio hrvatski jezikoslovac i književnik Adolfo Veber Tkalčević. Diplomirao je filozofiju u Zagrebu, bogosloviju u Pešti, a slavistiku u Beču. Od 1852. do 1868. bio je profesor latinskog i hrvatskog na zagrebačkoj gimnaziji i njen ravnatelj, a od 1870. kanonik. Bio je predvodnik Zagrebačke filološke škole koja je jezičnu normu temeljila na hrvatskoj književnojezičnoj tradiciji odupirući se fonološkom pravopisu. Napisao je prvu samostalnu sintaksu hrvatskog jezika (Skladnja ilirskoga jezika, 1859.) i mnoge programatske tekstove. U svojim pripovijetkama uvodi elemente realizma u hrvatsku književnost. Redoviti član JAZU bio je od 1866. Umro je u Zagrebu 6. kolovoza 1889.

icon calendar
10. svibnja

10. svibnja 1933. u Solinu se rodio hrvatski povjesničar akademik Ljubo Boban. Povijest je diplomirao 1959. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao od 1963. Sustavno je proučavao hrvatsku povijest u razdoblju monarhističke Jugoslavije i u središte zanimanja stavio položaj, djelovanje i ulogu HSS-a i njezinih čelnika. Istraživanje hrvatske povijesti u Drugom svjetskom ratu temeljio je na prikupljanju i objavljivanju izvorne građe. Polemizirao je o uzrocima sloma monarhističke Jugoslavije te o utvrđivanju žrtava Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Hrvatskoj, napose u logoru Jasenovac. Redoviti član HAZU bio je od 1986., a izvanredni od 1974. Umro je u Zagrebu 9. listopada 1994.

icon calendar
16. svibnja

16. svibnja 1861. u Senju se rodio hrvatski pravnik, političar i šekspirolog Vinko Krišković.  Pravo je diplomirao u Beču i bio profesor upravne znanosti i upravnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu od 1900. do 1927. Od 1913. do 1918. bio je zastupnik Hrvatskog sabora, a od 1917. do 1918. i hrvatski podban te je radio na jačanju državnopravnog položaja Hrvatske unutar Austro-Ugarske. Bio je 1942. imenovan u Hrvatski državni sabor NDH, ali se 1944. preselio u Švicarsku razočaran politikom ustaškog režima. Nakon umirovljenja preveo je 24 Shakespeareove drame i napisao 24 eseja o Shakespeareu i postao član Royal Shakespearean Society. Redoviti član HAZU bio je od 1941. do 1945. Umro je u Zürichu 6. studenog 1952.

icon calendar
9. svibnja

9. svibnja 1983. u Zagrebu je umro hrvatski petrolog akademik Miroslav Tajder. Rodio se u Vukovaru 10. veljače 1909. Diplomirao je 1932. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je od 1934. bio asistent na Mineraloško-petrografskom zavodu, a zatim je do 1949. radio u Hrvatskom mineraloško-petrografskom muzeju. Od 1949. do 1974. predavao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i bio predstojnik Mineraloško-petrografskog zavoda od 1954. do 1974. Bavio se genezom magmatskih i metamorfnih stijena, a njegovi teoretski pogledi na probleme petrografije temeljili su se na rezultatima vlastitih laboratorijskih i terenskih istraživanja. Redoviti član JAZU bio je od 1958., a od 1954. dopisni član.

icon calendar
8. svibnja

8. svibnja 1893. u Novigradu Podravskom rodio se hrvatski botaničar akademik Ivo Pevalek. Diplomirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1926. do 1963. bio je redoviti profesor botanike na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu. Bavio se istraživanjima viših biljaka, gljiva i alga i dao značajan doprinos poznavanju sedrotvornih biljaka na primjeru Plitvičkih jezera i rijeke Krke. Svojim otkrićem da su vodene mahovine, alge i sedrene tvorevine presudne za jedinstvenu geomorfologiju Plitvičkih jezera jedan je od najzaslužnijih za njihovu zaštitu i  proglašenje nacionalnim parkom 1949. Umro je u Zagrebu 9. siječnja 1967. Od 1927. do 1941. bio je dopisni a od 1960. redoviti član JAZU.

icon calendar
7. svibnja

7. svibnja 2017. u Zagrebu je umro akademik Mirko Tomasović, hrvatski književni povjesničar, teoretičar književnosti, romanist i prevoditelj. Rodio se 6. studenoga 1938. u Splitu. Diplomirao je komparativnu književnost i francuski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1971. do 1999. bio je profesor na Odsjeku za komparativnu književnost. Objavio je dvadesetak knjiga znanstveno-stručnog usmjerenja te petnaestak knjiga prepjeva poezije s talijanskog, francuskog, španjolskog i portugalskog jezika, među njima i epove Oslobođeni Jeruzalem Torquata Tassa te Luzitanci Luísa Vaza de Camõesa. Objavio je i pet knjiga o Marku Maruliću. Redoviti član HAZU bio je od 2000.

icon calendar
6. svibnja

6. svibnja 1922. u Zagrebu je umro hrvatski fizičar Vinko Dvořák. Rodio se 21. siječnja 1848. u Dušejovu u Češkoj. Diplomirao je fiziku i matematiku u Pragu 1871., a 1875. dolazi u Zagreb kao prvi redoviti profesor fizike na Sveučilištu u Zagrebu. Istaknuo se istraživanjima u području akustike, optike, hidrodinamike, elektrike te povijesti fizike, a napravio je i prve rendgenske snimke u Hrvatskoj. Njemu u spomen u fizici postoje pojmovi Dvořákove rotacijske sprave, Dvořákovo kolo, Dvořákov zvukomjer i Dvořákova stereokinetska pojava. Od 1881. do 1883. bio dekan Filozofskog fakulteta, a od 1883. do 1884. i rektor Sveučilišta. Redoviti član JAZU bio je od 1887., a od 1883. dopisni član.

icon calendar
4. svibnja

4. svibnja 1893. u Zagrebu je umro hrvatski književnik Mirko Bogović. Rodio se u Varaždinu 2. veljače 1816. Pravo je diplomirao u Zagrebu te se bavio odvjetništvom, književnošću i politikom. Bio je urednik časopisa Neven 1852. Od 1861. do 1875. obnašao je funkcije saborskog zastupnika, velikog župana Zagrebačke županije i savjetnika ministarstva za Hrvatsku u Pešti. U književnosti je najznačajniji po svojim novelama uglavnom nadahnutima poviješću i hajdučko-turskom problematikom, a napisao je i nekoliko novela s građom iz suvremenog života. Time je postao jedan od tvoraca hrvatske novele. Pisao je i pjesme te drame s povijesnom tematikom. Redoviti član JAZU bio je od 1866.

icon calendar
4. svibnja

4. svibnja 1840. u Zagrebu se rodio hrvatski povjesničar i svećenik Ivan Krstitelj Tkalčić. Diplomirao je bogosloviju 1861. u Zagrebu i bio zaređen za svećenika. Do 1867. bio je kapelan u Sisku, a zatim do 1905. prebendar zagrebačke prvostolne crkve. Od 1882. do 1892. bio je knjižničar, a do 1896. i arhivar JAZU. Proučavao je hrvatsku svjetovnu i crkvenu prošlost, posebno slavensko bogoslužje i glagoljaštvo te prošlost pojedinih crkvenih redova u Hrvatskoj, no najveći je dio njegova opusa posvećen povijesti Zagreba, Zagrebačke biskupije i njezinih istaknutih predstavnika. Njegove zbirke izvora temelj su za istraživanje prošlosti Zagreba. Redoviti član JAZU bio je od 1883. Umro je u Zagrebu 11. svibnja 1905.

icon calendar
3. svibnja

3. svibnja 2014. u Zagrebu je umro hrvatski kemičar akademik Smiljko Ašperger. Rodio se u Zagrebu 25. siječnja 1921. Diplomirao je 1943. na Kemijskom odsjeku Tehničkog fakulteta u Zagrebu, a od 1952. do 1986. predavao je na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. Bavio se istraživanjem reakcijskih mehanizama, teorijom reakcije supstitucije, spektrometrijom masa i primjenom stabilnih izotopa u kemiji. Sudjelovao je u otkriću sekundarnog a-deuterijskog kinetičkog izotopnog efekta i primijenio ga na studij reakcijskih mehanizama. Redoviti član HAZU bio je od 1991., od 1983. bio je izvanredni član, a od 1975. član suradnik. Bio je prvi predsjednik Upravnog odbora Zaklade HAZU od njenog osnutka 1993. do 1998.

icon calendar
2. svibnja

2. svibnja 1943. u Zagrebu je umro hrvatski konzervator, muzeolog i povjesničar Gjuro Szabo. Rodio se u Novskoj 3. veljače 1875. Diplomirao je germanistiku u Beču 1896., a 1910. se specijalizirao iz konzervacije i restauracije povijesnih i umjetničkih spomenika u Beču, Nürnbergu i Pragu. Od 1911. bio je tajnik Zemaljskog povjerenstva za čuvanje spomenika u Hrvatskoj i Slavoniji i utjecao na primjenu suvremenih načela konzervacije. Bio je ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu od 1919. do 1926. te Muzeja grada Zagreba od 1928. do 1943. Objavio je velik broj radova s područja povijesti, povijesti umjetnosti i kulture, toponomastike, zaštite spomenika i muzeologije. Od 1936. do 1941. bio je dopisni član JAZU.

icon calendar
1. svibnja

1. svibnja 1819. u Staroj Rači kraj Bjelovara rodio se hrvatski književnik Ivan Trnski. Bio je jedan od najistaknutijih sudionika hrvatskoga narodnoga preporoda i tijekom 75 godina književnog djelovanja ostao je uglavnom vjeran početnoj preporodno-romantičarskoj orijentaciji. U njegovu lirskom opusu prevladavaju romantičarski intonirane ljubavne i rodoljubne pjesme,  prigodnice te religiozna lirika, a pisao je i epsku poeziju, pripovijesti i putopise te prevodio je engleskog, njemačkog, ruskog, češkog i poljskog. Zaslužan je za razvoj hrvatskog standardnog jezika i versifikacije. Od 1901. do smrti 30. lipnja 1910. bio je prvi predsjednik Društva hrvatskih književnika. Od 1899. bio je počasni član JAZU.

icon calendar
30. travnja

30. travnja 1993. u Zagrebu je umro hrvatski arheolog akademik Duje Rendić-Miočević. Rodio se u Splitu 29. lipnja 1916. Diplomirao je klasičnu filologiju, arheologiju i povijest umjetnosti 1939. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1954. do 1983. predavao klasičnu, provincijalnu i ranokršćansku arheologiju. Radio je u Arheološkom muzeju u Splitu od 1941. do 1954. i bio mu ravnatelj, a od 1966. do 1979. bio je i ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu. Proučavao je ilirsku problematiku s težištem na onomastičkim istraživanjima, grčku kolonizaciju hrvatske obale, odnos Ilira s grčkim svijetom i ranokršćansko razdoblje u Dalmaciji. Redoviti član HAZU bio je od 1977., a izvanredni od 1966.

icon calendar
29. travnja

29. travnja 1861. Hrvatski sabor prihvatio je prijedlog đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera o osnutku Jugoslavenske (danas Hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti te se 29. travnja slavi kao dan HAZU. Akademija je dobila jugoslavensko ime jer je prema Strossmayerovoj zamisli trebala biti institucija svih južnih Slavena, uključujući i Bugare, no to se nije ostvarilo pa je Jugoslavenska akademija po svom sastavu i djelovanju od početka bila hrvatska. Nakon što je austrijski car i hrvatski kralj Franjo Josip 4. ožujka 1866. potvrdio Akademijina pravila, Sabor je 12. ožujka iste godine izabrao njenih prvih 16 članova koji su se prvi put sastali 26. svibnja 1866., čime je Akademija počela s radom.

icon calendar
27. travnja

27. travnja 1922. u Otočcu se rodio hrvatski kemičar Egon Matijević. Diplomirao je kemiju na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1944. te od  1945. do 1948. bio profesor na Farmaceutskom, a od 1948. do 1956. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Od 1957. predavao je na Sveučilištu Clarkson u Potsdamu (New York), gdje je bio ravnatelj Instituta za koloidne i površinske znanosti. Bavio se sintezom, svojstvima i reakcijama monodisperznih čestica različitog kemijskog sastava, veličina i oblika, s primjenom u pripravi pigmenata i katalizatora, u medicinskoj dijagnostici te keramičkoj industriji. Od 1986. bio je dopisni član HAZU. Umro je u Potsdamu 20. srpnja 2016.

icon calendar
26. travnja

26. travnja 1994. u Zagrebu je umro hrvatski kemičar akademik Mihovil Proštenik. Rodio se 23. veljače 1916. u Zagrebu. Diplomirao je kemiju 1939. na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu te se usavršavao na Visokoj tehničkoj školi (ETH) u Zürichu, kod Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga, i na Sveučilištu Illinois. Od 1952. do 1986. predavao je kemiju i biokemiju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Bavio se kemijom i biokemijom lipida, posebno sfingolipida središnjega živčanog sustava i sfingolipida biljnoga podrijetla te sfingolipidnih baza. U mozgu viših sisavaca (konj, govedo) otkrio je novu bazu C20-sfingozin. Redoviti član HAZU bio je od 1986., a izvanredni od 1963.

icon calendar
25. travnja

25. travnja 1930. u Bjelovaru se rodio hrvatski inženjer elektrotehnike Branko Souček. Diplomirao je 1955. na Tehničkom fakultetu u Zagrebu. Radio je u Institutu Ruđer Bošković od 1955. do 1964. te od 1970. do 1972. gdje se među prvima bavio računalstvom. Zaslužan je za konstrukciju prvog specijaliziranog digitalnog elektroničkog računala u Hrvatskoj 1959. Bio je redoviti profesor na State University of New York (1973.–1976) i na University of Arizona (1984.–1987). Od 1984. do 1993. bio je profesor računalnih znanosti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a zatim je djelovao u Bariju. Dopisni član HAZU bio je od 2002., a član suradnik od 1977. Umro je u Bariju 12. prosinca 2014.

icon calendar
24. travnja

24. travnja 1975. u Zagrebu je umro hrvatski kipar akademik Vanja Radauš. Rodio se u Vinkovcima 29. travnja 1906. Diplomirao je 1930. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, od 1940. bio je nastavnik na Državnoj obrtnoj školi u Zagrebu te od 1945. do 1969. na Akademiji likovnih umjetnosti gdje je vodio Majstorsku radionicu za kiparstvo od 1950. do 1975. Stvarao je pod utjecajem Ivana Meštrovića i Augustea Rodina, postupno unoseći socijalnu tematiku i teatralnu gestu te osobni ekspresionistički pristup. Autor je spomenika žrtvama Prvog svjetskog rata na Mirogoju, Petrice Kerempuha u Zagrebu, spomenika partizanskom pokretu te brojnih bista i nadgrobnih spomenika. Redoviti član JAZU bio je od 1947.

icon calendar
23. travnja

23. travnja 1922. u Pragu je umro hrvatski slikar Vlaho Bukovac. Rodio se 4. srpnja 1855. u Cavtatu. Slikarstvo je studirao u Parizu gdje je djelovao od 1877. do 1893., zatim do 1902. u Zagrebu gdje je bio središnja osoba umjetničkog života te od 1903. do smrti u Pragu gdje je bio profesor Akademije likovnih umjetnosti. Najznačajniji je hrvatski slikar na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, predstavnik akademskog realizma s kasnijim utjecajima secesije i postimpresionizma. Slikao je portrete, pejzaže, aktove te velike figuralne kompozicije od kojih je najpoznatiji kazališni zastor Hrvatski narodni preporod. Njegovim zalaganjem izgrađeni su atelijeri za umjetnike i Umjetnički paviljon u Zagrebu. Za počasnog člana JAZU izabran je 1919.

icon calendar
22. travnja

22. travnja 1991. u Splitu je umro hrvatski književnik Tonči Petrasov Marović. Rodio se u Mravincima kraj Splita 29. listopada 1934. Završio je 1963. Pedagošku akademiju u Splitu, gdje je radio kao novinar i urednik za kulturu u radiotelevizijskom centru. Svojim prvim pjesmama predstavio se kao avangardni pjesnik, sklon jezičnim eksperimentima. Kasnije se sve više okretao tradiciji te antičkoj i nacionalnoj književno-jezičnoj baštini. Vezan uz sredozemni krajolik, služio se arhaičnim i dijalektalnim čakavskim leksemima. Osobito je bio zaokupljen motivima groblja i smrti. Među prvima je u hrvatskom pjesništvu pisao haiku pjesme. Član suradnik JAZU bio je od 1988.

icon calendar
21. travnja

21. travnja 1984. u Zagrebu je umro hrvatski slikar akademik Marino Tartaglia. Rodio se u Zagrebu 3. kolovoza 1894., a studirao je slikarstvo u Firenci i Rimu gdje se zbližio s futuristima i najistaknutijim predstavnicima talijanske avangarde. Djelovao je kao slikar u Splitu, Beču, Beogradu i u Francuskoj, a od 1931. do 1964. bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te je odgojio brojne generacije hrvatskih slikara. Prva su mu djela izrazito ekspresionistički obilježena, a kasnije je stvorio slobodniji stil kojim se približio apstrakciji. Motive je prikazivao kao kolorističke jezgre smještene u središtu plohe. Često je slikao autoportrete. Također je izrađivao keramiku i ilustracije. Redoviti član JAZU bio je od 1948.

icon calendar
20. travnja

20. travnja 1816. u Sobotištu u Slovačkoj rodio se hrvatski jezikoslovac i publicist Bogoslav Šulek. Studij teologije i prava završio je u Požunu, a u Hrvatsku se doselio 1838., naučio hrvatski, pridružio hrvatskim preporoditeljima te se potpuno uključio u javni život Hrvatske i dao golem doprinos razvoju kulture, znanosti i gospodarstva. Objavio je više od 200 naslova najraznovrsnije tematike i bio urednik vodećih novina i časopisa. Najznačajniji je po doprinosu stvaranju hrvatskog znanstvenog i vojnog nazivlja, a stotine njegovih riječi i danas se koriste u hrvatskom jeziku. Bio je i autor nekoliko rječnika. Od 1866. bio je jedan od prvih članova JAZU, a od 1874. do smrti njen gospodarski tajnik. Umro je u Zagrebu 30. studenog 1895.

icon calendar
19. travnja

19. travnja 1971. u Zagrebu je umro hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator akademik Ljubo Karaman. Rodio se 15. lipnja 1886. u Splitu. Diplomirao je i doktorirao povijest umjetnosti u Beču, od 1926. do 1941. organizirao je i vodio konzervatorsku službu za Dalmaciju u Splitu , a od 1941. do 1950. u Zagrebu je bio ravnatelj Konzervatorskoga zavoda za cijelu Hrvatsku. Težište njegovog znanstvenog istraživanja bili su spomenici Dalmacije od antike do baroka, a proučavao je i spomenike kontinentalne Hrvatske i Istre. Postavio je temelje starohrvatskoj arheologiji i prvi sistematizirao grobove iz tog doba. Bio je redoviti član HAZU od 1941. do 1947. i književni tajnik, a ponovno je izabran za za redovitog člana JAZU 1965.

icon calendar
18. travnja

18. travnja 1874. u Ogulinu se rodila hrvatska književnica Ivana Brlić-Mažuranić. Bila je kći pravnika Vladimira Mažuranića te unuka pjesnika i bana Ivana Mažuranića. Živjela je u Zagrebu od 1878. do 1892., a nakon udaje za političara Vatroslava Brlića preselila se u Slavonski Brod. Pisala je pjesme, pripovijetke, romane, basne i bajke, eseje i članke. Najznačajnije djelo joj je zbirka bajki Priče iz davnine (1916.) koja je doživjela brojna izdanja na hrvatskom i stranim jezicima i zbog koje je autorica prozvana “hrvatskim Andersenom”, kao i roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913.). Bila je četiri puta predlagana za Nobelovu nagradu, a 1937. izabrana je za dopisnu članicu JAZU kao prva žena članica Akademije. Umrla je u Zagrebu 21. rujna 1938.

icon calendar
17. travnja

17. travnja 1869. u Klanjcu se rodio hrvatski slikar Oton Iveković. Slikarstvo je učio u Zagrebu kod Ferde Quiquereza u Zagrebu te na likovnim akademijama u Beču, Münchenu i Karlsruheu. Od 1895. radio je kao nastavnik crtanja u zagrebačkoj gimnaziji te u Obrtnoj školi, a od 1908. do 1927. bio predavač u Umjetničkoj školi (poslije Akademiji likovnih umjetnosti). Unutar hrvatske moderne najplodniji je i najistaknutiji autor povijesnog slikarstva. Slikao je prizore iz obitelji Zrinskih i Frankopana te druge prizore iz hrvatske nacionalne povijesti čije reprodukcije su stekle veliku popularnost. Ilustrirao je u knjige i radio kao scenograf i kostimograf. Od 1919. bio je dopisni član JAZU. Umro je u Klanjcu 4. srpnja 1939.

icon calendar
16. travnja

16. travnja 1848. u Litomyšlu u Češkoj rodio se češki i hrvatski matematičar Karel Zahradník. Matematiku i fiziku diplomirao je 1874. u Pragu i ondje do 1876. predavao na Visokoj tehničkoj školi, a od 1876. do 1899. bio je prvi redoviti profesor matematike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1899. djelovao je u Brnu gdje je bio prvi rektor Češke visoke tehničke škole. Svojim nastavnim radom na zagrebačkom sveučilištu pridonio je razvoju matematike u Hrvatskoj. Bavio se različitim područjima matematike, a osobito geometrijom ravninskih algebarskih krivulja. Objavio je stotinjak znanstvenih radova i metodičkih prikaza, te nekoliko udžbenika. Redoviti član JAZU bio je od 1882. Umro je u Brnu 23. travnja 1916.

icon calendar
15. travnja

15. travnja 1920. u Trstu se rodio hrvatski književni povjesničar akademik Ivo Frangeš. Diplomirao je talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1946. predavao na Katedri za talijanistiku, a od 1956. do 1985. na Katedri za noviju hrvatsku književnost. Od 1953. do 1956. bio je lektor hrvatskog jezika u Firenci i profesor hrvatske kulturne povijesti. Od 1970. do 1972. bio predsjednik Društva književnika Hrvatske i Saveza književnika Jugoslavije. U hrvatsku književnu historiografiju unio je nove poglede. Njegova Povijest hrvatske književnosti iz 1987. prvi je suvremeni cjeloviti pregled povijesti hrvatske književnosti. Redoviti član HAZU bio je od 1968., a od 1960. izvanredni član. Umro je u Zagrebu 29. prosinca 2003.

icon calendar
13. travnja

13. travnja 2005. u Zagrebu je umro hrvatski inženjer elektrostrojarstva akademik Vladimir Matković. Rodio se u Belišću 28. listopada 1915. Diplomirao je 1943. na Tehničkom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao od 1947., a od 1962. na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Osnovao je Zavod za telekomunikacije i bio njegov predstojnik 16 godina. Prvi je u nastavu uveo suvremene telekomunikacijske discipline kao što su teorija informacije i logička algebra. Vodio je projektiranje i montažu automatskih telefonskih centrala u mnogim hrvatskim gradovima, a bavio se i informacijskim mrežama i integriranim komunikacijskim mrežama te općim problemima prometa i transporta. Redoviti član HAZU bio je od 1991., a izvanredni od 1966.

icon calendar
12. travnja

12. travnja 1896. u Zagrebu se rodio hrvatski arhitekt Juraj Denzler. Diplomirao je arhitekturu na Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu 1924. Od 1934. do 1966. bio je profesor na Arhitektonskom fakultetu. U početku radio u duhu Viktora Kovačića i bečke škole, a zatim se probližava funkcionalizmu i stvara svoj izraz čistih, jednostavnih i funkcionalnih arhitektonskih oblika. Posebnu važnost davao je arhitektonskim detaljima. Vrhunsko djelo hrvatske moderne arhitekture je njegova kapelica Majke Božje Sljemenske (1931.), kao i crkva svetog Antuna na Svetom Duhu (1932.), a najzrelije mu je djelo zgrada Gradskih poduzeća (danas Elektra) u Zagrebu (1933.). Dopisni član JAZU bio je od 1977. Umro je u Zagrebu 27. rujna 1981.

icon calendar
11. travnja

11. travnja 1992. u Ljubljani je umro slovenski književni i kazališni kritičar i političar Josip Vidmar. Rodio se 14. listopada 1895. u Ljubljani gdje je  1928. diplomirao slovensku i komparativnu književnost. Izdavao je Kritiku (1925.–1927), prvi slovenski list posvećen kritici, a od 1934. do 1941. bio je dramaturg Narodnog kazališta u Ljubljani. Bio je jedna od najutjecajnijih osoba kulturnog i književnog života u Sloveniji i Jugoslaviji nakon 1945. kada je obnašao i političke funkcije, među ostalim i predsjednika Prezidija NR Slovenije od 1945. do 1953. Od 1952. do 1976. bio je predsjednik Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.  Bio je zagovornik umjetničke autonomije, a kritički i esejistički tekstovi odlikuju se erudicijom. Dopisni član JAZU bio je od 1951.

icon calendar
10. travnja

10. travnja 1922. na Zlarinu se rodila hrvatska književnica Vesna Parun. Studirala je romanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1947. djelovala kao slobodna književnica. Prvom pjesničkom zbirkom Zore i vihori (1947.), oduprla se nasilnomu ideologiziranju poslijeratnoga pjesništva, a antologijskom zbirkom Crna maslina (1955.) te zbirkama Ropstvo (1957.), Pusti da otpočinem (1958.) i Ti i nikad (1959.) potvrdila se kao pjesnikinja zaokupljena ljubavlju. U kasnijim zbirkama posvećuje se prirodi, moru, tragičnosti života, uz sklonost ironičnom, satiričnom i grotesknom u opisu društvene zbilje. Pisala je i drame, feljtone, basne, satire te knjige za djecu. Dopisna članica HAZU bila je od 1986. Umrla je u Stubičkim Toplicama 25. listopada 2010.

icon calendar
9. travnja

9. travnja 2000. u Zagrebu je umro hrvatski muzeolog Antun Bauer. Rodio se u Vukovaru 18. kolovoza 1911. Diplomirao je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1935. Od 1937. do 1952. bio je prvi ravnatelj Gipsoteke (danas Gliptoteka HAZU), zatim do 1966. Hrvatskog školskog muzeja, a do 1975. Muzejskog dokumentacijskog centra. Od 1986. do 1989. bio je i voditelj i predavač poslijediplomskog studija muzeologije. Skupljao je umjetnine, povijesno-umjetničku literaturu, dokumentaciju i građu te vlastitim zbirkama osnovao ili sudjelovao pri osnivanju mnogih muzeja i galerija u Hrvatskoj. Zaslužan je za spašavanje spomenika bana Josipa Jelačića nakon uklanjanja sa središnjeg zagrebačkog trga 1947.

icon calendar
8. travnja

8. travnja 1915. u Zagrebu se rodio hrvatski fizičar, filozof i književnik akademik Ivan Supek. Fiziku i filozofiju doktorirao je u Leipzigu 1940. Od 1947. do 1985. predavao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Bio je osnivač i prvi ravnatelj Instituta Ruđer Bošković (1950. – 1957.). Od 1968. do 1971. bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu. Bavio se problemima supravodljivosti i kvantne elektrodinamike, a međunarodni ugled stekao je borbom protiv rata, nasilja, nuklearnog naoružanja i zlouporabe znanstvenih dostignuća. Kao književnik pisao je romane i drame s povijesnom ili aktualnom društvenom tematikom. Redoviti član HAZU bio je od 1961., od 1948. dopisni član, a od 1991. do 1997. predsjednik HAZU. Umro je u Zagrebu 5. ožujka 2007.

icon calendar
7. travnja

7. travnja 2014. u Zagrebu je umrla hrvatska kemičarka i molekularna biologinja akademkinja Ivana Weygand-Đurašević. Rodila se u Osijeku 15. lipnja 1952. Diplomirala je kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1975. i od tada do smrti radila u Zavodu za organsku kemiju i biokemiju PMF-a gdje je predavala niz kolegija. Bavila se interakcijama nukleinskih kiselina i bjelančevina, kontrolnim mehanizmima u biosintezi bjelančevina te proteinskim inženjerstvom. U svom djelovanju došla je do nekoliko važnih otkrića. Objavila je ukupno 70 znanstvenih radova koji su citirani 700 puta. Bila je suautorica srednjoškolskog udžbenika kemije. Redovita članica HAZU bila je od 2012., a od 2002. članica suradnica.

icon calendar
6. travnja

6. travnja 1998. u Varaždinu je umro hrvatski matematičar akademik Stanko Bilinski. Rodio se u Našicama 22. travnja 1909., a diplomirao matematiku 1932.  na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao srednjoškolski profesor u Varaždinu, Skoplju i Sušaku, kao asistent u Geofizičkom zavodu u Zagrebu od 1940. do 1946. te u Geometrijskom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta od 1946. do 1978. (od 1956. kao redoviti profesor). Bavio se različitim područjima geometrije, kao i teorijom poliedara i mreža, primjenom funkcionalnih jednadžbi i teorije invarijanata u geometriji, teorijom mjera simetrije i mjerama regularnosti te razvojem i značenjem matematike. Redoviti član HAZU bio je od 1986., a izvanredni od 1963.

icon calendar
5. travnja

5. travnja 1814. u Ugrinama kraj Bribira rodio se hrvatski i srpski prirodoslovac Josip Pančić. Doktorirao je 1842. na Medicinskom fakultetu u Pešti, a od 1846. djelovao je u Srbiji kao liječnik baveći se istodobno faunističkim, florističkim i geološkim istraživanjima. Od 1853. bio je profesor prirodopisa i agronomije na Liceju u Beogradu, gdje je osnovao prirodoslovnu zbirku, knjižnicu i prirodoslovni kabinet, a utemeljio je i botanički vrt. Otkrio je 102 i opisao oko 2500 biljnih vrsta, od kojih je najpoznatija Pančićeva omorika. Napisao je udžbenike iz zoologije, mineralogije i geologije te botanike. Od 1887. do 1888. bio je prvi predsjednik Srpske kraljevske akademije. Dopisni član JAZU bio je od 1867. Umro je u Beogradu 25. veljače 1888.

icon calendar
4. travnja

4. travnja 2015. u Zagrebu je umro hrvatski fizičar akademik Slaven Barišić. Rodio se u Pleternici 26. siječnja 1942. Diplomirao je 1964 na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu gdje je bio profesor od 1972. do 2013. Od 1967. do 1971. bio je istraživač u Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja u Francuskoj gdje je i doktorirao 1971. Od 1994. do 2000. bio je predsjednik Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu.Bavio se fizikom kondenzirane tvari, teorijom elektron-fonon vezanja u čvrstoj (kovalentnoj) vezi, teorijom lančastih (anizotropnih) vodiča, analizom niskodimenzionalnih fenomenoloških modela Landauova tipa i teorijom visokotemperaturne supravodljivosti. Redoviti član HAZU bio je od 1991., a izvanredni od 1990.

icon calendar
3. travnja

3. travnja 1865. u Brucku na Muri u Austriji rodio se hrvatski slikar i grafičar Menci Clement Crnčić. Slikarstvo je studirao u Beču od 1882. do 1884. te od 1889. do 1892. u Münchenu. U Zagrebu je s Belom Čikošem Sesijom 1903. otvorio privatnu slikarsku školu koja je 1907. prerasla u Višu školu za umjetnost i obrt a zatim u Akademiju likovnih umjetnosti. Ondje je bio profesor do 1930. Slikati je počeo pod utjecajem realizma, a posebno je imao sklonost za slikanje mora koje je prikazivao živim koloritom. Pejzaže i vedute prikazivao je i u bakropisima. Kao prvi školovani grafičar začetnik je moderne hrvatske grafike. Redoviti član JAZU bio je od 1919., a od 1920. do 1928. bio je direktor Strossmayerove galerije. Umro je u Zagrebu 9. studenog 1930.

icon calendar
2. travnja

2. travnja 1888. u Hvaru se rodio hrvatski povjesničar i arheolog akademik Grga Novak. Povijest, geografiju i arheologiju studirao je u Zagrebu, Beču i Pragu. Od 1911. do 1920. predavao je u splitskoj Velikoj realci, zatim je do 1924. bio profesor opće povijesti srednjega vijeka na Filozofskom fakultetu u Skoplju, a od 1924. do 1959. profesor povijesti starog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Proučavao je povijest od starog do novog vijeka, posebno antiku, a kao arheolog otkrio neolitsku Hvarsku kulturu. Od 1946. do 1947. bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu. Redoviti član JAZU bio je od 1947., a od 1958. do 1978. predsjednik. Pet mjeseci prije smrti izabran je za počasnog predsjednika JAZU. Umro je u Zagrebu 7. rujna 1978.

icon calendar
1. travnja

1. travnja 1824. u Krašiću se rodio hrvatski prirodoslovac, svećenik i političar Josip Torbar. Filozofiju i teologiju diplomirao je u Beču i 1849. bio zaređen za svećenika. Od 1854. do 1890. bio je profesor fizike i prirodopisa u Realnoj gimnaziji u Zagrebu. Bavio se biologijom, geologijom, meteorologijom, poviješću i popularizacijom znanosti, a 1880. sastavio je izvješće o potresu u Zagrebu. S Vatroslavom Jagićem i Franjom Račkim pokrenuo je 1864. časopis Književnik, preteču Rada JAZU, a bio je i urednik Katoličkog lista (1854.) i Gospodarskog lista (1868.–1872.).  Za zastupnika u Hrvatskom saboru biran je 1861., 1865. i 1875. Redoviti član JAZU bio je od 1866, od 1872. do 1874. bio je tajnik, a od 1890. do smrti predsjednik JAZU. Umro je u Zagrebu 26. srpnja 1900.

icon calendar
31. ožujka

31. ožujka 1943. u Zagrebu je umro hrvatski filolog Franjo Fancev. Rodio se u Virju 24. rujna 1882. Studirao je slavistiku i romanistiku u Zagrebu i Beču, gdje je 1907. i doktorirao. Od 1908. je bio knjižničar, a od 1919. do 1927. ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Zagrebu koju je profilirao kao nacionalnu i sveučilišnu ustanovu. Od 1926. bio je profesor starije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1937. do 1939. bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika. Posebno je značajan njegov rad na istraživanju podrijetla hrvatskog narodnog preporoda i na isticanju njegove autohtonosti. Od 1925. bio je dopisni član JAZU, od 1929. izvanredni pravi član, a od 1940. redoviti član. Od 1926. do 1943. bio je Akademijin gospodarski tajnik.

icon calendar
30. ožujka

30. ožujka 1924. u Slatini se rodio hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog Milko Kelemen. Skladanje je diplomirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1952., a usavršavao se u Parizu, Freiburgu im Breisgau, Münchenu i Berlinu. Od 1953. do 1970. bio docent za kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu,  od 1970. do 1972. predavao je kompoziciju na Konzervatoriju u Düsseldorfu, a od 1973. do 1989. na Visokoj glazbenoj školi u Stuttgartu. Bio je 1961. osnivač i doživotni predsjednik Muzičkoga biennala Zagreb. Kao skladatelj stvarao je avangardnu glazbu, a ističu se scenska djela, među njima Novi stanar, opera Opsadno stanje i multimedijalni projekt Apocalyptica/Opera bestial. Dopisni član HAZU bio je od 1988. Umro je u Stuttgartu 8. ožujka 2018.

icon calendar
29. ožujka

29. ožujka 1844. u Požegi se rodio hrvatski književni povjesničar i političar Armin Pavić. Diplomirao je klasičnu filologiju i slavistiku u Beču 1864. i radio kao gimnazijski profesor, a od 1877. bio je profesor hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je i rektor Sveučilišta od 1896. do 1897., a od 1884. do 1906. i saborski zastupnik. Bio je i predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu. Proučavao je djela Ivan Gundulića i Junija Palmotića o kojima je napisao značajna djela. Autor je i knjige Historija dubrovačke drame (1871.). Odmaknuo se od usko filološkog pristupa književnoj građi i krenuo putem sustavnijeg književnopovijesnog istraživanja. Redoviti član JAZU bio je od 1874. Umro je u Zagrebu 12. veljače 1914.

icon calendar
28. ožujka

28. ožujka 1993. u Zagrebu je umro hrvatski slikar akademik Frano Šimunović. Rodio se u Dicmu 10. listopada 1908. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1934. te se usavršavao u Madridu. Od 1935. do 1941. slikao je  krajolike iz Dalmacije intenzivnijih boja s vidljivim utjecajem Vincenta van Gogha, za vrijeme Drugog svjetskog rata izrađivao je uglavnom crteže s temama zbjegova i logora, a nakon rata bilježio je krajolike iz Dalmatinske zagore, uglavnom ograde, gomile, međe i krpice obradive zemlje, što će ostati njegova glavna slikarska preokupacija. Ilustrirao je Grimmove Bajke (1958.) i pripovijetke svog oca Dinka Šimunovića Duga i Alkar (1959). Redoviti član HAZU bio je od 1979., a izvanredni član od 1963.

icon calendar
27. ožujka

27. ožujka 1917. u Ogulinu se rodio hrvatski geolog akademik Ivan Jurković. Diplomirao je kemiju na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1939., a 1942. geologiju na Filozofskom fakultetu. Od 1939. do 1987. predavao je na Tehničkom, odnosno Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Od 1979. do 1982. bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu. Obavio je sistematizaciju svih poznatih rudarskih ležišta u Hrvatskoj na osnovu teorije o geološkoj evoluciji Zemlje, a istraživao je i boksitna i gipsna ležišta na području tadašnje Jugoslavije te vodio geološka istraživanja u više zemalja Afrike, Azije i Južne Amerike. Redoviti član HAZU bio je od 1969., a dopisni od 1963. Od 1969. do 1977. bio je prvi predsjednik Znanstvenog savjeta za naftu. Umro je u Zagrebu 30. prosinca 2014.

icon calendar
26. ožujka

26. ožujka 1929. u Mraclinu u Turopolju rodio se hrvatski veterinar i virolog akademik Slavko Cvetnić. Diplomirao je 1954. na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu gdje je radio od 1956. do 1994. u Zavodu za mikrobiologiju, imunologiju i zarazne bolesti. Istraživao je pretežito virusne bolesti domaćih životinja, naročito virusne bolesti dišnih i probavnih organa goveda i konja za koje je izradio i cjepiva. U svojim radovima opisao je 290 zaraznih bolesti. Sudjelovao je u dva patenta te uviše inovacija  i unapređenja tehnologije. U domaćoj i stranoj znanstvenoj publicistici objavio je više od 250 rasprava. Redoviti član HAZU bio je od 1991., od 1986. bio je izvanredni član, a od 1977. član suradnik. Od 2004. do 2010. bio je glavni tajnik HAZU. Umro je u Zagrebu 30. siječnja 2016.

icon calendar
25. ožujka

 25. ožujka 1898. u Beču je umro hrvatski geograf Petar Matković. Rodio se 18. lipnja 1830. u Senju gdje je završio studij teologije i 1853. bio zaređen za svećenika, a geografiju je doktorirao u Grazu 1860. Radio je kao gimnazijski profesor u Varaždinu i Zagrebu od 1858. do 1883. Od 1883. do 1893. bio je prvi profesor na Katedri za geografiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bavio se povijesnom geografijom i statistikom, starim putopisima i putničkim dnevnicima te poviješću trgovine i brodarstva u jadranskim gradovima. Pisao je prve obuhvatne geografsko-statističke preglede na hrvatskom jeziku te je 1874. osnovao Statistički ured za Hrvatsku i Slavoniju. Redoviti član JAZU bio je od 1867., a od 1874. do 1892. bio je književni tajnik Akademije.

icon calendar
23. ožujka

23. ožujka 2021. u Zagrebu je umrla hrvatska književnica Irena Vrkljan. Rodila se 21. kolovoza 1930. u Beogradu. Studirala je arheologiju i germanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te 1969. diplomirala režiju na Akademiji za film i televiziju u Berlinu gdje je živjela i radila kao profesionalna književnica i prevoditeljica, a 2014. vratila se u Zagreb.  Književno stvaralaštvo započela je u doba krugovaša poezijom nadrealističke tematike. Nakon odlaska u inozemstvo objavljivala je poeziju, u kojoj se iščitavaju nostalgija za domovinom i osamljenost, a početkom 1980-ih počela je objavljivati autobiografsku prozu i napisala desetak romana, od kojih je najpoznatiji Svila, škare iz 1984.. Dopisna članica HAZU bila je od 2005.

icon calendar
24. ožujka

24. ožujka 2005. u Zagrebu je umrla hrvatska povjesničarka medicine Biserka Belicza. Rodila se 8. veljače 1942. u Zagrebu gdje je 1966. završila studij medicine. Od 1969. do smrti radila je u Zavodu za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti HAZU gdje je od 1975. bila voditeljica Odsjeka za povijest medicinskih znanosti. Od 1975. predavala je povijest medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Područje njenog rada bila su istraživanja gnoseoloških i socioloških odrednica razvoja medicinske misli te povijesnih i socijalnih aspekata medicinske prakse, razvoja zdravstva, zdravstvenih prilika i zdravstvene kulture u Hrvatskoj od srednjeg vijeka do 20. stoljeća. Članica suradnica HAZU bila je od 1977.

icon calendar
22. ožujka

22. ožujka 1859. u Sopronu se rodio hrvatski arhitekt Josip Vancaš. U Beču je 1881. završio Visoku tehničku školu, a od 1882. do 1884. studirao na Umjetničkoj akademiji. Potom je radio u atelijeru Fellner i Helmer i kod Friedricha Schmidta. Od 1884. do 1890. djelovao je u Sarajevu kao vladin arhitekt, zatim je vodio vlastiti atelijer, a 1921. dolazi u Zagreb. Projektirao je 102 stambene kuće, 70 crkava, 12 škola, po 10 banaka, palača, vladinih i općinskih zgrada i 6 hotela U Sarajevu je projektirao katedralu, palaču Zemaljske vlade i crkvu svetih Ćirila i Metoda, a u Zagrebu mu je najpoznatije djelo Oktogon. Bio je među prvim hrvatskim arhitektima koji su prihvatili secesiju. Od 1929. bio je dopisni član JAZU. Umro je u Zagrebu 15. prosinca 1932.

icon calendar
21. ožujka

21. ožujka 1936. u Zagrebu je umro hrvatski filolog, književnik i pedagog Rudolf Strohal. Rodio se u Lokvama u Gorskom kotaru 5. travnja 1856. Diplomirao je slavistiku i klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1880. i predavao hrvatski jezik u Osijeku, Rijeci, Rakovcu i Bjelovaru. Bio je ravnatelj gimnazije u Bjelovaru od 1892. do 1895. te u Rakovcu od 1895. do 1908. Istraživao je riječke i gorskokotarske govore, kao i slavensko bogoslužje i glagoljicu, objavio mnoge stare spomenike, osobito glagoljske, skupljao i objavljivao narodne pjesme i pripovijetke te donosio opise i povijest mjesta i narodnih običaja u Karlovcu i Gorskom kotaru. Pisao je novele te za školske potrebe gramatike i čitanke te prevodio beletristiku. Od 1901. bio je dopisni član JAZU.

icon calendar
20. ožujka

20. ožujka 1889. u Zagrebu je umro hrvatski književnik i pedagog Janko Jurković. Rodio se u Požegi 21. studenog 1827. Završio je bogosloviju u Zagrebu 1848. i radio u Katoličkom listu Narodnim novinama, a 1855. diplomirao je pravo u Beču. Bio je gimnazijski učitelj u Osijeku od 1855. do 1860., a zatim je, uz pisanje udžbenika, obavljao i visoke dužnosti u vladi, kao zemaljski školski nadzornik i savjetnik Odjela za bogoštovlje i nastavu, zaslužan za reformu školstva. Jedan je od začetnika hrvatske novelistike, a u svojim novelama uglavnom tematizira malograđansku sredinu. Autor je i pripovijedaka za mladež u kojima su snažnije izražene nacionalno-romantičarske težnje. Napisao je i osam drama te dva putopisa. Redoviti član JAZU bio je od 1867.

icon calendar
19. ožujka

19. ožujka 1909. u Splitu se rodio hrvatski muzikolog i povjesničar glazbe akademik Josip Andreis. U Zagrebu je 1931. diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu, a 1947. na nastavničkom odsjeku Muzičke akademije. Radio je kao gimnazijski profesor u Šibeniku, Herceg Novom i Splitu, a od 1948. do 1972. bio je profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Autor je temeljnih studija o istaknutim hrvatskim glazbenicima. Njegova Povijest glazbe izašla je od 1942. do 1976. u četiri izdanja i do danas ostala jedinom općom enciklopedijskom poviješću glazbe hrvatskog autora. Prvi je u Hrvatskoj uveo znanstvene standarde u cjelovito poimanje povijesti glazbe. Redoviti član JAZU bio je od 1975., a dopisni od 1954. Umro je u Zagrebu 16. siječnja 1982.

icon calendar
18. ožujka

18. ožujka 2004. u Zagrebu je umro hrvatski muzikolog i skladatelj akademik Lovro Županović. Rodio se u Šibeniku 21. srpnja 1925. Diplomirao je slavistiku i romanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1950., 1953. i studij povijesti glazbe na Muzičkoj akademiji, a kasnije u Ljubljani studij muzikologije i kompozicije. U Zagrebu je od 1961. do 1978. bio profesor na Pedagoškoj akademiji, a zatim do 1990. na Muzičkoj akademiji. Bavio se poviješću hrvatske glazbe, posebno od 16. do 19. stoljeća. Glavna djela su mu Vatroslav Lisinski (1819–1854): život – djelo – značenje (1969. i Stoljeća hrvatske glazbe (1980.). Skladao je uglavnom vokalna djela i komornu glazbu. Redoviti član HAZU bio je od 1991., izvanredni od 1986., a član suradnik od 1980.

icon calendar
17. ožujka

17. ožujka 1929. u Josipdolu se rodio hrvatski prometni stručnjak akademik Josip Božičević. Diplomirao je 1956. na Tehničkom fakultetu u Zagrebu na prometnom smjeru Građevinskog odsjeka. Od 1956. do 1971. radio je u Željezničko-transportnom poduzeću, a od 1971. predavao je na Višoj školi za cestovni saobraćaj u Zagrebu koja je njegovom zaslugom 1982. prerasla u Fakultet prometnih znanosti gdje je predavao do 2004. Od 1990. do 1992. bio je ministar prometa i veza. Zaslužan je za poboljšanje željezničke infrastrukture te za utvrđivanje prometnih koridora koji Hrvatskoj omogućuju bolje povezivanje s Europom. Redoviti član HAZU bio je od 1997. Umro je u Zagrebu 13. ožujka 2021.

icon calendar
16. ožujka

16. ožujka 1889. u Segetu kraj Trogira rodio se hrvatski povjesničar Miho Barada. Diplomirao je teologiju u Zadru 1912. i do 1927. službovao kao svećenik u selima Dalmatinske zagore i rodnom mjestu, a zatim do 1929. studirao povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Do 1931. usavršavao se u Rimu na Visokoj školi za paleografiju, diplomatiku i arhivistiku. Od 1932. predavao je crkvenu povijest na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a na Filozofskom fakultetu pomoćne povijesne znanosti od 1933. do 1940. te hrvatsku narodnu povijest od 1940. do 1954. Bavio se hrvatskom poviješću ranog srednjeg vijeka i izdavanjem povijesnih vrela. Dopisni član JAZU bio je od 1948. Umro je u Zagrebu 9. srpnja 1957.

icon calendar
15. ožujka

15. ožujka 1921. u Srijemskoj Mitrovici se rodila hrvatska liječnica akademkinja Jelena Krmpotić-Nemanić. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1944. i do 1991. djelovala u Zavodu za anatomiju kojem je bila dugogodišnja predstojnica i redovita profesorica. Poticala i razvijala kliničku anatomiju, a posebno se bavila neuroanatomijom. Otkrila je zavijene režnjiće u malome mozgu, proučavala unutarnju građu velikog i maloga mozga, dala nove spoznaje o razvoju neuronskih veza te definirala neuromuskularni kronometrijski indeks u sustavu oblikovanja glasa. Proučavala je otosklerozu i staračku nagluhost. Redovita članica HAZU bila je od 1991., a od 1983. izvanredna. Umrla je u Zagrebu 2. lipnja 2008.

icon calendar
14. ožujka

14. ožujka 1906. u Župi Biokovskoj rodio se hrvatski geograf akademik Josip Roglić. Diplomirao je 1930. geografsko-geološke znanosti u Beogradu te se usavršavao u Francuskoj, Njemačkoj i Austriji. Od 1946. do 1976. bio je redoviti profesor geografije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Organizirao je 1947. popis stanovništva Istre i stekao zasluge za njeno pripojenje Hrvatskoj, a 1968. je inicirao izgradnju autoceste Zagreb–Split. Bavio se reljefom, osobito dinarskim kršem, valorizacijom jadranske obale, prometnim povezivanjem Hrvatske i regionalnom problematikom. Redoviti član JAZU bio je od 1969., a od 1960. izvanredni član. Umro je u Zagrebu 18. listopada 1987.

icon calendar
13. ožujka

13. ožujka 1946. u Zagrebu je umro hrvatski liječnik Teodor Wickerhauser. Rodio se u Zagrebu 4. rujna 1858. Medicinu je diplomirao u Grazu 1883. Bio je pionir hrvatske kirurgije, najviše se bavio abdominalnom kirurgijom, problemima asepse, a precizirao je i indikacije različitih vrsta anestezije. Od 1885. do 1914. bio je voditelj kirurškog odjela Bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu. Odgojio je niz vrsnih kirurga koji su postali voditelji kirurških odjela diljem Hrvatske te se uz njega veže pojam Zagrebačka kirurška škola. Bio je jedan od osnivača zagrebačkog Medicinskoga fakulteta na kojem je bio profesor od 1918. do 1924. Zbog svojih zasluga izabran je 1934. za počasnog građanina Zagreba. Bio je počasni član JAZU od 1928.

icon calendar
12. ožujka

12. ožujka 1869. u Budanju u Sloveniji rodio se hrvatski povjesničar, etnograf i glazbeni pisac Janko Barlè. Diplomirao je teologiju u Zagrebu 1892. i bio zaređen za svećenika. U Zagrebu je bio vjeroučitelj u Zavodu za gluhonijemu djecu, a zatim u nadbiskupijskoj kancelariji aktuar, bilježnik, arhivar te od 1916. do 1938. ravnatelj. Od 1904. bio je prebendar, a od 1916. kanonik. Autor je brojnih djela iz povijesti Zagreba, Turopolja, Slavonije i Zagrebačke biskupije, a bavio se i poviješću crkvenih redova u Hrvatskoj, te poviješću zdravstva i glazbe. Od 1913. do 1940. bio je urednik časopisa Sv. Cecilija gdje je objavio najveći dio svojih muzikoloških studija. Dopisni član JAZU bio je od 1921. Umro je u Zagrebu 18. veljače 1941.

icon calendar
11. ožujka

11. ožujka 2002. u Zagrebu je umro 75. zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić. Rodio se u Pribiću kraj Krašića 15. travnja 1919. Teologiju je diplomirao u Zagrebu 1945. i bio zaređen za svećenika. Djelovao je kao župnik u Svetom Martinu pod Okićem, Rakovu Potoku i Samoboru, a 1964. je imenovan pomoćnim zagrebačkim biskupom. Zagrebački nadbiskup bio je od 1970. do 1997., a 1983. je imenovan kardinalom. Sudjelovao je na Drugom vatikanskom koncilu. Bio je zaštitnik vjerskih i nacionalnih prava hrvatskog naroda tijekom komunističke vladavine te glavni moralni autoritet u doba demokratskih promjena, osamostaljenja Hrvatske i Domovinskog rata. Od 2012. vodi se postupak za njegovu beatifikaciju. Od 1994. bio je počasni član HAZU.

icon calendar
10. ožujka

10. ožujka 1889. u Solinu se rodio hrvatski slikar Jozo Kljaković. Slikarstvo je studirao u Pragu, Rimu, Ženevi i Parizu, a od 1921. do 1943. bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je majstor fresko-slikarstva. Izveo je ciklus od 14 fresaka u crkvi svetog Marka u Zagrebu (1923.–1940.) te oslikao crkve u Vranjicu, Dobroti, Biskupiji kraj Knina te dvoranu Gradske vijećnice u Zagrebu. Radio je u ulju biblijske kompozicije, motive iz života ribara i težaka i erotične arkadijske scene. Od 1943. do 1968. živio je u političkoj emigraciji, uglavnom u Rimu gdje je 1956. oslikao i mozaicima ukrasio hrvatsku crkvu i Zavod svetog Jeronima. Objavio je i memoarske zapise. Dopisni član JAZU bio je od 1940. do 1941. Umro je u Zagrebu 1. listopada 1969.

icon calendar
9. ožujka

9. ožujka 1869. u Vinkovcima se rodio hrvatski povjesničar Ferdo Šišić. Diplomirao je povijest i geografiju u Zagrebu 1892. te do 1902. radio kao profesor u gimnazijama u Gospiću, Zagrebu i Osijeku. Od 1902. do 1939. predavao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu hrvatsku povijest srednjeg vijeka. Bio je sljedbenik genetičkog smjera u historiografiji i svojim djelima znatno utjecao na buduće naraštaje hrvatskih povjesničara. Najveći doprinos dao je hrvatskoj medijevistici, posebice razdoblju do 12. stoljeća i sintezom Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara (1925.), a obrađivao je i novovjekovne teme. Osobito je značajan njegov rad na izdavanju građe. Redoviti član JAZU bio je od 1911., a dopisni od 1903. Umro je u Zagrebu 1. siječnja 1940.

icon calendar
8. ožujka

8. ožujka 1872. u Krapini se rodio hrvatski kipar Rudolf Valdec. Studirao je kiparstvo na likovnim akademijama u Beču i Münchenu i bio profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu od 1908. do 1929. Uz Roberta Frangeša-Mihanovića začetnik je modernog hrvatskog kiparstva i jedan od prvih modernih hrvatskih medaljera. Pod utjecajem bečke secesije isprva je radio kipove alegorijskoga sadržaja, a kasnije se vratio realizmu i naturalizmu. Sklonost podrobnoj obradi pojedinosti i vjernoj reprodukciji viđenog ostvario je u brojnim realističnim portretima, osobito poprsjima i javnim spomenicima, kao i arhitektonskim dekorativnim skulpturama. Redoviti član JAZU bio je od 1919. Umro je u Zagrebu 1. veljače 1929.

icon calendar
7. ožujka

7. ožujka 1850. u Hodonínu u Moravskoj rodio se češki političar, filozof  i sociolog Tomáš Masaryk. Filozofiju je doktorirao u Beču 1876., od 1879. do 1882. bio je profesor filozofije na sveučilištu u Beču, a od 1882. do 1914. na sveučilištu u Pragu te je utjecao na mnoge hrvatske studente koji su prihvatili njegov politički realizam. Osnovao je liberalnu političku skupinu Realisti koja se 1890. povezala s Mladočeškom strankom, a 1900. osnovao Češku narodnu (realističku) stranku. Od 1891. bio je zastupnik austrijskog Carevinskog vijeća. Od 1914. u inozemstvu je vodio pokret za stvaranje samostalne češko-slovačke države te od 1918. do 1935. bio prvi predsjednik Čehoslovačke. Od 1930. bio je počasni član JAZU. Umro je u dvorcu Lány kraj Praga 14. rujna 1937.

icon calendar
6. ožujka

6. ožujka 2000. u Parizu je umro hrvatski povjesničar biomedicinskih znanosti Mirko Dražen Grmek. Rodio se 9. siječnja 1924. u Krapini. Medicinu je diplomirao u Zagrebu 1951., 1953. osnovao je Odsjek za povijest medicine JAZU, a 1960. Institut za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti. Predavao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu od 1954. do 1963. kada seli u Pariz i do 1973. djeluje u Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja, a zatim je do 1973. bio voditelj studija za povijest znanosti i sveučilišni profesor na Sorboni. Istraživao je povijest hrvatske medicine i doprinos hrvatskih liječnika svjetskoj medicinskoj baštini, kao i utjecaj bolesti na razvoj civilizacije, stekavši svjetski ugled. Dopisni član HAZU bio je od 1966.

icon calendar
5. ožujka

5. ožujka 1917. u Brašljevici na Žumberku rodio se hrvatski geolog i paleontolog akademik Milan Herak. Diplomirao je prirodne znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1941., do 1943. se stručno usavršavao u Beču, a zatim je do 1952. radio u Geološko-paleontološkom muzeju u Zagrebu. Od 1952. do 1958. predavao je na Tehničkom fakultetu, a od 1958. do 1982. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Bavio se paleontologijom, regionalnom geologijom i geotektonikom te geologijom i hidrogeologijom krša. Bitno je pridonio rješavanju hidroenergetskih problema u kršu Hrvatske. Redoviti član HAZU bio je od 1973., od 1963. dopisni član, a od 1975. do 1978. bio je bio potpredsjednik. Umro je u Zagrebu 26. travnja 2015.

icon calendar
4. ožujka

4. ožujka 2015. u Zagrebu je umro hrvatski politolog, povjesničar i političar akademik Dušan Bilandžić. Rodio se 20. srpnja 1924. u Maljkovu kraj Sinja. Bio je sudionik antifašističke borbe te od 1945. do 1960. bio na službi u JNA. Pravni fakultet završio je 1959. u Beogradu, a doktorirao 1965. na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu gdje je od 1969. do 1990. bio profesor. Kao član reformskog krila SKH sudjelovao je u procesu demokratskih promjena te je 1990. bio potpredsjednik Republike Hrvatske. Od 1994. do 1996. radio je u Uredu RH u Beogradu. Najviše se bavio poviješću Jugoslavije i položajem Hrvatske u njoj. Redoviti član HAZU bio je od 1991., od 1988. izvanredni, a od 1980. član suradnik. Od 2001. do 2006. bio je tajnik Razreda za društvene znanosti.

icon calendar
3. ožujka

3. ožujka 2011. u Zagrebu je umrla hrvatska književnica i glazbenica Višnja Stahuljak. Rodila se u Zagrebu 10. ožujka 1926. Diplomirala je solo pjevanje 1952. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Radila je kao pjevačica, glumica i redateljica u Kazalištu lutaka te profesorica solo pjevanja u Glazbenoj školi “Blagoje Bersa”. Objavila je tridesetak knjiga i bila jedna od najproduktivnijih i najsvestranijih hrvatskih književnica. Pisala je pjesme, novele, romane i drame, kao i djela za djecu i mladež. U njezinim pjesničkim djelima prevladava lirizam i intimističke teme te idilična vizija svijeta, u novelama je bliska tradicionalnom pripovijedanju, a u romanima joj se isprepliću realno i fantastično. Članica suradnica HAZU bila je od 2004.

icon calendar
2. ožujka

2. ožujka 1832. u Herceg Novom se rodio hrvatski pravnik i političar Kosta Vojnović. Diplomirao je pravo u Beču 1854. i radio u Splitu kao odvjetnik, tajnik Trgovačke komore, pravni pisac i političar. Od 1874. do 1891. predavao je građansko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Bio je zastupnik u Dalmatinskom saboru od 1863. do 1875. i u Hrvatskom saboru od 1878. do 1884. zauzimajući se za sjedinjenje Dalmacije i Hrvatske. Bio je potpredsjednik i autor programa Neodvisne narodne stranke 1881. Od 1877. do 1878. bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu. Bavio se i istraživanjem dubrovačke pravne povijesti. Redoviti član JAZU bio je od 1890., a od 1891. do 1892. i njen književni tajnik. Umro je u Dubrovniku 20. svibnja 1903.

icon calendar
1. ožujka

1. ožujka 1947.  u Dubrovniku se rodio hrvatski povjesničar i političar Ivo Banac. Od 1959. živio je u SAD-u i diplomirao povijest na Sveučilištu Fordham u New Yorku 1969. Od 1977. do 2009. predavao je povijest istočne i jugoistočne Europe na Sveučilištu Yale u New Havenu, od 1994. do 1999. i na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, a od 2008. do 2017. bio je redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2003. do 2005. bio je predsjednik Liberalne stranke, 2003. ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja te saborski zastupnik od 2003. do 2007. Istraživao je povijest južnoslavenskih naroda, a posebno hrvatsku povijest 20. stoljeća. Dopisni član HAZU bio je od 1990. Umro je u Zagrebu 30. lipnja 2020.

icon calendar
28. veljače

28. veljače 1935. u Trebišovu u Slovačkoj rodio se češki kroatist, prevoditelj i književni povjesničar Dušan Karpatský. Diplomirao je češki i hrvatski jezik i književnosti na Filozofskom fakultetu u Pragu 1958. Od početka 1960-ih radio je kao urednik u uglednim književnim mjesečnicima. Od 1966. do 1967. te od 1969. do 1970. bio je lektor češkog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Preveo je na češki desetke djela iz hrvatske i drugih južnoslavenskih književnosti (Miroslav Krleža, Ranko Marinković, Marijan Matković, Slobodan Novak, Ivan Aralica, Ivo Brešan, Marija Jurić Zagorka). Autor je i koautor niza književnopovijesnih i biobibliografskih priručnika, leksikona i pregleda. Dopisni član HAZU bio je od 1990. Umro je u Pragu 31. siječnja 2017.

icon calendar
27. veljače

27. veljače 2002., u Zagrebu je umro hrvatski kipar akademik Kosta Angeli Radovani. Rodio se u Londonu 6. listopada 1916. Studirao je kiparstvo na akademiji Brera u Milanu od 1934. do 1938. i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1939. Od 1950. do 1955. bio je profesor na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, a od 1978. do 1990. predavao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Napravio je 400 portreta i gotovo toliko portretnih medalja, preko 800 malih figura (sitna plastika ) i 20-tak “Dunja”. Modelirao je aktove, portrete i figuralne kompozicije, bavio se medaljerstvom, spomeničkom plastikom, crtežom i grafikom. Autor je rektorskog lanca Sveučilišta u Zagrebu. Od 1992. bio je redoviti član HAZU.

icon calendar
26. veljače

26. veljače 2000. u Zagrebu je umro hrvatski liječnik akademik Vladimir Luetić. Rodio se u Imotskom 17. lipnja 1927 . Diplomirao je 1951. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te od 1954. do 1997. djelovao u Klinici za kirurgiju Kliničkog bolničkog centr u Zagrebu, gdje je 1964. osnovao i do 1992. vodio odsjek (poslije odjel, pa zavod) za kirurgiju krvnih žila. Bio je i redoviti profesor Medicinsko fakulteta. Od 1991. do 1992. bio je glavni kirurg oružanih snaga pri Glavnome stožeru zdravstva Republike Hrvatske. Zaslužan je za osnivanje i razvoj vaskularne kirurgije kao nove kirurške grane, potičući osnivanje centara za vaskularnu kirurgiju u medicinskim ustanovama Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Redoviti član HAZU bio je od 1992., a dopisni član od 1990.

icon calendar
25. veljače

25. veljače 2003. u Zagrebu je umro hrvatski organski kemičar akademik Krešimir Balenović. Rodio se u Zagrebu 17. svibnja 1914. Diplomirao je 1937. na Kemijskom odsjeku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 1946. do 1974. bio je profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu gdje je bio predstojnik Zavoda za organsku kemiju i biokemiju od 1946. do 1970. Bavio se prirodnim organskim spojevima, aminokiselinama, alkaloidima, sumpornim organskim spojevima i poliketonima. Međunarodni ugled stekao je osobito radovima o kemiji i stereokemiji aminokiselina, sintezi antibiotika sulforafena i kemiji poliketona. Bio je član Predsjedništva i jedan od šest potpredsjednika Republike Hrvatske 1990. Redoviti član HAZU bio je od 1975., a izvanredni od 1958.

icon calendar
24. veljače

24. veljače 1990. u Zagrebu je umro hrvatski književnik akademik Jure Kaštelan. Rodio se 18. prosinca 1919. u Zakučcu kraj Omiša. Diplomirao je slavistiku 1949. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1950. do 1980. bio profesor teorije književnosti. Pisao je pjesme moderne, nadrealističke strukture s neobičnom metaforikom i neočekivanim značenjima, često povezanima s mitološkim i magijskim simbolima. U zbirci Pijetao na krovu (1950.) evocirao je ratno iskustvo te je među prvima u poraću unio apstraktna ontološka pitanja u pjesništvo. U njoj se nalazi i poznata poema Tifusari. Bio je suurednik hrvatskog prijevoda Biblije 1968. Redoviti član JAZU bio je od 1979., a od 1985. do smrti voditelj Zavoda za književnost i teatrologiju.

icon calendar
23. veljače

23. veljače 2012. u Zagrebu je umro hrvatski skladatelj akademik Marko Ruždjak. Rodio se u Zagrebu 9. srpnja 1946. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirao je klarinet 1968. i kompoziciju 1972. te se usavršavao u Parizu i Kölnu. Radio je u Koncertnoj direkciji Zagreb (1969.–1973.) i Muzičkom informativnom centru (1974.–1976), a od 1979. kao nastavnik na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Kao skladatelja odlikovao ga je specifičan odnos prema glazbenoj tradiciji, pri čemu je uočljivo poimanje novog ili suvremenog kao transformacije ili svojevrsnog nastavka tradicije te arhaičnost koja se pretapa u suvremeno. Skladao je solističku zborsku, komornu, vokalno-instrumentalnu i orkestralnu glazbu. Redoviti član HAZU bio je od 2008., a od 2006. član suradnik.

icon calendar
22. veljače

22. veljače 1941. u Zagrebu je umro hrvatski filozof i pjesnik Đuro Arnold. Rodio se u Ivancu 24. ožujka 1853. Filozofiju je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i 1880. doktorirao kao prvi doktor filozofije Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavao se Göttingenu, Berlinu i Parizu. Od 1894. do 1923. na Filozofskom fakultetu je predavao psihologiju, psihologiju spoznaje, psihologiju čuvstava i volje, uvod u filozofiju, osnovne probleme metafizike i pedagogiju. Bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu od 1899. do 1900., a od 1902. do 1909. predsjednik Matice hrvatske. Kao filozof izgradio je kršćanski shvaćen spiritualistički nazor na svijet i život, a u pjesništvu je, nasuprot modernistima, bio tradicionalist u temama i u izrazu. Redoviti član JAZU bio je od 1899., a dopisni od 1891.

icon calendar
21. veljače

21. veljače 1972. u Albanu Laziale kraj Rima umro je francuski orijentalist i kardinal Eugène Tisserant. Rodio je u Nancyju u Francuskoj 24. ožujka 1884. Za svećenika je zaređen 1907., a 1908. u Parizu je diplomirao stare semitske jezike. Od 1908. djelovao je u Rimu kao profesor na Apolinarskom institutu i u Vatikanskoj knjižnici. Imenovan je kardinalom 1936. Od 1936. do 1959. bio je tajnik Kongregacije za istočne crkve, od 1938. do 1946. predsjednik Papinske biblijske komisije, a od 1951. do 1967. pročelnik Kongregacije za obrede. Od 1951. do 1971. bio je i knjižničar i arhivist Svete Rimske Crkve, a od 1951. do 1972. i dekan Kardinalskog kolegija. Obradio je i objavio brojne značajne tekstove na orijentalnim jezicima. Od 1968. bio je dopisni član JAZU.

icon calendar
20. veljače

20. veljače 1987. u Zagrebu je umro hrvatski skladatelj Ivan Brkanović. Rodio se u Škaljarima u Boki kotorskoj 27. prosinca 1906. Diplomirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1935. Djelovao je kao nastavnik glazbeno-teoretskih predmeta na srednjim školama u Zagrebu, od 1951. do 1954. bio je operni dramaturg HNK, od 1954. do 1957. direktor Zagrebačke filharmonije, a od 1957. do 1961. predavao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Kao skladatelja karakterizira ga osebujan glazbeni jezik te izraziti smisao za dramatsko u instrumentalnom opusu, dok mu komorna djela imaju neobarokne značajke. Značajna djela su mu opera Ekvinocij i oratorij Stabat mater. Izvanredni član JAZU bio je od 1983.

icon calendar
19. veljače

19. veljače 1826. u Slavonskom Brodu se rodio hrvatski povjesničar Matija Mesić. Diplomirao je teologiju u Beču 1848. i 1849 bio zaređen za svećenika, a od 1851. do 1853. studirao je povijest i zemljopis u Beču i Pragu. Od 1854. bio je profesor na Pravoslovnoj akademiji, a od 1874. redoviti profesor hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kojem je bio prvi rektor od 1874. do 1876. Najviše je istraživao razdoblje hrvatske povijesti od 1490. do 1526. koje je prvi kritički i sustavno obradio, a izdavao je i izvornu povijesnu građu. Bio je zastupnik Hrvatskoga sabora (1861., 1875.–1878.) te predsjednik Matice ilirske (1872.–1874). Redoviti član JAZU bio je od 1867. Umro je u Zagrebu 6. prosinca 1878.

icon calendar
18. veljače

18. veljače 1938. u Zagrebu se rodio hrvatski teatrolog akademik Nikola Batušić. Diplomirao je romanistiku 1961. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1963. do 2004. predavao je povijest drame i kazališta na Akademiji dramske umjetnosti. Bavio se kazališnom kritikom te istraživanjem hrvatske dramske i kazališne baštine. Uz povijesne preglede, dramaturške analize i teorijsko-metodološke rasprave, objavio i radove iz povijesti inscenatorskih načela u hrvatskoj kazališnoj umjetnosti. Neka od glavnih djela su mu Hrvatska kazališna kritika, Povijest hrvatskoga kazališta, Hrvatska drama 19. stoljeća te Gavella: književnost i kazalište. Redoviti član HAZU bio je od 1994., a od 1983. član suradnik. Umro je u Zagrebu 22. siječnja 2010.

icon calendar
17. veljače

17. veljače 1831. Srednjoj Beloj u Sloveniji rodio se slovensko-hrvatski jezikoslovac, folklorist i književnik Matija Valjavec. Diplomirao je klasičnu filologiju i slavistiku 1855. u Beču, od 1854. bio je srednjoškolski profesor u Varaždinu, a od 1876. do 1891. u Zagrebu. Komparativne studije o akcentu u slovenskom jeziku i kajkavskom dijalektu hrvatskog jezika tiskane su mu u 26 knjiga. Osim gramatičkog, leksikografskog i književnopovijesnog rada bavio se i skupljanjem folklorističke slovenske i hrvatske građe. Na slovenskom je pisao pjesme i pripovijesti, stilski na razmeđu romantizma i realizma. Redoviti član JAZU bio je od 1879., od 1875. dopisni član, od 1893. do 1894. književni tajnik, a od 1893. do 1897. knjižničar JAZU. Umro je u Zagrebu 15. ožujka 1897.

icon calendar
16. veljače

16. veljače 1928. u Pagu se rodio hrvatski anglist, amerikanist, leksikograf, diplomat i političar akademik Željko Bujas. Diplomirao je 1952. engleski jezik i književnost i ruski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao od 1954. do 1992. na Odsjeku za anglistiku. Objavio je Veliki englesko-hrvatski rječnik i Veliki hrvatsko-engleski rječnik (1999). Bavio se kontrastivnom analizom engleskog i hrvatskog, a posebno se bavio specifičnostima američkog engleskog u odnosu na britanski. Organizirao je poslijediplomski studij amerikanistike. Od 1993. do 1995. bio je prvi hrvatski veleposlanik u Velikoj Britaniji, a od 1995. do smrti saborski zastupnik. Redoviti član HAZU bio je od 1990., od 1988. izvanredni član, a od 1977. član suradnik. Umro je u Zagrebu 16. ožujka 1999.

icon calendar
14. veljače

14. veljače 2011. u Zagrebu je umro hrvatski miner