Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziralo je znanstveno-stručni skup Hrvatska moderna arhitektura – problemi vrednovanja, zaštite i obnove čija prva sesija Teorijski i istraživački okvir je održana u ponedjeljak 1. lipnja 2026. u Knjižnici HAZU, dok će se druga sesija, Stanje, problemi, primjeri, metodološki aspekti, održati u utorak 16. lipnja 2026. Na otvorenju skupa obratili su se predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt i potpredsjednik Znanstvenog vijeća prof. dr. sc. Zlatko Karač.

U skladu sa svojom misijom znanstvenoga i ekspertnog propitivanja problemskih fenomena u struci, Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora HAZU organiziralo je ovaj  znanstveno-stručni skup kako bi se s različitih aspekata raspravili problemi zaštite i obnove hrvatske modernističke baštine, u svjetlu recentnih inicijativa ili već provedenih rušenja nekih ikoničnih objekata hrvatske moderne arhitekture, kao i izrazito degradiranog stanja pojedinih sklopova ili pak loše provedenih obnova na našoj novijoj arhitekturi

Na skupu su sudjelovali arhitekti, urbanisti, konzervatori i povjesničari umjetnosti koji su u domeni svojih istraživanja ili kreativnih realizacija prepoznati kao najbolji eksperti za pojedina pitanja te su svojim izlaganjima obuhvatili široki raspon tema, od teorijskih postulata i međunarodnih iskustava, metodoloških aspekata, do konkretnih problemskih primjera dobrih i loših praksi iz domene naše modernističke baštine.

Akademik Velimir Neidhardt u svom je govoru kazao da je pitanje svih pitanja što je od hrvatske moderne arhitekture nastale u proteklih stotinjak godina zaštićeno, a što će se zaštititi, upozorivši na praksu da se zaštićenim objektima proglašavaju zgrade s lijepim fasadama, ali nefunkcionalnom unutrašnjošću. “Pitanje je također i gdje su naši korijeni, duh i tradicija u okolnostima kad se nameće paradigmatski stil koji koristi računalne algoritme i matematičke varijable za generiranje oblika”, kazao je akademik Neidhardt. Zlatko Karač je iznio podatak da od oko 6500 kulturnih dobara u Hrvatskoj njih 200 pripada modernoj arhitekturi, odnosno tri posto.

Raspored izlaganja na 1. i 2. sesiji