U utorak 9. lipnja 2026. u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predstavljena je Mala bugarska gramatike čije su autorice izv. prof. dr. sc. Ana Vasung, izvanredna profesorica na Katedri za bugarski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i dr. sc. Evelina Grozdanova, ugovorna lektorica za bugarski jezik na Sveučilištu u Zagrebu te docentica na Odsjeku za slavistiku Filološkog fakulteta Sveučilišta u Plovdivu. Gramatiku su predstavile Ana Vasung i recenzentica doc. dr. sc. Iva Nazalević Čučević, a uvodno su govorili predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, veleposlanica Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj Iva Kruleva te predsjednik Bugarsko-hrvatskog poslovnog kluba i predsjednik Nadzornog odbora Orbico Grоup Branko Roglić.

Akademik Neidhardt je podsjetio na veze koje je s Bugarima imao osnivač Hrvatske akademije biskup Josip Juraj Strossmayer koji je vlastitim sredstvima 1861. u Zagrebu tiskao Bugarske narodne pjesme braće Miladinov te u Sofiji ima svoju ulicu i poprsje. “Prvi predsjednik naše Akademije Franjo Rački je 1863. napisao Povijest Bugarske, a Bugarska akademija znanosti odužila mu se  postavljanjem njegova reljefa u svojoj palači u Sofiji, na čemu smo također zahvalni”, kazao je akademik Neidhardt. Spomenuo je da su dopisni članovi Hrvatske akademije bili neki od utemeljitelja Bugarske akademije znanosti:Marin Drinov,  Lubomir Miletić, Stefan Bobčev, Vasil Zlatarski i Georgi Zlatarski. Akademik Neidhardt izrazio je zahvalnost bugarskoj Vladi koja je 2020. Hrvatskoj akademiji donirala 50.000 eura kao početnu pomoć za obnovu zgrada stradalih u potresima.

“U 9. stoljeću ratuju bugarski kan Boris i hrvatski knez Trpimir, a u 10. stoljeću bugarski car Simeon i hrvatski kralj Tomislav,  no ti sukobi nisu ostavili trajan neprijateljski trag u povijesnom sjećanju dvaju naroda jer nakon toga bilježimo samo primjere suradnje i prijateljstva. Tako 1230. bugarski car Ivan Asen II. daje trgovačke povlastice dubrovačkim trgovcima, a hrvatski humanisti koji se zalažu za suradnju južnih Slavena među njih uvijek uvrštavaju i Bugare. O bugarskoj povijesti u svom Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga pjeva i Andrija Kačić Miošić koji uz ostalo kaže: „Bugarska je bila zemlja vitezova”. Uvijek je među velikanima hrvatskog duha postojao interes za sudbinu Bugara, njihovu kulturu i jezik, što je novu kvalitetu dobilo u vrijeme narodnih preporoda, kada Ljudevit Gaj i ilirci sanjaju o Iliriji od Villacha do Varne. Zaslugom Strossmayera i Račkog bugarski mladići dolaze na školovanje u Zagreb, posebno nakon osnutka modernog Sveučilišta 1874. Time Hrvati aktivno potpomažu formiranje dijela bugarske inteligencije. U godinama uoči Prvoga svjetskog rata više od 500 Bugara obrazuje se u Hrvatskoj, a nakon povratka u domovinu postaju ugledni znanstvenici, političari i društveni djelatnici. Kad se Bugarska 1878. konačno oslobađa osmanske vlasti, obnavlja svoju državnost i samostalnost, Hrvati odlaze onamo kao stručnjaci”, kazao je akademik Neidhardt. Spomenuo je i Stjepana Radića koji je 1917. objavio knjigu Obnovljena Bugarska u kojoj razvija tezu da su od svih Slavena Hrvatima najbliskiji Bugari. “Nakon 1918. hrvatsko-bugarske veze imaju ozbiljne zapreke od strane Beograda koje su uklonjene stvaranjem slobodne i samostalne Hrvatske 1991. i od tada svjedočimo intenziviranju hrvatsko-bugarskih veza na svim poljima, pa i kroz suradnju Hrvatske i Bugarske akademije koje od 1998. surađuju na zajedničkom projektu u sklopu kojeg se istražuju zajedničke teme iz političke, društvene i kulturne prošlosti”, zaključio je akademik Neidhardt.

Predstavljanje je održano povodom obilježavanja 24. svibnja – Dana Svetе braće Ćirila i Metoda, bugarske abecede, prosvjete i kulture te slavenske književnosti.

Mala bugarska gramatika prvi je gramatički priručnik koji pruža temeljiti opis suvremenoga bugarskoga jezika na hrvatskome jeziku. U opisu gramatičkih obilježja bugarskoga jezika primijenjen je kontrastivni pristup, tj. gramatičke se osobitosti tumače u odnosu na hrvatski. Sadrži mnoštvo primjera (s prijevodom na hrvatski jezik), tabličnih prikaza i korisnih usporedbi s hrvatskim jezikom.

U prvoj se cjelini daje pregled slova bugarske ćirilice, transliteracije u hrvatski i transkripcije pojedinih slova i glasovnih skupina. Slijedi fonološki prikaz bugarskoga jezika koji uključuje podjelu i svojstva glasova, najvažnije glasovne promjene i naglasak. U drugome dijelu gramatike donosi se pregled vrsta riječi i njima pripadajućih gramatičkih kategorija. Morfološki se opis promjenjivih i nepromjenjivih riječi isprepliće sa sintaktičkim.

Mala bugarska gramatika namijenjena je studentima južnoslavenskih studija koji uče bugarski jezik, studentima koji upisuju bugarski jezik kao izborni kolegij te studentima srodnih studija, npr. kroatistike, lingvistike, fonetike, ostalih slavenskih jezika i sl.