Obavijesti

Na Lastovu je 26. rujna 2024., na blagdan sv. Kuzme i Damjana i na Dan Općine Lastovo akademkinja Nella Lonza predstavila novo izdanje Lastovskog statuta iz 1310., za koje je revidirala prijevod i napisala novu uvodnu studiju. Istoga je dana primila zahvalnicu Općine “za izniman doprinos, entuzijazam i predanost” u radu na tom izdavačkom projektu.

Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku je 11. rujna 2024. predstavio svoja izdanja, u prisustvu brojne publike. Knjigu Židovi u Dubrovačkoj Republici 1546-1808. prof. dr. Vesne Miović predstavila je prof. dr. Ljiljana Marks, knjigu Prava Crvena Hrvatska i pravaši: hrvatski nacionalizam u Dubrovniku početkom 20. stoljeća dr. Barbare Đurasović predstavio je dr. Lovro Kunčević, a knjigu Ana, Pavo, Grlica: rekluze i pustinjaci u pobožnom krajobrazu srednjovjekovnog Dubrovnika autorice akademkinje Nelle Lonza predstavila je dr. Rina Kralj-Brassard. Predstavljanje je vodio dr. Relja Seferović. 

Tijekom znanstvenog boravka na Pekinškom sveučilištu, akademik Dario Vretenar, glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, posjetio je 10. rujna 2024. i Kinesku akademiju znanosti (Chinese Academy of Sciences – CAS). Domaćin je bio profesor Liu Wedong, direktor Ureda za međunarodnu suradnju CAS, a sastanku su prisustvovali i Bolung Ning, direktor Odjela za suradnju s Europom, dr. Qian Li, voditeljica ureda ANSO te profesor Jie Meng s Pekinškog sveučilišta. Tijekom susreta predstavljen je rad dviju akademija, a razgovaralo se o pripremi sporazuma o suradnji HAZU i Kineske akademije.

U utorak 17. rujna 2024. Zbirku Baltazara Bogišića u Cavtatu posjetilo je izaslanstvo poljskog grada Braniewa, na čelu s gradonačelnikom Tomaszom Sielickim i predsjednikom Gradskog vijeća Dariuszom Frackiewiczim. U izaslanstvu su bili i varmijski nadbiskup metropolit Jozef Gorzynki sa suradnicima. Primila ih je i kroz Zbirku provela voditeljica Ivana Lazarević Vukovac, a nakon toga u lođi Zbirke vanjski suradnik Vinicije Lupis održao je predavanje o odnosima Dubrovnika i Poljske. 

U petak 13. rujna 2024. u Oxfordu je u 87. godini života umro engleski muzikolog hrvatskog podrijetla Bojan Bujić, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Rodio se 6. listopada 1937.  u Sarajevu gdje je 1961. završio studij engleskog jezika i književnosti i 1963. diplomirao na Muzikološkom odjelu Muzičke akademije. Od 1969. živio je u Velikoj Britaniji te od 1978. do 2005. bio profesor muzikologije na glazbenom fakultetu i Magdalen Collegeu u Oxfordu. Glavna su područja njegova rada glazba u Italiji i Dalmaciji u XVI. i XVII. stoljeću, estetika glazbe te Arnold Schoenberg i njegov krug. 

U petak 6. rujna 2024. u Zagrebu je u 95. godini života umro istaknuti hrvatski geofizičar akademik Dragutin Skoko, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1991. Rodio se u Karlovcu 24. srpnja 1930. Diplomirao je 1954. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao na Geofizičkom odsjeku od 1958. do 2000. Na njegov poticaj 1995. osnovana je Seizmološka služba Republike Hrvatske. Ispraćaj akademika Dragutina Skoke održat će se u četvrtak 12. rujna u 10 sati u Krematoriju na Mirogoju.

Akademik Ranko Matasović primio je 27. kolovoza 2024. u Prištini nagradu Sveučilišta u Prištini za doprinos albanologiji. Nagradu je primio u sklopu Međunarodnog seminara o albanskom jeziku, književnosti i kulturi gdje je održao pozivno predavanje pod naslovom “Latin Loanwords in Albanian: Problems of Relative Chronology”.

U Selcima na otoku Braču 9. kolovoza 2024. održana je 34. svehrvatska jezično-pjesnička smotra “Croatia rediviva ča-kaj-što” na kojoj je tradicionalni maslinov vijenac dobila akademkinja Sibila Petlevski. Smotra je osnovana 1991. i temeljena je na konceptu trojedne naravi hrvatskoga jezika i ravnopravnosti njegovih dionica – čakavske, kajkavske i štokavske.

U subotu 7. rujna 2024. u Gračišću će se održati Recital akademika Mladena Machieda, prva pjesnička manifestacija u sklopu projekta Signum temporis na kiparskim djelima akademika Petra Barišića u autorskom konceptu SJEDI5 akademika Nikole Bašića. Manifestaciju će otvoriti glavni tajnik HAZU akademik Dario Vretenar, a nakon pozdravne riječi načelnika Općine Gračišće Ivana Jeromele o akademiku Machiedu i novoutemeljenoj manifestaciji govorit će autor i voditelj projekta Milan Bešlić.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odala je počast ocu moderne hrvatske arhitekture Viktoru Kovačiću kojem se 28. srpnja 2024. navršila 150. godišnjica rođenja, a u listopadu će mu se navršiti i stota godišnjica smrti. Viktor Kovačić rođen je u Ločendolu kraj Rogaške Slatine, 28. srpnja 1874. a umro u Zagrebu 21. listopada 1924.