Obavijesti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavila je 21. ožujka 2025. u Knjižnici HAZU svoju nakladničku djelatnosti u 2024., kao što redovito čini svake godine. Hrvatska akademija je tijekom 2024. objavila ukupno stotinu svezaka raznih publikacija: 34 knjige, 19 zbornika radova, 32 sveska časopisa, dva kataloga izložbi, četiri knjige sažetaka, osam spomenica preminulim akademicima i jedan rječnik. Od navedenih izdanja, 69 svezaka Akademija je objavila kao izvršni izdavač, a 31 kao suizdavač. Od svoga prvog izdanja iz 1867. do kraja 2024. Akademija je objavila ukupno 7001 svezak različitih publikacija, odnosno premašila je broj od 7000.

Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izdao je u ožujku 2025. e-book kataloga izložbe 9. hrvatski trijenale grafike na hrvatskom i engleskom jeziku. E-izdanja izložbe održane u Galeriji Klovićevi dvori (svibanj – lipanj, 2024.) predstavljaju recentnu umjetničku produkciju 65 hrvatskih grafičara nastalu u razdoblju 2019. do 2024. te samostalnu izložbu umjetnicu Ines Krasić.

Povodom Svjetskoga dana rane glazbe u emisiji HRT-a – Putovi hrvatske glazbe urednice Ive Lovrec Štefanović gostovali članovi Razeda za glazbenu umjetnost i muzikologiju: Hana Breko Kustura, Katarina Livljanić i  Ennio Stipčević.
Emisija zamišljena u formatu okruglog stola predstavila je slušateljstvu oris izvora hrvatske rane glazbe, te najvažnijih međunarodnih projekata i festivala u kojima je hrvatska rana glazba dostupna u europskom kontekstu.

Akademik Ivo Šlaus bio je 18. ožujka 2025. gost emisije Hrvatske televizije Razgovor s razlogom u kojoj je razgovarao s voditeljicom Moranom Kasapović. 

Akademik Nikola Bašić dao je intervju Slobodnoj Dalmaciji od subote 1. ožujka  2025., a s njim je razgovarala Ana Vučetić Škrbić povodom znanstvenog kolokvija održanog u organizaciji Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU o turističkim zonama kao razvojnom paradoksu hrvatskog turizma.

Akademije Europske unije, među njima i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, uputile su Otvoreno pismo za jačim i snažnijim Okvirnim programom za istraživanje i inovacije budući da su europska ulaganja u istraživanja i inovacije znatno manja u odnosu na SAD, Kinu i ostale. Pismo je upućeno predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, povjereniku za proračun, borbu protiv prijevara i javnu upravu Piotru Serafinu, povjerenici za startupove, istraživanje i inovacije Ekaterini Zaharievoj i predsjedniku Europskog vijeća Antoniu Costi.

Kosovski veleposlanik u Hrvatskoj Martin Berishaj posjetio je u četvrtak 13. ožujka 2025. Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti gdje ga je primio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt. On je svog gosta izvijestio o povijesti, ustroju i djelovanju Hrvatske akademije, a razgovaralo se i o dosadašnjim povijesnim vezama hrvatskog i albanskog naroda te Hrvatske i Kosova, kao i o mogućnostima unapređenja znanstvene suradnje između akademija dviju zemalja. Uz akademika Neidhartda sastanku je bio nazočan i glavni tajnik HAZU akademik dario Vretenar i akademik Andrija Mutnjaković, počasni građanin Prištine u kojoj je projektirao zgradu Nacionalne knjižnice Kosova “Pjetër Bogdani”, jedan od simbola kosovskog glavnog grada. 

U četvrtak 13. ožujka 2025. u Hamburgu je u 94. godini života umrla ruska skladateljica Sofija Asgatovna Gubajdulina, dopisna članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju. Rodila se 24. listopada 1931. u Čistopolju u Rusiji. Studirala je skladanje na Moskovskom konzervatoriju. Ubraja se u vodeće ruske i svjetske skladatelje druge polovice 20. stoljeća. Od 1991. živjela je u Njemačkoj. Njezino je tatarsko podrijetlo obilježilo njezin opus, ponajprije zbog stalnih nastojanja da spoji istočnjačko duhovno ustrojstvo s tradicijom zapadnjačke umjetničke glazbe.

Tajnik Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Ranko Matasović održao je 14. ožujka 2025. pozvano predavanje na Sveučilištu Leiden u Nizozemskoj pod naslovom “Cruces etymologicae: new etymologies of some old Latin words” posvećeno novoj etimologiji nekih starih latinskih riječi.

Akademik Nikola Bašić dao je intervju Večernjem listu od nedjelje 09. ožujka 2025., a s njim je razgovarala Slavica Vuković: arhitekt revolucionarnih projekata kao što su Morske orgulje ili Pozdrav Suncu prisjeća se života na Murteru i studiranja u Sarajevu ali i upozorava kako bi se Hrvatsku moglo početi doživljavati kao zemlju turističke distopije.