Obavijesti

U petak 19. kolovoza 2022. u Zagrebu je u 79. godini života umro akademik Tomislav Cvitaš, istaknuti hrvatski fizikalni kemičar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Rodio se 12. listopada 1943. u Zagrebu. od 1966. do 1977.radio je u Institutu Ruđer Bošković, a od 1977. do 2006. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Bio je redoviti član HAZU, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti od 2018., a od 2012 bio je član suradnik. Posljednji ispraćaj akademika Cvitaša bit će u petak, 26. kolovoza 2022. u 12 sati u Krematoriju na Mirogoju.

U srijedu, 17. kolovoza 2022. u 20.00 sati u  dvorištu Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku, u sklopu programa Osječkog ljeta kulture održana je književna večer posvećena jednoj od najvećih hrvatskih pjesnikinja i književnica, Vesni Parun.
U povodu 100. obljetnice rođenja naše velike pjesnikinje i književnice, osječke glumice Antonija Mrkonjić i Selma Sauerborn, ali i publika čitali su poeziju Vesne Parun.

Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti je 3. kolovoza 2022. predala Knjižnici HAZU u trajnu pohranu luksuzno faksimilno izdanje Misala kneza Novaka. Kako bi se današnjim čitateljima približila jedna od najvažnijih knjiga u povijesti Hrvatske, u suradnji Katedre Čakavskoga sabora Roč, Staroslavenskog instituta i Mozaik knjige pripremljeno je i izdano 2020. godine ovo bibliofilsko izdanje. Pohranom ovog Misala upotpunila se zbirka glagoljskih knjiga u Knjižnici i osigurala njezina šira dostupnost znanstvenicima, proučavateljima glagoljice, ali i svim ostalim zainteresiranim korisnicima.

Početak obnove u potresu stradale Palače Prister, prve od osam oštećenih nekretnina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, svečano je obilježen u utorak u Zagrebu. Na otvaranju gradilišta govorili su akademik Željko Tomičić, voditelj Odsjeka za povijesne znanosti i Odsjeka za arheologiju Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu, Dajana Županić Jaković, dipl. ing. arh., pomoćnica tajnika, dr. sc. Marinko Vuković, upravitelj Arhiva HAZU i glavni inženjer gradilišta gđa Radojka Zdjelar, ing. građ.

EMBL (European Molecular Biology Laboratory) otvara novu niša karijernih puteva – ARISE stipendije koje omogućuje znanstvenicima treninge na EMBL-u. Više informacija možete naći na mrežnim stranicama EMBL-a The ARISE (Career Accelerator for Research Infrastructure Scientists)

U izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljen je krajem srpnja 2022. petnaesti, odnosno treći u nizu novih svezaka Benešićeva znamenitog Rječnika hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića (ta—uljudba). Rječnik se izrađuje u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU pod voditeljstvom dr. sc. Anje Nikolić-Hoyt, znanstvene savjetnice u trajnom zvanju i upraviteljice Zavoda. Uz urednike, akademika Josipa Bratulića, dr. sc. Anju Nikolić-Hoyt i pok. akademika Marka Samardžiju, petnaesti su svezak priredile za tisak znanstvenice Zavoda dr. sc. Ivana Filipović Petrović, dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt i dr. sc. Bojana Schubert.

U sklopu izložbe „Tambure – kulturni identitet Hrvatske“ koja je od 30. lipnja postavljena u Gradskoj knjižnici Knjižnica grada Zagreba izloženo je i gradivo iz arhiva Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU. Izložbi je pridružen notni materijal iz fonda Milutina Farkaša (1865. – 1923.), tamburaša, tamburaškog pedagoga, te tajnika i arhivara Hrvatskog glazbenog zavoda, čija je ostavština u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU pohranjena od 2019. godine.

Na Sveučilištu IUAV u Veneciji u četvrtak 21. srpnja 2022. obranjen je prvi doktorat na temu rada i opusa istaknutog hrvatskog arhitekta akademika Andrije Mutnjakovića. Doktorat na temu Između neoavangardne umjetnosti i biourbanizma – Andrija Mutnjaković: Nacionalna knjižnica Kosova, obranio je mladi kosovski arhitekt Rilind Çoçaj. Ovo je prva doktorska disertacija na temu rada živućeg arhitekta obranjena na Sveučilištu IUAV u Veneciji, a akademik Mutnjaković je i osobno bio nazočan obrani doktorata.

U srijedu 20. srpnja 2022. u Zagrebu je u 96. godini umro istaknuti hrvatski fizijatar i reumatolog prof. dr. sc. Theodor Dürrigl, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1986. Rodio se 10. listopada 1926. u Zagrebu. Od 1966. do 1992. bio je profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te radio u Kliničkom bolničkom centru Rebro, kao predstojnik Zavoda za reumatske bolesti i rehabilitaciju.

U srijedu 20. srpnja 2022. u Zagrebu je u 94. godini života umro akademik Viktor Žmegač, istaknuti hrvatski germanist svjetskog glasa, povjesničar književnosti i muzikolog, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2012.. Rodio se 21. ožujka 1929. u Slatini. Od 1957. do 1999. bio je profesor njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Međunarodni ugled stekao je kao germanist pišući na hrvatskom i njemačkom jeziku.