Pretraga:

Rezultati:

Umro Reinhard Lauer, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

U utorak 9. rujna 2025. u 91. godini života umro je istaknuti njemački kroatist, komparatist i slavist svjetskog glasa Reinhard Lauer, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1990. Rodio 15. ožujka 1935. u Bad Frankenhausenu u Tiringiji. Studirao je slavistiku i germanistiku u Marburgu, Berlinu, Beogradu i Frankfurtu na Majni, a potom radio kao lektor za njemački jezik u Zagrebu (1960.–1962.). Nakon habilitacije postao je redovni profesor na Katedri za slavensku filologiju u Götingenu (1969.), gdje je do 2003. obnašao i dužnost pročelnika. Bio je jedan je od najvažnijih i najupornijih promotora hrvatske književnosti u inozemstvu te pobornik samostalnosti i samobitnosti hrvatskog jezika.

Predavanja Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku HAZU: Kako promišljati energetiku u uvjetima nestabilnosti

U okviru teme Kako promišljati energetiku u uvjetima nestabilnosti?, Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziralo je u četvrtak 30. listopada 2025. u dvorani Knjižnice HAZU predavanja Sigurnost održive opskrbe energijom – izvješće Znanstvenog savjeta europskih akademija (prof. dr. sc. Neven Duić, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu) i Utjecaj velikog udjela energije iz fotonaponskih elektrana na razvoj tržišta baterija i dizalica topline (dr. sc. Hrvoje Medarac, Dutch New Energy Research, Nizozemska).

Reportaža u Nedjeljnom Večernjem listu o obnovi palače HAZU

U Nedjeljnom Večernjem listu od 10. kolovoza 2025. objavljena je reportaža o obnovi palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, autorice Katje Knežević. Hrvatska akademija trenutačno obnavlja sedam zgrada, a osim palače HAZU tu su i palača Prister, palača Drašković, palača Vranyczany-Dobrinović, Gliptoteka HAZU, vila Ehrlich-Marić i zgrada u Gundulićevoj 24/I. Sve zgrade
konstrukcijski su ojačane i sada su u fazi energetske i cjelovite obnove. 

Znanost u žarištu u Rijeci: Predavanje Anje Nikolić-Hoyt Postoji li konačan popis dijelova čovječjega tijela?

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja njenih znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U sklopu tog ciklusa u utorak, 28. listopada 2025. u 13 sati u Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, Ružićeva 5, predavanje “Postoji li konačan popis dijelova čovječjega tijela?” održat će dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt, znanstvena savjetnica u trajnom izboru i upraviteljica Zavoda za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Umro István Lőkös, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

U nedjelju 31. kolovoza 2025. u 92. godini života umro je István Lőkös, najistaknutiji mađarski kroatist, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2000. Rodio se u Egeru 10. studenog 1933. Diplomirao je mađarski i ruski jezik i književnost na Sveučilištu u Debrecinu gdje je predavao od 1985. do 2003. Uz komparatističke radove objavljene na hrvatskom, njemačkom i mađarskom jeziku, dao je velik doprinos upoznavanju hrvatske književnosti u Mađarskoj svojom poviješću hrvatske književnosti, a na mađarski je preveo i Marulićevu Juditu.

Sjećanje na akademika Lovru Županovića u povodu obilježavanja 100. obljetnice rođenja

Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je u ponedjeljak  27. listopada 2025. u Knjižnici HAZU Sjećanje na akademika Lovru Županovića u povodu obilježavanja 100. obljetnice rođenja. Izlaganja su održali akademkinja Koraljka Kos (Lovro Županović: muzikolog – skladatelj – muzikolog), Monika Jurić Janjik (Djelatnost Lovre Županovića kao nastavnika na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu) i Nada Bezić (Ostavština Lovre Županovića u Hrvatskom glazbenom zavodu). Nazočni su imali priliku čuti i snimku Županovićeva Notturno iz ciklusa Tri Matoševa soneta.

Istraživanjem drevnih genoma utvrđeno doseljenje Hrvata iz južne Bjelorusije i sjeverne Ukrajine u drugoj polovici sedmog stoljeća

U vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature 3. rujna 2025. objavljena je studija s rezultatima istraživanja međunarodnog tima koji je dao odgovore na pitanja vezana uz doseljenje Slavena s prvom sveobuhvatnom studijom drevne DNA srednjovjekovnih slavenskih populacija. S hrvatske strane u istraživanju i nastanku studije sudjelovali su akademik Mario Šlaus, upravitelj Antropološkog centra Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, i bivši ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru dr. sc. Radomir Jurić. Istraživanjem je utvrđeno da Hrvati dolaze s područja današnje južne Bjelorusije i sjeverne Ukrajine, i to u drugoj polovici 7. stoljeća.

Predstavljanje Zbornika radova Franjevci Bosne Srebrene i školstvo od početaka do kraja 20. stoljeća – u povodu 200 godina osnutka prve pučke škole u Tolisi 1823.

U Franjevačkom samostanu u Tolisi (Bosna i Hercegovina) 29. listopada 2025. u 18 sati održat će se predstavljanje Zbornika radova Franjevci Bosne Srebrene i školstvo od početaka do kraja 20. stoljeća – u povodu 200 godina osnutka prve pučke škole u Tolisi 1823., tiskanog u suizdavaštvu Franjevačkog samostana u Tolisi, Franjevačke provincije Bosne Srebrene, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Zavoda za povijesne znanosti u Zadru, Hrvatskog instituta za povijest, Franjevačke teologije Sarajevo, (gl. ur. Tado Oršolić), Tolisa – Zagreb, 2025.

49. Zagrebačka škola antropologije “Dr. Hubert Maver”: Antropološki aspekti utjecaja i značenja umjetne inteligencije i novi izazovi

Znanstveno vijeće za antropologijska istraživanja HAZU organiziralo je u petak, 24. listopada 2025. u dvorani Knjižnice HAZU 49. Zagrebačku školu antropologije “Dr. Hubert Maver” na temu Antropološki aspekti utjecaja i značenja umjetne inteligencije i novi izazovi. Predsjedatelj Škole bio je izv. prof. dr. sc. Nikša Sviličić sa Sveučilišta Sjever.

U Đakovu znanstveni skup Kralj Tomislav – prošlost u sadašnjosti, o 1100. obljetnici Hrvatskog Kraljevstva

Zavodi za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Đakovu i Osijeku u suradnji s Centrom za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima, Zavodom za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Vukovaru, Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Đakovačko-osječkom nadbiskupijom i Organizacijskim odborom za proslavu 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, organiziraju znanstveni skup Kralj Tomislav – prošlost u sadašnjosti, o 1100. obljetnici Hrvatskog Kraljevstva koji će se održati 23. i 24. listopada 2025. u Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici u Đakovu, Petra Preradovića 17.