Obavijesti

U utorak 9. rujna 2025. u 91. godini života umro je istaknuti njemački kroatist, komparatist i slavist svjetskog glasa Reinhard Lauer, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1990. Rodio 15. ožujka 1935. u Bad Frankenhausenu u Tiringiji. Studirao je slavistiku i germanistiku u Marburgu, Berlinu, Beogradu i Frankfurtu na Majni, a potom radio kao lektor za njemački jezik u Zagrebu (1960.–1962.). Nakon habilitacije postao je redovni profesor na Katedri za slavensku filologiju u Götingenu (1969.), gdje je do 2003. obnašao i dužnost pročelnika. Bio je jedan je od najvažnijih i najupornijih promotora hrvatske književnosti u inozemstvu te pobornik samostalnosti i samobitnosti hrvatskog jezika.

Akademik Mario Šlaus, upravitelj Antropološkog centra Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Večernjem listu od 7. rujna 2025. otkriva detalje novih otkrića o doseljenju Hrvata u sedmom stoljeću čiji rezultati su objavljeni u studiji u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature. Riječ je o rezultatima istraživanja međunarodnog tima koji je dao odgovore na pitanja vezana uz doseljenje Slavena s prvom sveobuhvatnom studijom drevne DNA srednjovjekovnih slavenskih populacija. Istraživanjem je utvrđeno da Hrvati dolaze s područja današnje južne Bjelorusije i sjeverne Ukrajine, i to u drugoj polovici 7. stoljeća.

Villa Nai 3.3, jedinstveno arhitektonsko ostvarenje smješteno u masliniku u Žmanu na Dugom otoku, rad istaknutog hrvatskog arhitekta akademika Nikole Bašića, nominirana je za Michelin Architecture & Design Award 2025, među svega pet hotela u cijelom svijetu i jedini hrvatski projekt. Pobjednik će biti proglašen 8. listopada 2025. u Parizu.

U Nedjeljnom Večernjem listu od 10. kolovoza 2025. objavljena je reportaža o obnovi palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, autorice Katje Knežević. Hrvatska akademija trenutačno obnavlja sedam zgrada, a osim palače HAZU tu su i palača Prister, palača Drašković, palača Vranyczany-Dobrinović, Gliptoteka HAZU, vila Ehrlich-Marić i zgrada u Gundulićevoj 24/I. Sve zgrade
konstrukcijski su ojačane i sada su u fazi energetske i cjelovite obnove. 

U nedjelju 31. kolovoza 2025. u 92. godini života umro je István Lőkös, najistaknutiji mađarski kroatist, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2000. Rodio se u Egeru 10. studenog 1933. Diplomirao je mađarski i ruski jezik i književnost na Sveučilištu u Debrecinu gdje je predavao od 1985. do 2003. Uz komparatističke radove objavljene na hrvatskom, njemačkom i mađarskom jeziku, dao je velik doprinos upoznavanju hrvatske književnosti u Mađarskoj svojom poviješću hrvatske književnosti, a na mađarski je preveo i Marulićevu Juditu.

U vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature 3. rujna 2025. objavljena je studija s rezultatima istraživanja međunarodnog tima koji je dao odgovore na pitanja vezana uz doseljenje Slavena s prvom sveobuhvatnom studijom drevne DNA srednjovjekovnih slavenskih populacija. S hrvatske strane u istraživanju i nastanku studije sudjelovali su akademik Mario Šlaus, upravitelj Antropološkog centra Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, i bivši ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru dr. sc. Radomir Jurić. Istraživanjem je utvrđeno da Hrvati dolaze s područja današnje južne Bjelorusije i sjeverne Ukrajine, i to u drugoj polovici 7. stoljeća.

Peto ovogodišnje cjelodnevno događanje „Knjige pod stablima“ u organizaciji Dubrovačkih knjižnica održalo se 28. kolovoza 2025. u vrtu Zbirke Baltazara Bogišića Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Cavtatu.

Akademik Mirko Orlić, geofizičar, oceanograf, klimatolog, sveučilišni profesor, vrhunski znanstvenik svjetskih razmjera,  dao je intervju Večernjem listu od nedjelje 24. kolovoza 2025., a s njim je razgovarala Božena Matijević.

U utorak, 26. kolovoza 2025. u Zagrebu je u 80. godini života preminuo istaknuti hrvatski kemičar akademik Svetozar Musić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti od 2016. Akademik Svetozar Musić dao je značajan doprinos razvoju analitičke kemije, posebno u području spektroskopije i elektroanalize. Njegov znanstveni rad i pedagoški angažman ostavili su dubok trag u hrvatskoj znanstvenoj zajednici i obrazovanju novih generacija kemičara. Posljednji ispraćaj akademika Svetozara Musića održat će se u krugu obitelji.

Na zagrebačkom groblju Mirogoj 20. kolovoza 2025. pokopan je akademik Jakša Barbić, istaknuti hrvatski pravnik i nekadašnji potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji je preminuo 13. kolovoza 2025. u Zagrebu u 89. godini.
Od akademika Barbića oprostili su se brojni kolege, prijatelji i suradnici. U ime HAZU govore su održali potpredsjednik akademik Davor Miličić i akademik Stjepan Ćosić, dok su u ime Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prigodne riječi uputili dekan prof. dr. sc. Ivan Koprić i prof. dr. sc. Zoran Parać. Ispraćaju je prisustvovao i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sa suradnicima.