Obavijesti

S obzirom na svoju ulogu, tradiciju i društvenu zadaću u proučavanju svih aspekata hrvatske povijesti, kulture i identiteta – pa tako i heraldičke simbolike – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti donosi svoj znanstveno utemeljeni stav isključivo o hrvatskome povijesnom grbu i njegovim varijantama.

U skladu sa svojim poslanjem najviše znanstvene i umjetničke institucije hrvatskog naroda i čuvarice hrvatskog nacionalnog identiteta, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odlučila je stati na kraj stigmatizaciji različitih varijanata hrvatskog povijesnog grba i suvremenoj ideologizaciji povijesnih simbola općenito te je 5. lipnja proglasila Deklaraciju o povijesnom hrvatskom grbu. Cilj Deklaracije bio je jasno razdvojiti povijesne činjenice od zlonamjernih falsifikata te u njoj Hrvatska akademija iznosi svoj znanstveno utemeljeni stav o hrvatskom povijesnom grbu.

Akademkinja Vida Demarin, osnivačica i voditeljica Ljetne škole o moždanom udaru Summer Stroke School – Healthy Lifestyle and Prevention of Stroke and Other Brain Impairments koja je od 2. do 6. lipnja 2025. po 35 put održana u Dubrovniku u Interuniverzitetskom Centru, primila je priznanje Centra za iznimnu posvećenost organizaciji ovog tradicionalnog okupljanja, kao i obogaćenju akademskog okruženja Centra. Organizatori ovogodišnje Ljetne škole o moždanom udaru bili su Razred za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara, Svjetska organizacija za moždani udar (WSO) i Međunarodni institut za zdravlje mozga.

Dana 28. svibnja 2025. objavljen je novi broj Glasnika HAZU (broj 20-21) koji donosi vijesti o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2024. Glavni urednik časopisa je akademik Boris Senker, urednik Tihomil Maštrović, a likovni urednik Damir Fabijanić. Glasnik HAZU izlazi od 2014. i objavljuje se u tiskanom i elektroničkom izdanju.

Akademik Drago Štambuk, hrvatski diplomat, pjesnik i liječnik, dao je intervju Zadarskom listu od 4. lipnja 2025. u kojem je govorio o svom životu i djelovanju, posebno o pjesničkom stvaralaštvu te o pjesničkoj manifestaciji Croatia rediviva: ča-kaj-što, pokrenutoj u Selcima na Braču 1991., koja počiva na Zlatnoj formuli hrvatskog jezika koja je na njegov prijedlog 2019. proglašena nacionalnim kulturnim dobrom i postala temeljem Zakona o hrvatskome jeziku.

U Rovinju su od 21. do 25. svibnja 2025. održane 25. Sportske igre članova Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na kojima su sudjelovali i predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i osvojili po jedan zlatni, srebrni i brončani trofej. Žarko Zadravec osvojio je prvo mjesto u veslanju na dasci, Dubravka Habulin drugo mjesto u pikadu, a Nikica Bermanac i Ivo Ćurić osvojili su treće mjesto u kuglanju.

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt primio je u četvrtak 29. svibnja 2025. u nastupni posjet dubrovačkog biskupa mons. Roka Glasnovića, predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katolički odgoj i obrazovanje, i Tomislava Buntaka, povjerenika za katoličke škole i predškolske ustanove Nadbiskupskog duhovnog stola Zagrebačke nadbiskupije. Susretu su prisustvovali glavni tajnik HAZU akademik Dario Vretenar i tajnica HAZU Sara-Sanela Butorac.

Trideseta obljetnica preseljenja Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu u novu zgradu u zagrebačkom naselju Trnje svečano je obilježena u srijedu u predvorju NSK, gdje je postavljena i izložba “Prenosimo ideje kroz vrijeme: tri desetljeća staklene riznice baštine”. Na obilježavanju je sudjelovao i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt, koji je bio jedan od projektanata i voditelj projekta izgradnje nove zgrade NSK. Uz njega zgradu su projektirali Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić i Davor Mance.

Akademik Drago Štambuk, hrvatski diplomat, pjesnik i liječnik dao je intervju tjedniku 7dnevno u kojem je govorio o svom životu i djelovanju te o nekima od aktualnih svjetskih pitanja.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svom sastavu ima 27 znanstvenoistraživačkih jedinica, 12 u Zagrebu, a 15 izvan njega, od kojih je najstariji Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli koji je 28. svibnja 2025. proslavio 80. obljetnicu osnutka i djelovanja.