Obavijesti

U ponedjeljak 29. rujna 2025. u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu održana je središnja svečanost povodom Svjetskog dana srca, u organizaciji Hrvatskog kardiološkog društva i Zaklade Hrvatska kuća srca. Potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca, istaknuo je da je prevencija ključ dugoročnog očuvanja zdravlja: „Bolesti srca i krvnih žila u najvećem broju slučajeva mogu se spriječiti. Redovitim mjerenjem krvnog tlaka, kontrolom šećera i masnoća u krvi te zdravim načinom života možemo značajno smanjiti rizik od smrtonosnih ishoda. Svaki otkucaj srca zaista je važan, a upravo ovakve akcije podsjećaju nas da se briga o zdravlju ne smije odgađati.“

Nakon sedam godina, u Zagrebu je održan međunarodni haiku natječaj Vladimir Devidé, a svečano proglašenje i dodjela nagrada održani su u ponedjeljak, 15. rujna 2025. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, u organizaciji Društva hrvatskih književnika, uz podršku Devidéove udovice Yasuyo Hondo, Veleposlanstva Japana u Republici Hrvatskoj i Sveučilišta u Zagrebu. Natječaj je utemeljio 2011. u Osaki tadašnji hrvatski veleposlanik u Japanu, pjesnik i diplomat akademik Drago Štambuk.

Istraživačka grupa sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji (SAD) objavila je ovogodišnju studiju o znanstvenoj citiranosti, listu koja rangira 2% najutjecajnijih svjetskih znanstvenika, odnosno oko 230.000 najcitiranijih znanstvenika u svim disciplinama. Na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u svijetu za cjelokupnu znanstvenu karijeru nalazi se 97 znanstvenika koji djeluju u Hrvatskoj, među kojima je 17 članova HAZU, a na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u svijetu za 2024. godinu nalazi se 130 znanstvenika koji djeluju u Hrvatskoj, među kojima je 14 članova HAZU.

U Matici hrvatskoj u Zagrebu 22. rujna 2025. održana je premijera dokumentarnog filma autorice i redateljice akademkinje Helene Sablić Tomić “Dubravka Oraić Tolić: u oblacima” koji prikazuje život i stvaralaštvo akademkinje Dubravke Oraić Tolić, s posebnim naglaskom na njezinu osobnu i umjetničku dimenziju te na njen brak s pokojnim suprugom Benjaminom Tolićem.

Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša i Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u suradnji sa Sekcijom za urbano šumarstvo Hrvatskog šumarskog društva organizirali su 19. rujna u Knjižnici HAZU okrugli stol Utjecaj invazivnih stranih biljaka na upravljanje urbanim zelenim površinama. Na skupu je istaknuto da se invazivne strane vrste danas prepoznaju kao drugi najvažniji uzrok gubitka bioraznolikosti, odmah nakon izravnog uništavanja staništa, a najčešće ih na nova područja prenosi čovjek, namjerno ili nenamjerno. Takve biljke mogu imati snažan negativan utjecaj na okoliš i gospodarstvo, a neke predstavljaju i veliki problem za javno zdravlje.

Akademik Mario Šlaus, upravitelj Antropološkog centra Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Večernjem listu od 7. rujna 2025. otkriva detalje novih otkrića o doseljenju Hrvata u sedmom stoljeću čiji rezultati su objavljeni u studiji u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature. Riječ je o rezultatima istraživanja međunarodnog tima koji je dao odgovore na pitanja vezana uz doseljenje Slavena s prvom sveobuhvatnom studijom drevne DNA srednjovjekovnih slavenskih populacija. Istraživanjem je utvrđeno da Hrvati dolaze s područja današnje južne Bjelorusije i sjeverne Ukrajine, i to u drugoj polovici 7. stoljeća.

U utorak 16. rujna 2025. u Zagrebu je u 90. godini života umro akademik Milivoj Solar, istaknuti hrvatski književni i kulturni teoretičar i komparatist, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2008., dugogodišnji profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, nekadašnji ministar prosvjete i kulture. Rodio se u Koprivnici 8. travnja 1936. Znanstveni rad i interes akademika Milivoja Solara bio je usmjeren na temeljna pitanja književne teorije, posebno na probleme poetike i odnosa književne teorije prema filozofiji. Također su ga zanimale i metodologija književne znanosti, književna analiza te univerzalne kulturološke kategorije poput mita, ali i popularna književnost i kultura. Najpoznatija knjiga akademika Solara je Teorija književnosti iz 1976. koja je doživjela čak 20 izdanja.

Villa Nai 3.3, jedinstveno arhitektonsko ostvarenje smješteno u masliniku u Žmanu na Dugom otoku, rad istaknutog hrvatskog arhitekta akademika Nikole Bašića, nominirana je za Michelin Architecture & Design Award 2025, među svega pet hotela u cijelom svijetu i jedini hrvatski projekt. Pobjednik će biti proglašen 8. listopada 2025. u Parizu.

U Selcima na otoku Braču 8. kolovoza 2025. održana je 35. svehrvatska jezično-pjesnička smotra “Croatia rediviva ča-kaj-što” koju je 1991. pokrenuo hrvatski pjesnik, diplomat i liječnik akademik Drago Štambuk i utemeljio je na konceptu trojedne naravi hrvatskoga jezika i ravnopravnosti njegovih dionica – čakavske, kajkavske i štokavske, što je kao Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što 2019. proglašeno kulturnim dobrom Republike Hrvatske i stavljeno na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine. 

U Blatu na Korčuli 19. kolovoza 2025. održano je predstavljanje knjige “Ivo Padovan i HAZU – sjećanja jednog suradnika“ autora prof. dr. sc. Slobodana Kaštele. Na predstavljanju su govorili u ime autora njegov sin Tomislav Kaštela, predsjednik Društva Blaćana i prijatelja Blata u Zagrebu Denis Šeparović, djelatnica Narodne knjižnice Blato Franciska Jurišić Bačić te u ime obitelji akademika Padovana njegova kći Adriana Vincenca Padovan.