Knjižnice i zbirke

 Katalozi Akademijih knjižnica kao i Digitalna zbirka Akademije nalaze se na web stranici digitalne zbirke.

Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Ne manju pažnju obratila je akademija od svojega prvoga početka na sabiranje i skupljanje učenih sriedstva. Po toj brizi nasta njezina knjižnica i arkiv, i to koje kupnjom cielih knjižnica i rukopisnih sbiraka ili pojedinih djela (...). Tako je nabavljena knjižnica s rukopisi od Ivana pl. Kukuljevića Sakcinskoga, knjižnica dra. Tkalca, sbirka listina od gr. Samuela Keglevića, sbirka rukopisa pokojnoga gen. konsula Mihanovića, knjižnica akademika Fr. Kurelca i t. d. (...).

Osnutak Jugoslavenske akademije i nacrt stanja za prvih deset godina. 1867-1877. // Ljetopis JAZU, sv. 1(1867-1877), str. 11.

2021. Za v. d. upravitelja Knjižnice izabran dr. sc. Marinko Vuković.

2020. Dana 22. ožujka grad Zagreb i okolicu pogodio je potres jačine 5,3 po Richteru te nanio veliku štetu svim Akademijinim zgradama. Zgrada Knjižnice nije statički ugrožena, šteta nastala padom dimnjaka na stakleni krov desnog predvorja dvorane je sanirana, kao i samo krovište. Zbog statičke ugroženosti pojedinih objekata, Arhiv Akademije, Odsjek za povijesne znanosti te Financijsko-ekonomski odjel preseljeni su u prostor Knjižnice.
Godinu je također obilježila pandemija COVID-19 virusa, te su djelatnici Knjižnice u periodima strožih epidemioloških mjera radili od kuće na novoobjavljenom Skupnom katalogu.

2019. Predstavljen Skupni katalog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji uključuje kataloge Knjižnice HAZU, Knjižnice Jadranskog zavoda, Knjižnice Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU, Knjižnice Strossmayerove galerije starih majstora HAZU, Knjižnice Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU, Knjižnice Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, te Knjižnice Odsjeka za povijesne znanosti.
Također, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta i Zavod za znanstveni rad u Varaždinu koji do sada nisu radili računalni katalog knjižne građe, kreću s obradom svog fonda u Indigu. Hibridna bibliografska baza sadrži 300.517. zapisa, od tog broja je 192.483 zapisa Knjižnice HAZU.
Održana svečanost povodom 10 godina Digitalne zbirke HAZU.

2018. Katalog Knjižnice prebačen iz zastarjelog računalnog programa ISIS u novi online sustav Indigo koji podržava Digitalnu zbirku i obradu knjižne građe prema najnovijim knjižničnim standardima.

2016. Arhiv HAZU i Kabinet Grafike pridružuju se radu DiZbi-ja, te sada ukupno 16 jedinica sudjeluje sa svojom građom.

2015. Hrvatski muzej medicine i farmacije pridružio se radu Digitalne zbirke.

2014. Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku se pridružuje radu na repozitoriju Digitalne zbirke.

2013. Digitalna zbirka uključena u projekt Europeana kao davatelj sadržaja (content provider). U DiZbi se uključuju još Odsjek za povijest medicinskih znanosti i Zavod za znanstveni rad u Varaždinu.

2012. Do kraja 2012. ukupno je digitalizirano i objavljeno 340.548 digitaliziranih jedinica u DIZBI repozitoriju. Radu Digitalne zbirke pridružuje se Knjižnica Jadranskog zavoda.

2011. U radu Digitalne zbirke sudjeluje ukupno 9 Akademijinih jedinica. Tako se Knjižnici, Arhivu za likovne umjetnosti, Odsjeku za povijest hrvatske glazbe i Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta pridružuju: Gliptoteka, Odsjek za etnologiju, Hrvatski muzej arhitekture, Odsjek za povijest hrvatske književnosti te Strossmayerova galerija starih majstora.

2010. Svečano predstavljanje Akademijinog digitalnog repozitorija Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održano 10. lipnja 2010. u velikoj dvorani Knjižnice.

2009. Knjižnica HAZU predlaže Upravi Akademije osnivanje jedinstvenoga repozitorija ustanove na mreži pod nazivom Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u kome bi se pohranjivale sve dosadašnje i buduće digitalizirane zbirke Akademijinih jedinica. Projekt je odobren te u početku repozitorij pune svojom digitaliziranom građom tri Akademijine jedinice: Arhiv za likovne umjetnosti, Odsjek za povijest hrvatske glazbe i Odsjek za povijest hrvatskog kazališta. Njima se pridružuje Knjižnica kao začetnik ideje i glavni provoditelj projekta, s građom koju je preselila s portala Digitalna zbirka Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Dana 29. travanja 2009. svečano je otvorena nova zgrada Knjižnice na Strossmayerovom trgu 14.

Sva knjižna građa i oprema u potpunosti su preseljene u novu zgradu Knjižnice na Strossmayerovom trgu 14 dana 25. siječnja 2009. Na 7.600 dužnih metara polica smješteno je cca 400.000 svezaka, od toga je za priljev nove građe ostalo prazno samo 450 m polica. Instalira se i umrežava nova informatička oprema, uvodi se bežični pristup internetu za korisnike u prostoru čitaonica te bežični pristup u spremištima Knjižnice. Intenzivno se radi na novom sustavu za posudbu — uvodi se označavanje crtičnim kodom (bar kodom) te sustav članskih iskaznica.

2008. Dovršena je temeljita revizija trezora te se priprema objavljivanje kataloga knjiga iz 15. i 16. stoljeća. Uz potporu Ministarstva kulture, u proljeće 2008. započinje se raditi na novom projektu digitalizacije u suradnji s vanjskom tvrtkom ArhivPro d. o. o. Digitaliziran je cjelovit Rad Akademije, odnosno cca 126.000 stranica, što je objavljeno i pretraživo na mrežnoj stranici Knjižnice. 2008. 17. srpnja 2008. započelo je preseljenje fonda u novu zgradu, koje je, uz dulje prekide zbog isporuke kompaktus ormara, trajalo otprilike pola godine

2007. U prosincu 2006. dovršena je potpuna revizija spremišta, a u svibnju 2007. preostala revizija spremišta u Medvedgradskoj ul. Izvješćem se utvrđuje da Knjižnica posjeduje sveukupno 381.000 knjiga i periodike na 8 km polica. Odmah po završetku potpune revizije spremišta otpočelo je sustavno mehaničko čišćenje cjelokupnog fonda usisavanjem i četkanjem te sređivanjem spremišta. Građa se priprema za preseljenje. Početkom 2007. godine započelo se sustavno raditi i na retrospektivnoj konverziji, te konverziji Popisa izdanja Jugoslavenske akademije 1867-1985. u računalni katalog. Kako bi se zaštitio fond novina, započelo se s kupovinom kopija mikrofilmova novina od Nacionalne i sveučilišne knjižnice, i to onih naslova čiji se izvornici čuvaju u Akademijinoj Knjižnici.

2006. Mjesto upraviteljice preuzima mr. Vedrana Juričić, knjižničarska savjetnica. Započinje potpuna revizija knjiga i časopisa u spremištima u prizemlju i podrumu Akademijine palače koja traje svakodnevno, godinu dana. U tijeku je intenzivno preuređenje buduće zgrade Knjižnice na Strossmayerovom trgu 14.

2004. Prostorni kapaciteti u prizemlju i podrumu popunjeni su do zadnjeg metra. Ponovno presložen dio fonda u trezoru.

2003. – 2004. Zbirka Akademijinih izdanja presignirana je i revidirana.

2001. – 2002. Nikola Benčić, dopisni član Akademije, darovao je Akademiji vrlo vrijednu zbirku hrvatske literature iz Gradišća. Uz novije knjiga, zbirka sadrži i niz starih i rijetkih naslova, objavljenih tijekom 19. i 20. stoljeća.

2000. Sređivanje trezora ponovno u središtu knjižnične pažnje – restaurirano je pet inkunabula te su katalogizirana 224 naslova u sklopu posebnog projekta.

1999. Dopisni član Akademije Mirko Dražen Grmek daruje dio svoje dugo godina pomno sabirane knjižnice i arhiva s rijetko dostupnom literaturom o povijesti bioloških i medicinskih znanosti.

1998. – 2002. Provodi se revizija trezora, te se radi i dezinfekcija knjiga. Knjižnica još uvijek nema dipl. knjižničara koji bi se bavio isključivo starom knjigom zbog toga u trezoru još uvijek ima dosta neobrađenih starih i rijetkih knjiga.

1996. – 2005. Nova upraviteljica postaje dr. Dora Sečić, knjižničarska savjetnica.

1992. Nastavlja se odvajanje starih knjiga u trezor.

1989. Započinje doba primjene informatičke tehnologije u Knjižnici. Pokrenuta je računalna katalogizacija knjiga u programu ISIS, kojom su obuhvaćene sve knjige objavljene od 1986. nadalje. 185 rijetkosti koje su pronađene u spremištu, premještene u trezor.

1988. Objavljen je 2. sv. Popisa izdanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1867-1985. Pokrenuta je potpuna revizija spremišta građe koja se nije obavljala od 1956. godine. Usporedno se dio starih i posebno vrijednih knjiga iz spremišta premješta u trezor. Posao revizije u međuvremenu je obustavljen.

1986. Objavljen je do tada najopsežniji Popis izdanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1867-1985, sv. 1, ur. A. Stipčević i Lj. Filaković.

1985. Uvode se međunarodni standardi za katalogizaciju knjiga i serijskih publikacija ISBD te klasifikacijski sustav UDK. Napušta se interna klasifikacija i tada već zastarjele „pruske instrukcije“ za katalogizaciju.

1984. Prostorni kapaciteti ponovno zadaju veliku brigu, pa se spremišta u prizemlju nadograđuju novim policama koje sežu do stropa, a skladišta Akademijine izdavačke produkcije pripajaju se Knjižnici.

1983. – 1995. Na mjestu upraviteljice je mr. Ljerka Filaković koja uvodi tada najsuvremenije standarde knjižnične obrade i prvo računalo.

1977. – 1978. Restauriran je znatan broj rijetkih knjiga u trezoru.

1975. Donesena je odluka o ustrojstvu zasebne zbirke arhivskih primjeraka svih Akademijinih izdanja.

1974. – 1983. Upravitelj postaje dr. Aleksandar Stipčević, profesionalni knjižničar i profesor povijesti knjige i knjižnica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

1956. Provodi se prva potpuna revizija građe u spremištima i trezoru. Iz izvješća se saznaje da Knjižnica ima manje svezaka no što se navodilo u tadašnjim spisima, ukupno 76.795 obrađenih svezaka. Izdavački zavod Akademije postao je obvezan dostavljati po dva posebna otiska svakog Akademijinog izdanja. Brojni članovi Akademije odazvali su se molbi Uprave te Knjižnici darovali vlastita autorska izdanja kao zbirku od 1.030 knjiga i posebnih otisaka.

1955. – 1974. Na čelu Uprave Knjižnice ponovno je profesionalni knjižničar – dopisni član akademije Matko Rojnić, koji u isto vrijeme obnaša dužnost direktora Sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

1949. Umnažanjem (daktilografskim prijepisom) listića matičnog kataloga intenzivno se radilo na izradi drugih knjižničnih kataloga – topografskom, abecednom i stručnom. Dana 15. listopada 1949. tadašnji potpredsjednik Akademije Miroslav Krleža svečano je otvorio preuređenu Knjižnicu sa sređenim fondom i svim potrebnim knjižničnim instrumentarijem i novom čitaonicom s dvadeset čitateljskih mjesta.

1948. – 1949. Dana 12. siječnja 1948. započinje stručna obrada – katalogizacija i klasifikacija čitavog fonda. Novi, matični katalog radio se uz honoriranu pomoć 14 knjižničara Sveučilišne i Gradske knjižnice, Gradskog arhiva i Akademijine Knjižnice. Opsežan posao trajao je 19 mjeseci, te je izrađeno 70.000 listića za otprilike ¾ sveukupnog fonda Knjiga, koji je sadržavao sveukupno 107.108 svezaka. Knjige su se istovremeno klasificirale prema internoj klasifikacijskoj shemi Akademijine Knjižnice, koja je bila u upotrebi sve do 1985. godine.

1947. Započinje potpuno preuređenje Knjižnice. Iz prizemlja Palače iseljava se Arheološki muzej, a u njegove prostore smješta se Knjižnica, koja napušta dotadašnje prostorije na prvom katu istočnog krila Akademijine palače.

1947. – 1954. U prvim se poslijeratnim godinama poslovanje Knjižnice utemeljuje na profesionalnoj razini koju uvodi slavist akademik Josip Badalić, prvi Akademijin profesionalni knjižničar.

1937. Upravitelj Ivšić upozorava na nedostatak kataloga rijetkih knjiga. Problem prostora za smještaj knjiga i dalje prisutan. Uređuje se spremište u podrumu Akademijine palače gdje se seli dio knjiga s prvog kata.

1935. Unatoč pokušajima, Knjižnica još uvijek nema potpuni inventarni popis koji se prestao voditi 90-ih god. 19. st. Postoji samo nepotpun „katalog na ceduljama“. Nedostatak čitaonice biva sve izraženiji.

1933. – 1934. Uređuje se novo spremište knjiga u Akademijinoj zgradi.

1927. Izvješćuje se da fond Knjižnice sadrži cca 90.000 svezaka smještenih u neprimjerenom i nedostatnom prostoru.

1924. – 1946. Ulogu knjižničara preuzeo akademik Stjepan Ivšić.

1913. Akademik Musić predlaže smještaj Akademijine Knjižnice u zgradu nove Sveučilišne knjižnice, no taj prijedlog biva odbijen.

1907. Oporučno darovana knjižnica Ivana Krstitelja Tkalčića. Fond ima cca 45.000 svezaka, a prosječan godišnji prirast cca 1.000 svezaka, zbog čega prostor na prvom katu Akademijine palače na Zrinskom trgu 11, gdje je Knjižnica smještena, postaje pretijesan. Zbog težine knjiga, u opasnosti je statika zgrade, pa se planira preseljenje u prizemlje.

1893. – 1897. Akademik Matija Valjavec na mjestu Akademijina knjižničara. Popisuju se prinove. Stižu dragocjene donacije Mirka Bogovića i Franje Račkog .

1892. Knjižnica i Arhiv postaju zasebne jedinice Akademije i od tada se u Knjižnici prikuplja samo tiskana građa.

1887. Fond Knjižnice ima 25.000 svezaka knjiga. Počinje prvo popisivanje knjiga.

1882. – 1892. Knjižničarske poslove obavlja akademik Ivan Krstitelj Tkalčić.

1877. Fond ima 18.118 svezaka knjiga, 1.250 rukopisa i 15.000 listina. Prevladava slavistička literatura te arhivska građa o hrvatskoj povijesti i književnosti.

1877. – 1882. Profesor prava dr. Jaromil Haněl imenovan je prvim knjižničarom i arhivarom. Ulogu je obnašao samo formalno i počasno.

1868. Akademija otkupljuje privatnu knjižnicu Ivana Kukuljevića koja sadrži 10.000 svezaka knjiga (20 inkunabula), oko 1.000 rukopisa, te oko 6.000 listina i povelja.

1867. Početak djelovanja Knjižnice. Prikupljeno više od 1.000 svezaka knjiga. Sve do 1892. Knjižnica i Arhiv djeluju unutar jedne ustrojstvene jedinice.

1861. Utemeljena je Jugoslavenska akademija znanostih i umjetnostih. Iste godine odvjetnik Adalbert Shauff daruje Akademiji 600 knjiga.

Informacije i kontakti

Radno vrijeme za korisnike: ponedjeljak – petak, 9:00 – 15:00h
Informacije: 01/4895-113
Čitaonica priručnika i periodike: 01/4895-136
Čitaonica RARA: 01/4895-137

Strossmayerov trg 14, Zagreb
E-mail: library@hazu.hr

Akademijina izdanja

Od svog osnutka 1861. g. HAZU počinje s nakladničkom djelatnošću i objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva. Godine 1867. izlazi prvi broj časopisa RAD Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a do danas je objavljeno preko 6.000 svezaka raznih publikacija iz mnogih znanstvenih područja. Od godine 1877. Akademija objavljuje svoju kroniku Ljetopis u kojoj se redovito objavljuju godišnji izvještaji o radu HAZU, biografije i bibliografije novih članova te nekrolozi preminulim članovima. Osim časopisa i knjiga u nakladničkim cjelinama, zbirku Akademijinih publikacija čine i pojedinačna izdanja gdje se nalaze veće i manje monografije, zbornici radova sa znanstvenih skupova, brošure i sl. Akademija izdaje i kataloge izložbi svojih muzejsko-galerijskih jedinica.

Osnivanjem Digitalne zbirke HAZU 2009. godine, Knjižnica HAZU pokreće dugogodišnji projekt digitalizacije Akademijinih izdanja i njihovo omogućivanje dostupnosti korisnicima putem platforme DiZbi.HAZU. Prvi časopis koji je bio digitaliziran je RAD s cca 126.000 stranica. Od 2016. godine digitalni primjerak Akademijinog izdanja se postavlja u repozitorij. Od 2019. godine katalog i Digitalna zbirka nalaze se na istoj web adresi, pa virtualna zbirka Akademijina izdanja sadrži uz kataložni zapis za jedinicu građe i digitalni objekt ukoliko postoji.

Čitaonica Akademijinih izdanja
Naše dragocjenosti
Izložba glagoljskih knjiga iz fonda Zbirke starih i rijetkih knjiga Knjižnice HAZU
IZDVOJENO
Posjetite nas