U petak 16. listopada 2026. u Interpretacijskom centru maritimne baštine DUBoak u Malinskoj održan je Znanstveni skup Ivan Milčetić i njegovo djelo. Uz 105. obljetnicu smrti. 

Organizatori skupa bili su Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli, Zavod za znanstveni rad HAZU u Varaždinu, Općina Malinska – Dubašnica i Interpretacijski centar maritimne baštine DUBoak Malinska.

Na početku skupa pozdravne riječi uime suorganizatora nazočnima su uputili: Dino Buljat, voditelj Interpretacijskog centra maritimne baštine DUBoak, Robert Anton Kraljić, načelnik Općine Malinska – Dubašnica, akademkinja Silvana Vranić, voditeljica Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli i dr. sc. Vladimir Huzjan, upravitelj Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu.

Organizatori su na skupu okupili znanstvenike i stručnjake iz različitih polja humanističkih znanosti, koji su u svojim izlaganjima predstavili život i djelo istaknutoga hrvatskog filologa, povjesničara književnosti, etnologa i folklorista Ivana Milčetića (Milčetići, Dubašnica, otok Krk, 27. kolovoza 1853. – Varaždin, 25. listopada 1921.). U središtu je pozornosti bio njegov odnos prema otoku Krku i rodnoj Dubašnici te doprinos istraživanju hrvatske glagoljske, književne, etnološke i folklorističke baštine.

Na skupu su održana sljedeća izlaganja:

Tomislav Galović: Prof. Ivan Milčetić-Matina (1853. – 1921.) i otok Krk – od zavičaja do prostora znanstveno-stručnih istraživanja; Sanja Bogović: Ivan Milčetić i Dubašnica; Sanja Holjevac: Milčetićeva kulturno-povijesna rasprava o glagoljašima, osobito krčkim; Maja Polić: Pisma Ivana Milčetića Franji Račkome (1876. – 1893.): epistolarni izvori za povijest profesionalizacije hrvatske humanistike; Irvin Lukežić: Milčetićev doprinos izučavanju grobničke baštine; Vladimir Huzjan: Postoji li ostavština Ivana Milčetića u Varaždinu?; Ranko Starac: Pogled na antičku i srednjovjekovnu arheološku baštinu Dubašnice i Šotoventa; Estela Banov: Usmena književnost u radovima Ivana Milčetića; Tvrtko Zebec: Etnološki pogled na djela Ivana Milčetića; Klementina Batina: Doprinos Ivana Milčetića hrvatskoj etnologiji i folkloristici; Marija Cerović: Doprinos Ivana Milčetića u očuvanju dubašljanske folklorne baštine; Damir Kremenić: Milčetićevi kolejani i kolejani našeg doba.

Skup je ujedno bio primjer uspješnog povezivanja znanstvenih institucija, lokalne zajednice i ustanova koje se bave očuvanjem i promicanjem znanstvene i kulturne baštine te je svakako dobar temelj za nastavak suradnje.

Sudjelovanje Akademijinih znanstvenoistraživačkih jedinica i znanstvenika u ovakvim događanjima potvrđuje važnost njihova rada u istraživanjima i promicanju hrvatske znanstvene i kulturne baštine, ali i njihovu važnu ulogu u povezivanju znanstvene zajednice s lokalnim sredinama u kojima je ta baština nastajala i razvijala se.

Znanstveni skup Ivan Milčetić i njegovo djelo_pozivnica s programom