Category: Priopćenje

Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sudjeluje u Noći knjige koja se održava u srijedu 23. travnja 2025. diljem Hrvatske. Ovogodišnja tema manifestacije pod naslovom O životinjama i ljudima posvećena je fauni u knjiškim svjetovima, a Knjižnica HAZU tim je povodom priredila izložbu Životinje u znanosti koja se može razgledati do kraja travnja.

U Sorkočevićevom ljetnikovcu na Lapadu, sjedištu Zavoda za povijesne znanosti HAZU, u srijedu 23. travnja 2025. predstavljeno je novo zavodsko izdanje, knjiga Marka Rašice Zakoni braće. Dubrovačke bratovštine od pada Republike do suvremenog doba. Na predstavljanju su govorili prof. dr. sc. Zrinka Pešorda Vardić, emerita prof. dr. sc. Ljiljana Marks, akademkinja Nella Lonza i autor.

U suradnji Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku s Općinom Lastovo, TZ Lastovo i partnerima, na Lastovu je od 13. do 15. travnja 2025. održan četvrti Mali festival povijesti. U sklopu festivala akademkinja Nella Lonza predavala je o temi “Polaganje računa Bogu i ljudima: lastovske srednjovjekovne oporuke”, Tanja Trška o temi “Barokni Rim na Lastovu: poliptih Giovannija Lanfranca u župnoj crkvi sv. Kuzme i Damjana”, a Lovro Kunčević o temi “Diplomacija Dubrovačke Republike u 16. i 17. stoljeću”.

U petak 11. travnja 2025. u Ann Arboru u SAD-u u 96. godini života umro je hrvatski liječnik Stevo Julius, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2012. Rodio se 15. travnja 1929. u Kovinu u Srbiji, a sa sedam godina doselio u Zagreb gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1953., a 1964. doktorirao. Kao specijalist interne medicine i asistent u Internoj klinici Rebro radio do 1964. Tada je otišao na Sveučilište države Michigan u Ann Arbor u SAD, gdje bio voditelj Odsjeka za hipertenziju i nastavnik više od 40 godina. Proučavao je hemodinamiku i patofiziologiju arterijske hipertenzije te dokazao da krvni tlak primarno regulira središnji živčani sustav.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti želi Vam sretan Uskrs!

Gliptoteka HAZU u partnerstvu s Muzejom suvremene umjetnosti – Zagreb najavljuje natječaj za sudjelovanje na XV. trijenalu hrvatskoga kiparstva, središnjoj manifestaciji suvremene kiparske umjetnosti. Pozivamo sve kipare iz Hrvatske, kao i hrvatske kipare koji djeluju u inozemstvu, da prijave svoja djela nastala u protekle tri godine. Objavu natječaja očekujte krajem travnja ove godine. Ova prestižna izložba kiparstva središnja je nacionalna manifestacija i platforma za predstavljanje najvažnijih ostvarenja u suvremenom kiparstvu.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt primio je u petak 11. travnja 2025. u nastupni posjet bugarsku veleposlanicu u Hrvatskoj Ivu Krulevu. U razgovoru su potvrđeni dobri odnosi Hrvatske akademije s Bugarskom gdje se iznimno cijeni doprinos koji su bugarskom narodu dali utemeljitelj Akademije Josip Juraj Strossmayer i prvi predsjednik Franjo Rački. Hrvatska akademija od 1998. s Bugarskom akademijom znanosti provodi zajednički projekt u sklopu kojeg se istražuju teme iz zajedničke hrvatsko-bugarske prošlosti od srednjeg vijeka do suvremenosti, a u duhu te dobre suradnje bugarska Vlada je 2020. Hrvatskoj akademiji donirala 50.000 eura za obnovu njenih zgrada u Zagrebu stradalih u potresima.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti putem svojih razreda i znanstvenih vijeća redovito organizira simpozije, okrugle stolove i znanstvene konferencije na kojima vodeći stručnjaci raspravljaju o aktualnim pitanjima iz svoga djelokruga. Jedna od tih tema su i Suše, poplave i aktualne klimatske promjene, što je bio naslov okruglog stola koji je 14. travnja u Knjižnici HAZU organiziralo Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša HAZU.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj u svom sastavu ima 27 znanstvenoistraživačkih jedinica, od kojih je 12 u Zagrebu, a jedna od njih je i Zavod za lingvistička istraživanja osnovan 1984. koji je 8. travnja u Knjižnici HAZU proslavio 40. obljetnicu djelovanja. Zavod organizira brojne znanstvenoistraživačke projekte s ciljem očuvanja hrvatske jezične baštine i afirmiranja hrvatskog jezičnog identiteta kao bitne sastavnice nacionalnog hrvatskog identiteta, što se potvrđuje djelovanjem Zavoda u trima jezikoslovnim znanstvenoistraživačkim domenama: leksikologiji, leksikografiji i semantici.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj redovito organizira simpozije i predavanja kojima aktivno doprinosi širenju spoznaja o najnovijim znanstvenim dostignućima i njihovoj primjeni u praksi. U organizaciji Znanstvenog vijeća za daljinska istraživanja HAZU 31. ožujka u Knjižnici HAZU predavanje  pod naslovom “Real-time rainfall sensing and prediction using opportunistic signals” održao je prof. dr. sc. Vladan Babović sa Zavoda za građevinarstvo i inženjerstvo okoliša Nacionalnog sveučilišta u Singapuru, vodeći znanstvenik u području hidroinformatike, osobito u istraživanjima baziranima na podatcima i računalnom modeliranju hidraulike i hidroloških pojava.

Hrvatski indolog i filozof akademik Mislav Ježić dobio je najveće priznanje za književnoprevodilački rad u Republici Hrvatskoj, Nagradu za životno djelo „Iso Velikanović“. Nagradu mu je u ponedjeljak 31. ožujka 2025. na svečanosti u Hrvatskom državnom arhivu uručila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Kako se navodi u obrazloženju, akademik Ježić je na hrvatski jezik preveo neka od ključnih vjerskih i filozofskih djela čovječanstva, sa starogrčkoga, staroperzijskoga i srednjoindijskoga, odnosno prakrta i sanskrta. Posebnu važnost imaju njegovi prijevodi nekih od središnjih djela indijske civilizacije, čime ih je učinio dostupnima i na hrvatskom jeziku.