Category: News

U Budimpešti u prostoru Croatice – društva za kulturnu, informativni i izdavačku djelatnost postavljena je izložba FAUST VRANČIĆ – HRVATSKI LEONARDO DA VINCI kojoj je autorica dr. sc. Marijana Borić, znanstvena savjetnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU. Izložba je priređena u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i bit će dostupna publici u Budimpešti do konca svibnja. Svečano otvorenje izložbe uz predavanje “Faust Vrančić – 400 godina poslije” održano je 23. travnja 2026. povodom Dana hrvatske knjige, Svjetskog dana knjige i autorskih prava i u sklopu manifestacije Noć knjige 2026.

U povodu Noći knjige, Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pripremila je online zabavno-edukativni kviz općeg znanja kojim zainteresirani mogu testirati svoje znanje o hrvatskoj kulturi, povijesti i znanosti, s naglaskom na baštinu koja se čuva u Akademiji i velikanima koji su obilježili i zadužili hrvatsku znanost, književnost i kulturu.

Ministarstvo demografije i useljeništva predstavilo je u utorak 21. travnja 2026. Znanstveni savjet za izradu zakonskog prijedloga o demografskoj obnovi na čijem će čelu kao predsjednik biti potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Davor Miličić. Savjet okuplja 40-ak istaknutih stručnjaka, među kojima je nekoliko akademika, a cilj mu je pripremiti podlogu za rad radne skupine koja će izraditi nacrt prijedloga zakona kako bi se zaustavili negativni demografski trendovi i povećao natalitet, osigurali kvalitetniji uvjeti za život obitelji te potaknuo povratak iseljenika. Očekuje se da bi zakonski prijedlog trebao biti dovršen u posljednjem kvartalu ove godine.

Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost na sjednici održanoj 16. travnja 2026. donio je odluku da se Državna nagrada za životno djelo za područje prirodnih znanosti dodijeli akademiku Marku Tadiću, redovitom članu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i tajniku Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, professoru emeritusu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dvoje članova suradnika HAZU dobili su godišnje nagrade za znanost: za područje područje biomedicine i zdravstva prof. dr. sc. Mislav Vrsalović (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice), a za područje humanističkih znanosti dr. sc. Kristina Štrkalj Despot (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb). 

Dnevnici Andrije Štampara (1931. – 1938.) upisani su u UNESCO-ov Registar „Sjećanje svijeta“ i tim je povodom 16. travnja 2026. u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u Zagrebu održana svečanost na kojoj je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek dodijelila povelje zaslužnima za nominaciju Dnevnika za UNESCO-ov Registar. Povelju za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, kojoj je Štampar bio predsjednik od 1946. do 1958., preuzeo je potpredsjednik HAZU akademik Davor Miličić.

Zavod za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Benešića, koji će se održati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku. Teme ovogodišnjih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Književno-jezikoslovni dìvān s Benešićem te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i prekretnicama.

U organizaciji Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 9. travnja u Knjižnici HAZU predstavljen je Crtački dnevnik Biserke Baretić. Ovo je četvrto izdanje u ediciji Crtačkih dnevnika hrvatskih umjetnika Kabineta grafike HAZU i posvećeno je hrvatskoj slikarici, grafičarki i crtačici Biserki Baretić. Do sada je Kabinet grafike HAZU objavio crtačke dnevnike akademkinje Nives Kavurić-Kurtović, Ane Pajnić Žalac i akademika Ede Murtića i u Hrvatskoj ne postoji slična edicija koja predstavlja ovu vrstu intimnih likovnih zapisa koji su često nedostupni širokoj publici.

U subotu 11. travnja 2026. na Trećem programu Hrvatskoga radija premijerno je emitirana emisija autorice prof. dr.  Hane Breko Kustura i urednice Gordane Krpan naslovljena Između uspjeha i društvene odgovornosti – violinist i mecena Zlatko Baloković. Emisija donosi pregled najvažnijih umjetničkih i društvenih postignuća zagrebačkoga violinista svjetskog ugleda, intelektualca i istaknutog mecene Zlatka Balokovića. Povod nastanku emisije aktualni je natječaj za novi krug stipendista koji objavljuje Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti HAZU kao institucija ovlaštena za predlaganje kandidata za dodjelu stipendija iz Fonda „Zlatko i Joyce Baloković“.

Akademik Goran Muić objavio je prvi dio opsežne serije o algebarskoj geometriji  ”Osnove algebarske geometrije I: Uvod u Harthornea i Šafareviča” (izdavač HAZU, 2026, https://dizbi.hazu.hr/?pr=i&id=2748392). U ovom kapitalnom djelu, prvom na hrvatskom jeziku, na 743 stranice (i pedesetak stranica uvoda) autor detaljno razvija teoriju projektivnih i kvaziprojektivnih mnogostrukosti nad algebarski zatvorenim poljem zajedno s većinom vrlo naprednog aparata iz komutativne algebre potrebnog u knjizi.

Povodom Svjetskog dana voda koji se obilježava 22. ožujka, Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša HAZU, kojem je na čelu akademik Goran Durn, organiziralo je 23. ožujka predavanje Istraživanje vadozne zone i uloga oborine u prihranjivanju zagrebačkog vodonosnika koje je u Knjižnici HAZU održala dr. sc. Laura Bačani, viša asistentica na Zavodu za geologiju i geološko inženjerstvo Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U sklopu ciklusa predavanja Znanost u žarištu kojima Hrvatska akademija predstavlja djelovanje svojih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, 24. ožujka u Knjižnici HAZU predavanje Slike Muke i Uskrsnuća u Strossmayerovoj galeriji održala je dr. sc. Ljerka Dulibić,

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti želi Vam sretan Uskrs!

Čileanski arhitekt hrvatskog porijekla Smiljan Radić Clarke, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dobio je Pritzkerovu nagradu za arhitekturu za 2026. Pritzkerova nagrada najuglednije je svjetsko priznanje na području arhitekture koje se dodjeljuje od 1979. te se uspoređuje s Nobelovom nagradom. Radić je prvi dobitnik hrvatskog porijekla, a među dopisnim članovima HAZU dobitnici su i japanski arhitekt Kenzo Tange (1987.) i britanski arhitekt Norman Foster (1999.).