Category: News

Akademik Nikola Bašić dobitnik je Nagrade “Vladimir Nazor” za životno djelo za arhitekturu i urbanizam koja mu je uručena na svečanosti u HNK 2 u petak 19. lipnja 2026. Godišnju Nagradu „Vladimir Nazor“ za 2025. dobio je akademik Srećko Bradić, za 3. simfoniju Salve Mundi Salutare za sopran, bariton, mješoviti zbor i veliki simfonijski orkestar, praizvedenu 2025. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Na izbornoj skupštini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održanoj 21. svibnja 2026. izabrano je 12 novih redovitih članova, među kojima je po prvi put u povijesti Akademije više žena nego muškaraca – sedam akademkinja i pet akademika. Izabrano je i sedam dopisnih članova te 13 članova suradnika. Novoizabrane akademkinje i akademike zamolili smo da predstave svoj profesionalni put, područja znanstvenog i stručnog interesa te podijele dojmove o izboru u redovito članstvo HAZU.
Upoznajte ih i otkrijte ljude koji svojim znanjem, stvaralaštvom i postignućima oblikuju hrvatsku znanost, umjetnost i kulturu.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici svečano je otvorena izložba „Marin Getaldić – 400 godina poslije“ autorice dr. sc. Marijane Borić, posvećena 400. obljetnici smrti najvećeg hrvatskoga matematičara i istaknutoga fizičara na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Na otvorenju izložbe okupljenima su se obratili glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice prof. dr. sc. Ivanka Stričević, voditelj Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU-a akademik Vjekoslav Jerolimov, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske Anuška Deranja Crnokić i autorica izložbe dr. sc. Marijana Borić, znanstvena savjetnica u Zavodu za povijest i filozofiju znanosti HAZU. Svečanost je dodatno obogatio student Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu Lav Novosel, koji je izveo dramske interpretacije Getaldićevih tekstova.

Grčko društvo za nuklearnu fiziku (Hellenic Nuclear Physics Society – HNPS) dodijelilo je akademiku Dariju Vretenaru počasno članstvo kao priznanje za njegov izniman doprinos teorijskoj nuklearnoj fizici te međunarodnu znanstvenu karijeru.  Svečana dodjela priznanja održala se tijekom godišnjeg simpozija (HNPS2026) 5. i 6. lipnja 2026. u Lamiji u Grčkoj. Akademik Vretenar na simpozij je pozvan kao počasni gost, a tom prigodom održao je plenarno (uvodno) predavanje “Microscopic studies of fission dynamics”.

U Münchenu je, u potpuno ispunjenom kazalištu Prinzregent, održan oproštajni koncert naslovljen „Ivan Repušić and Friends“ povodom odlaska dugogodišnjega šefa dirigenta Münchenskoga radijskog orkestra Ivana Repušića na novu dužnost ravnatelja Opere u Leipzigu. U prvom dijelu koncerta izveden je treći stavak iz baletne suite Carmina Krležiana akademika Frane Paraća, naslovljen Ples barunice. Izvedba je, u nazočnosti samoga skladatelja, pred prepunim gledalištem ispraćena snažnim pljeskom oduševljene njemačke publike.

U Vukovaru je 8. lipnja 2026. održana akademska svečanost Dies Academicus, kojom je obilježen početak djelovanja Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vukovaru na Veleučilištu „Lavoslav Ružička” u Vukovaru. Program je započeo svečanim otkrivanjem ploče Zavoda HAZU u Vukovaru na zgradi Veleučilišta „Lavoslav Ružička”. Time je označena nova adresa Zavoda, ali i početak nove etape njegova rada u Vukovaru. Svečanost je okupila predstavnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sveučilišne i znanstvene zajednice, Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemske županije, visokih učilišta te kulturnih i javnih ustanova.

Zavod za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Benešića, koji će se održati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku. Teme ovogodišnjih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Književno-jezikoslovni dìvān s Benešićem te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i prekretnicama.

U Mundimitru u talijanskoj pokrajini Molise 30. svibnja 2026., na Dan državnosti Republike Hrvatske, otvorena je izložba hrvatskoga akademskoga kipara akademika Kuzme Kovačića pod nazivom Glas iz stare domovine / Una voce dalla madrepatria. Događaj je okupio brojne posjetitelje, predstavnike lokalnih vlasti i veleposlanika Republike Hrvatske u Talijanskoj Republici Jasena Mesića, a organiziran je suradnjom Hrvatske matice iseljenika – Podružnice Split, Splitsko-dalmatinske županije i Zaklade „Agostina Piccoli” iz Mundimitra.

U povodu međunarodnog dana arhiva 2026.  i teme ovogodišnjeg Međunarodnog tjedna arhiva „Arhivi i znanost“, akademik Robert Matijašić je u utorak 9. lipnja 2026. održao javno predavanje „Histri i Histrija od rimskog osvajanja do osnivanja kolonija“ u Velikoj dvorani Državnog arhiva u Pazinu. U izlaganju je prikazao rezultate historiografskih i arheoloških istraživanja posljednjih godina o prijelaznom razdoblju između prapovijesti i rimskog doba, od 3. do 1. stoljeća pr. Kr.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u četvrtak 21. svibnja 2026. izbornu skupštinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih članova, 7 dopisnih članova i 13 članova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite članove izabrano je više žena nego muškaraca – sedam akademkinja i pet akademika. Prema Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Akademija može imati maksimalno 160 redovitih članova, a nakon ovogodišnjih izbora HAZU ima ukupno 141 redovitog člana, kao i 107 dopisnih članova i 81 člana suradnika, odnosno ukupno 329 članova. Među 141 redovitih članova HAZU 25 je žena, što je dosad najveći broj akademkinja. Nakon posljednjih izbora održanih 2024. bilo ih je 19.

Povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj (22. svibnja) pozivamo vas da tijekom ljetnog odmora posjetite najljepši vrt dubrovačkog područja – Arboretum HAZU u Trstenom koji je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti posljednjih godina djelomično obnovila i revitalizirala pomoću sredstava iz europskih fondova.

U sunakladništvu izdavačke kuće Meridijani, Zrinske garde Čakovec i Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, u svibnju 2026. objavljena je povijesna monografija Nikola VII. Zrinski (Čakovečki) [1620. – 1664.]: Snovi prekinuti u lovu na vepra autora prof. dr. sc. Hrvoja Petrića, člana suradnika Razreda za društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, profesora na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predstojnika Katedre za povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe.