Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u žarištu kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja njenih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U ponedjeljak 2. prosinca 2024. predavanje Marko Antun de Dominis vs. Galileo Galilei: od konstrukcije do teorije dalekozora održala je u Knjižnici HAZU dr. sc. Marijana Borić, viša znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti, Zavoda za povijest i filozofiju HAZU u Zagrebu, voditeljica projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu.

Ona je istaknula da je Marko Antun de Dominis (Rab, 1560. — Rim, 1624.) bio svestrani učenjak, ugledni predstavnik hrvatskog i europskog humanizma, visoki crkveni prelat i diplomat, te jedna od najistaknutijih duhovnih pojava Europe na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Bio je isusovac, no Družbu Isusovu napustio je 1596. kad je postao senjski biskup,  od 1602. do 1616. bio je splitski nadbiskup, s titulom primasa Dalmacije i Hrvatske koju je do konca života s ponosom isticao, a od 1618. windsorski dekan te ispovjednik kralja Jakova I. Stuarta. No i tada je isticao svoju pripadnost Katoličkoj crkvi.

Marijana Borić je spomenula da se nikad ne ističe Dominisovo rodoljublje, već ga se tumači su suprotnom kontekstu, čemu je uz ostalo pridonio August Šenoa svojom pripovijetkom Čuvaj se senjske ruke u kojoj je Dominisa kao senjskog biskupa prikazao negativno. “Dominis je govorio hrvatskim jezikom, čitao hrvatske pisce, čuvao je niz djela hrvatskih pisaca, poput Matije Divkovića i Marka Marulića i sa sigurnošću možemo reći da je bio privržen tradicijama rodnog kraja, sačuvavši svoj identitet u zajednicama u kojima je služio. Zauzimao se i za mise na hrvatskom jeziku, a  prijateljevao je i surađivao s Faustom Vrančićem. No zakinuti smo za veliku dimenziju Dominisova života jer su mu nakon smrti spaljena sva djela”, kazala je Marijana Borić, pojasnivši da se mnogi podaci o Dominisovom životu pogrešno i nekritički prenose iz generacije u generaciju.  Tijekom predavanja bila je izložena Dominisova knjiga od 1700 stranica De republica ecclesiastica (O crkvenoj državi) iz fonda Knjižnice HAZU, jedan od samo sedam sačuvanih primjeraka, a Marijana Borić je istaknula da je u njoj Dominis dao svoju viziju reforme Crkve i time digao onodobnu Europu na noge, zbog čega je došao pod udar rimske kurije te je morao bježati u Englesku. “Kažu da ga je kad je odlazio u London mrzila polovica Europe, a kad se vraćao u Rim da ga je mrzila druga polovica”, dodala je Marijana Borić, pojasnivši da je odabrao Englesku jer je Anglikanska crkva bila obredom najbliža Katoličkoj crkvi. U Rim se vratio 1622. i došao pod udar inkvizicije, a umro je zatočen u Anđeoskoj tvrđavi tijekom istrage 8. rujna 1624. Proglašen je krivim 21. prosinca iste godine te mu je tijelo iskopano i spaljeno, a pepeo bačen u Tiber.

Marijana Borić govorila je i o odnosu dvojice glasovitih suvremenika, Dominisa i Galilea Galileia, kao svojevrsnih simbola slobode promišljanja i propitivanja autoriteta. “Obojica su bili profesori matematike u Padovi, jake osobnosti, snažnog intelekta i bogate erudicije. Dijelili su interes za pojedina aktualna fizikalna područja i probleme, ali ne i međusobnu naklonost”, kazala je Marijana Borić, istaknuvši da je Galieli izumio dalekozor, ali ga nije teorijski objasnio, jer se nikad prije nije bavio optikom što je učinio Dominis u djelu De radiis visus et lucis in vitris perspectivis et iride iz 1611. u kojem raspravlja o teoriji leća, dalekozora i duge. Dominis je ispravno zaključio da je povećanje slike predmeta ovisno o povećanju vidnog kuta, a ujedno je prigovorio Galileiu što nije dao objašnjenje dalekozora, iako ga je izumio.

U povodu obilježavanja 400. obljetnice Dominisove smrti, u sklopu aktivnosti projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu, dr. sc. Marijana Borić autorica je izložbe Marko Antun de Dominis – pogled u novo doba, kojom se željelo oživjeti sjećanje i odati počast Dominisu za postignuća kojima je zadužio hrvatsku i europsku kulturnu i znanstvenu baštinu. Izložba je realizirana u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu uz potporu Zaklade HAZU, a bit će postavljena u više gradova u zemlji i inozemstvu, među ostalim i u Rimu, nakon čega će biti dio stalnog postava posvećenog Dominisu u njegovom rodnom Rabu.

Dr. sc. Marijana Borić, matematičarka, fizičarka, filozofkinja i povjesničarka znanosti, istražuje arhivsku građu iz područja matematike, fizike i astronomije, a posebno se bavi razvitkom matematičkih metoda i koncepcija koje su omogućile nastanak novovjekovne znanosti, te razvoj egzaktnih znanosti i tehnike. Osmislila je i vodi projekt Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu i bavi se diseminacijom rezultata istraživanja te afirmacijom hrvatskog znanstvenog nasljeđa u zemlji i svijetu, prezentirajući je kao integralni dio hrvatskog identiteta, naglašavajući njen edukativni i odgojni potencijal.

U povodu 400. obljetnice Dominisove smrti autorica je izložbe Marko Antun de Dominis – pogled u novo doba, kojom se željelo oživjeti sjećanje i odati počast Dominisu za postignuća kojima je zadužio hrvatsku i europsku kulturnu i znanstvenu baštinu.