U Šibeniku znanstveni skup „U čast Slave Grubišića: Šibenik kroz stoljeća”
U suorganizaciji Muzeja grada Šibenika i Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu, u Šibeniku se od 23. do 25. rujna 2026. održava znanstveni skup „U čast Slave Grubišića: Šibenik kroz stoljeća”. Njime se obilježava 100. obljetnica osnutka Muzeja grada Šibenika i 100. rođendan njegova nekadašnjeg ravnatelja, povjesničara Slave Grubišića, koji je svojim radom unaprijedio šibenski muzej, a potaknuo je i višedesetljetnu znanstvenu suradnju s Akademijinim Odsjekom za povijesne znanosti u Zagrebu na proučavanju prošlosti Šibenika u sklopu koje su objavljena izdanja povijesnih izvora, održani znanstveni skupovi i predavanja s brojnim novim spoznajama o šibenskoj povijesti.
Tijekom trodnevnog skupa kroz 42 izlaganja izložit će se rezultati recentnih znanstvenih istraživanja o povijesti Muzeja grada Šibenika i Slavi Grubišiću, ali i o političko-ekonomskoj, pravnoj, društvenoj, crkvenoj i kulturnoj povijesti Šibenika te o šibenskoj umjetničkoj baštini, koja obuhvaćaju razdoblje od srednjega vijeka do početka 20. stoljeća.
Svečano otvorenje obilježili su prigodni govori suorganizatora i visokih uzvanika koji su se osvrnuli na važnost ovog događaja i trajan doprinos profesora Grubišića hrvatskoj kulturi i znanosti.
Ravnatelj Muzeja grada Šibenika Toni Brajković u uvodnom je govoru istaknuo kako je posebno vrijedno što se velika, stota obljetnica Muzeja obilježava skupom koji odaje počast jednom od najvažnijih ljudi u njegovoj povijesti – vizionaru i najdugovječnijem ravnatelju, profesoru Slavi Grubišiću:
„Ova velika, stota obljetnica našeg Muzeja nije samo pogled unatrag, nego i zahvala ljudima poput profesora Slave Grubišića, koji su udarili čvrste temelje našem radu. Tijekom ova tri dana, želimo ugostiti ne samo stručnjake i predavače, već i naše sugrađane. Vrata Muzeja i Kuće umjetnosti Arsen otvorena su svima koji žele poslušati izlaganja i saznati nove priče iz bogate povijesti našega grada.“
Sudionike skupa na svečanosti otvorenja pozdravio je gradonačelnik Željko Burić, istaknuvši važnost ulaganja u kulturu i očuvanja povijesne baštine:
„Šibenik je zahvaljujući kulturi i kontinuiranim ulaganjima posljednjih godina napravio snažan iskorak te dodatno istaknuo i promovirao svoje bogate potencijale. Ovaj značajan jubilej slavimo u trenutku kada smo našim sugrađanima podarili energetski obnovljen Muzej, čime su stvoreni svi preduvjeti za konačno formiranje stalnog postava i novi razvojni iskorak ustanove. Grad će i dalje podržavati Muzej grada Šibenika i njegov rad.”
Prigodnim riječima obratio se i generalni vikar Šibenske biskupije mons. Tomislav Subotičanec, prenoseći pozdrave, podršku i blagoslov šibenskog biskupa mons. Tomislava Rogića, te čestitke ravnatelju Muzeja Toniju Brajkoviću:
„Iako živimo u suvremenom svijetu koji se razvija neslućenom brzinom i proteklo vrijeme često promatra površno, ipak povijest ostaje učiteljicom života. Bez osvrta na ono što je iza nas, nije moguće imati jasan pogled prema budućnosti. A govoriti o povijesti grada Šibenika i njegove okolice od srednjeg vijeka do danas gotovo je nemoguće ako se ne govori i o crkvenoj povijesti, odnosno o civilizacijskom, društvenom i kulturološkom doprinosu koji su tijekom povijesti gradu Šibeniku dali šibenski biskupi, svećenici, redovnici i redovnice.“
Uspješan i plodonosan rad sudionicima skupa poželio je i zamjenik župana Šibensko-kninske županije Nenad Tisaj:
„Iskrene čestitke na stotoj obljetnici! Divan je znak poštovanja ovaj znanstveni skup posvetiti nekome tko je gotovo jednu trećinu otkada postoji Muzej bio na čelu te ustanove. Imao sam prilike i sam biti mali dio ovog Muzeja kroz iskapanja na Mrdakovici pod aktualnim ravnateljem Tonijem Brajkovićem. Ako želimo znati gdje ćemo biti u budućnosti, onda moramo poznavati svoju povijest i tradiciju, cijeniti je i čuvati, a to upravo radi Muzej grada Šibenika.“
U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i njezina predsjednika, akademika Velimira Neidhardta, okupljene je pozdravio akademik Stjepan Ćosić, koji se posebno osvrnuo na kapitalni zbornik radova iz 1976. godine, izdan povodom 900. obljetnice prvog spomena Šibenika:
„Taj zbornik vjerojatno nikad ne bi bio tiskan da nije bilo upornosti, sposobnosti i znanja Slave Grubišića, čovjeka kojemu je s pravom posvećen ovaj znanstveni skup. Slavo Grubišić je kao urednik i autor tada okupio čak sedam članova Akademije koji su, uz ostale stručnjake, pridonijeli vrhunskoj znanstvenoj kvaliteti tog izdanja, koje osim toga predstavlja i remek-djelo pred-digitalnog grafičkog dizajna.“
Upravitelj Odsjeka za povijesne znanosti HAZU u Zagrebu, dr. sc. Damir Karbić, istaknuo je duboke, dugotrajne i neprekinute veze zagrebačkog Zavoda i šibenskog muzeja, koje traju još od vremena kada je njime ravnao profesor Grubišić:
„Suradnja našeg Odsjeka i Muzeja zapravo od razdoblja Slave Grubišića nikada nije prekinuta. Preko pripreme „Šibenskog statuta“ i izdavanja „Šibenskog diplomatarija“, pa sve do danas, ta suradnja traje bez ikakvog prekida. No, važno je da se ona nastavi i u budućnosti. Nadam se da ćemo ovim skupom osigurati kontinuitet našeg zajedničkog rada kroz sljedeća desetljeća te stvoriti jedan lijepi zbornik koji će pokrenuti mnoga daljnja istraživanja i osvijetliti teme koje do sada nisu bile dovoljno istražene.“
Skup je službeno otvorenim proglasio izaslanik ministrice kulture i medija dr. sc. Ivica Poljičak, istaknuvši kako ovaj događaj predstavlja poticaj na ono najbolje što je Slavo Grubišić radio:
„Slavi Grubišiću trebamo biti zahvalni institucionalno i znanstveno. Institucionalno, jer je u jednoj skromnosti prema vani, ali uz nevjerоjatnu ustrajnost, uspio ovo zdanje Kneževe palače, koja je bila mozaik raznih situacija, životnih sudbina, funkcija i događaja dovesti do toga da 1975. godine ovdje bude postavljen prvi stalni postav šibenskog muzeja. Na taj je način šibenski muzej doveo u riznicu hrvatske muzeologije. A s druge strane, Slavo je cijelo vrijeme bio znanstvenik. Ovaj skup nije prigodničarskog karaktera, nego je zapravo poticaj na ono najbolje što je i sam Slavo radio.“
Na konferenciji za medije održanoj 22. rujna program skupa i njegov značaj predstavili su ravnatelj Muzeja Toni Brajković te članovi Znanstvenog odbora: u ime Muzeja Marina Lambaša, muzejska savjetnica, i Bruno Brakus, viši kustos, te dr. sc. Iva Kurelac, viša znanstvena suradnica, u ime HAZU.
Uvodnu riječ uputio je ravnatelj Toni Brajković, istaknuvši ponos što Muzej veliku okruglu obljetnicu slavi i organizacijom ovoga skupa koji je, uz izložbu „Naših prvih sto“, vrhunac obljetničke godine: „Ponosni smo što našu veliku stotu obljetnicu obilježavamo upravo u suradnji s Akademijom. Ovaj skup nam omogućuje da proslavu stotog rođendana Muzeja povežemo s odavanjem počasti profesoru Slavi Grubišiću, čovjeku koji je postavio čvrste temelje modernoga muzejskog rada u Šibeniku. Koristim ovu prigodu da uputim posebnu zahvalu akademiku Stjepanu Ćosiću, dr. sc. Damiru Karbiću i dr. sc. Ivi Kurelac, kao i našim djelatnicima Marini Lambaši, Brunu Brakusu i dr. sc. Aniti Travčić, koji su svojim iznimnim trudom i radom omogućili realizaciju ovoga skupa.”
„Ovim skupom obilježavamo i stotu obljetnicu rođenja našega najdugovječnijeg ravnatelja, profesora Slave Grubišića, kojeg s pravom nazivamo posljednjim šibenskim humanistom. Njegovo bogato nasljeđe i danas osjećamo kao veliki privilegij, ali i obvezu da nastavimo istraživati i čuvati našu povijest. Koncept skupa prati njegovu knjigu „Šibenik kroz stoljeća“, koja predstavlja jedinu cjelokupnu sistematizaciju povijesti Šibenika od prvih početaka i nastanka grada do 20. stoljeća”, istaknula je muzejska savjetnica Marina Lambaša.
Viši kustos Bruno Brakus podsjetio je na ključnu ulogu koju je profesor Grubišić imao u razvoju same ustanove: „Tijekom svoga dugogodišnjeg ravnateljskog mandata (1964. – 1992.), profesor Grubišić transformirao je Muzej grada Šibenika u modernu stručnu ustanovu. Realizirao je brojne projekte, organizirao stotine izložbi, pokrenuo objavljivanje povijesnih dokumenata od iznimne važnosti za Šibenik, a zaslužan je i za veliku obnovu zgrade Muzeja te otvorenje prvoga stalnog postava. Njegov rad postavio je čvrste temelje za proučavanje šibenske prošlosti.”
Dr. sc. Iva Kurelac naglasila je značaj samog programa i važnost suradnje: „Izuzetno smo ponosni što ćemo tijekom ova tri dana ugostiti stručnjake koji će predstaviti čak 42 znanstvena izlaganja. Nama u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, kao krovnoj instituciji hrvatske znanosti, drago je što ovim skupom obilježavamo i gotovo pola stoljeća suradnje s Muzejom grada Šibenika. Naime, profesor Slavo Grubišić je 80-ih godina prošlog stoljeća inicirao višedesetljetnu suradnju s Akademijinim Odsjekom za povijesne znanosti u Zagrebu. S dr. sc. Zlatkom Herkovom i dr. sc. Josipom Barbarićem objavio je dva ključna izvora za proučavanje povijesti šibenske komune i distrikta “Knjigu statuta, zakona i reformacija grada Šibenika“ (1982.) i “Šibenski diplomatarij“ (1986.). Ponosni smo što danas nastavljamo tu suradnju koja donosi nove spoznaje o gradu koje nisu važne samo za lokalnu, nego i za hrvatsku nacionalnu historiografiju.“
Izuzetno smo ponosni, istaknula je dr. sc. Iva Kurelac, što ćemo tijekom ova tri dana ugostiti stručnjake koji će predstaviti čak 42 znanstvena izlaganja. Ona se temelje na istraživanju neobjavljenih povijesnih izvora o šibenskoj prošlosti, a upravo je to od vremena profesora Grubišića do danas ostalo temelj suradnje Muzeja i Odsjeka za povijesne znanosti HAZU u Zagrebu.
