Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Osijeku, Državni arhiv u Osijeku i Đakovačko-osječka nadbiskupija organizirali su predstavljanje digitaliziranog i objavljenog arhivskoga gradiva Ostavština đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera 1905. godine koje je održano u srijedu 15. travnja 2026. u Državnom arhivu u Osijeku.

O biskupu Josipu Jurju Strossmayeru govorio je izv. prof. dr. sc. Davor Vuković, izaslanik đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića. O suradnji HAZU Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku s Nadbiskupijom đakovačko-osječkom, Državnim arhivom u Osijeku i drugim ustanovama iz područja znanosti, umjetnosti i kulture govorila akademkinja Vlasta Piližota, voditeljica Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku. O samom projektu digitalizacije Strossmayerovog ostavinskog predmeta, provenijenciji arhivskoga gradiva i sadržaju njegove objave na mrežnim stranicama govorio je dr. sc. Dražen Kušen, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku. On je pojasnio da je u prigodi prošlogodišnjeg obilježavanja okruglih obljetnica – 210 godina od rođenja i 120 godina od smrti biskupa Strossmayera – uz ostale programe koje je Državni arhiv u Osijeku predstavio javnosti u Osijeku, Đakovu i Zagrebu, dogovorena mrežna objava cijelog ostavinskog predmeta koji je vođen na Kraljevskom sudbenom stolu u Osijeku nakon smrti biskupa Josipa Jurja Strossmayera 8. travnja 1905. godine. Taj sudski predmet se čuva u fundusu Državnog arhiva u Osijeku, u arhivskom fondu: HR-DAOS-123 KRALJEVSKI SUDBENI STOL OSIJEK (1850-1945).

Na temelju tog ostavinskog predmeta je ranije, u prigodi 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice Strossmayerove smrti 2005. godine priređena, a 2006. godine objavljena knjiga Ostavština đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera 1905. godine. Ta je knjiga objavljena u nakladi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku, Državnoga arhiva u Osijeku i Đakovačke i Srijemske biskupije, a priredio ju je dr. sc. Stjepan Sršan. Objavljena knjiga iz 2006. godine napisana je na temelju spomenutog sudskog ostavinskog predmeta i sadrži prijepise dokumenata i njihove interpretacije. U međuvremenu je ta knjiga digitalizirana i mrežno je dostupna na stranicama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti putem poveznice  https://dizbi.hazu.hr/?pr=i&id=212989.

Danas digitalizacija omogućava da i same izvorne arhivske dokumente približimo sve većem krugu zainteresiranih korisnika. Stoga je za to izvorno arhivsko gradivo ostavinskog predmeta, koje je u cijelosti digitalizirano u Državnom arhivu u Osijeku, omogućeno mrežno korištenje putem mrežnih stranica Državnog arhiva u Osijeku putem poveznice https://www.dao.hr/index.php/gradivo-u-arhivu/digitalizirano-gradivo/ostavinski-predmet-biskupa-josipa-jurja-strossmayera-1905-godine.

Akademkinja Piližota podsjetila je kako je biskup Strossmayer bio i gospodarstvenik te je poticao da se u Đakovu osnivaju različiti gospodarski objekti i aktivnosti. Puno je pisao, ali se prije svega borio za hrvatsku naciju te da Hrvati u onom vremenu ipak imaju riječ i priliku za odlučivanje, pogotovo za svoje krajeve. Njegova ostavština je prevelika, a to znamo i naravno po institucijama koje nose njegovo ime, istaknula je. Prof. dr. Vuković naglasio je ono što se ponekad zanemaruje, odnosno zaboravlja – a to je da je Strossmayer prije svega bio čovjek Crkve. Radio se o velikom biskupu, teologu, pastiru – koji je tijekom 55 godina biskupske službe unaprijedio život svojih sjedinjenih biskupija – Đakovačko-bosanske i Srijemske. Podsjetio je kako je Strossmayer oživio kult i baštinu apostola i prosvjetitelja Slavena sv. Ćirila i Metoda, spasio Kaptol i Gostinjac sv. Jeronima u Rimu i preuredio ga u Zavod za postdiplomski studij mladih svećenika iz domovine; izgradio katedralu u Đakovu; pokrenuo biskupijsko glasilo Glasnik biskupija Bosanske i Sriemske koji i danas postoji i redovito mjesečno izlazi kao Vjesnik Đakovačko osječke nadbiskupije te ove godine navršava 154 godine kontinuiranog izlaženja. Strossmayer u Đakovo dovodi Milosrdne sestre sv. Križa iz Švicarske, a u Osijek Milosrdne sestre sv. Vinka Paulskog iz Graza, a s njima i Bolničke sestre – danas Marijine sestre čudotvorne medaljice. Pokreće ideju osnivanja današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a zahvaljujući njegovom zalaganju i obilnoj materijalnoj pomoći, staro zagrebačko sveučilište prerasta u suvremeno europsko sveučilište, a Zagreb dobiva i Strossmayerovu galeriju.

Digitalizirani izvornici i njihova mrežna objava predstavljeni su tjedan dana nakon ovogodišnje 121. obljetnice Strossmayerove smrti.