U organizaciji Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 9. travnja 2026. u Knjižnici HAZU predstavljen je Crtački dnevnik Biserke Baretić. Ovo je četvrto izdanje u ediciji Crtačkih dnevnika hrvatskih umjetnika Kabineta grafike HAZU i i posvećeno je hrvatskoj slikarici, grafičarki i crtačici Biserki Baretić. Uz njene radove nastale u razdoblju od 1950-ih godina do danas, u knjizi je i tekst akademkinje Sibile Petlevski koja je kazala da najraniji crteži i slike Biserke Baretić naizgled pripadaju nadrealnoj poetici te su kao takvi i okarakterizirani i kritički visoko vrednovani, a ujedno pokazuju u kolikoj mjeri Biserka Baretić stavlja naglasak na crtanje kao na spoznajno-perceptivnu alatku koja izražava unutarnja stanja.

“No rugobna ljepota takvih demijurških utjelovljenja ne ostvaruje se u sferi nadrealnoga, nego u sferi frojdovski jezgrovitog, koje u psihoanalitičkoj teoriji opisuje osjećaj kad nešto potisnuto ili skriveno, a zapravo poznato i domaće, izroni na površinu i ostavi dojam stranog pa se i doživi krajnje uznemirujućim”, kazala je akademkinja Petlevski.

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt istaknuo je da Hrvatska akademija permanentno vodi brigu o hrvatskoj likovnoj umjetnosti kroz djelovanje svog Razreda za likovne umjetnosti i jedinica koje se bave likovnom umjetnošću. Podsjetio je da je Kabinet grafike HAZU ranije objavio tri crtačka dnevnika, akademkinje Nives Kavurić-Kurtović, Ane Pajnić Žalac i akademika Ede Murtića. “U Hrvatskoj ne postoji slična edicija koja predstavlja ovu vrstu intimnih likovnih zapisa koji su često nedostupni širokoj publici ili ih ona ima priliku samo sporadično vidjeti na izložbama”, kazao je akademik Neidhardt.

Voditelj Kabineta grafike HAZU akademik Igor Fisković podsjetio je da su još u povijesti crteži bili osnova i ključ izražavanja svakovrsnih likovnih poetika koje su specifičnim tehnikama zabilježile najistančanije zamisli pojedinaca i njihov doživljaj, a to je svojstvo i radova sakupljenih u Crtačkom dnevniku koji je izraz iznimno plodnog i ustrajnog stvaranja, stimulansa i opsesija iz kojih su potekle ove studije.

Urednica knjige Vesna Kedmenec Križić istaknula je da je Biserka Baretić imala snagu privlačenja onih koji su dolazili u dodir s njezinom umjetnošću. “Njezina su djela nosila vitalnost i aktualnost nadilazeći prostor i vrijeme u kojima je nastajala pa vitalnost izričaja i danas intrigira, zadivljuje i nadahnjuje”, dodala je.

Biserka Baretić rođena je 1933. u Zagrebu. Pohađala je Školu primijenjene umjetnosti i studirala slikarstvo na Likovnoj akademiji u Zagrebu, a tijekom 1960. i 1961. bila je suradnica Majstorske radionice Krste Hegedušića. Prvi put izlaže na skupnoj izložbi Rovinjske grupe u Rovinju 1955., a prvu samostalnu izložbu održala je 1958. godine u Zagrebu. Od tada do danas predstavila je svoje radove na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i u svijetu te je dobitnica više nagrada među kojima je i Nagrada “Vladimir Nazor” za životno djelo.

U ranijim ostvarenjima 1950-ih godina prošloga stoljeća posvećena je nadrealnoj poetici i figurativnom izrazu dok se početkom 1960-ih njezin izričaj približava apstrakciji.

U mediju crteža stvorila je poseban likovni univerzum. Nadahnuta crtačica velike energije kreirala je brojne prizore izvanvremenskog karaktera i sugestivne atmosfere. Snažnim crtačkim rukopisom i autonomnom gestom, u kojem figurativne i narativne sadržaje često reduktivnih opisa uranja u intimna promišljanja osobnih emotivnih svjetova, ostavila je dubok trag u hrvatskoj umjetnosti druge polovice 20. stoljeća.

Crtački dnevnik Biserke Baretić realiziran je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Kabineta grafike HAZU.