Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je u srijedu 29. travnja 2026. u Knjižnici HAZU svoj dan i 165. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2025. Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, pod predsjedanjem bana Josipa Šokčevića, na prijedlog đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije. Ta odluka provedena je u život nakon što ju je 1866. potvrdio hrvatski kralj Franjo Josip I., nakon čega su izabrani prvi Akademijini članovi koji su konstituirali Akademiju i za prvog predsjednika izabrali Franju Račkog. Stoga Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ove godine navršava i 160. godišnjicu od početka djelovanja. Na te je događaje u svom govoru podsjetio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, istaknuvši da se proces konstituiranja Akademije odvijao u nekoliko koraka i u ne baš povoljnim političkim uvjetima.

„Da bi saborska odluka o osnivanju od 29. travnja 1861. postala pravovaljana trebao ju je potvrditi Franjo Josip I. To se dogodilo 7. ožujka 1863., a zatim je 4. ožujka 1866. došla carska potvrda Akademijinih pravila predloženih od Hrvatskoga sabora. Franjo Josip I. je 9. svibnja 1866. potvrdio prve članove koje je 12. ožujka izabrao Hrvatski sabor. To su bili Janez Bleiweiss, Mirko Bogović, Vatroslav Jagić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Šime Ljubić, Antun Mažuranić, Pavao Muhić, Franjo Rački, Jovan Subotić, Josip Schlosser, Bogoslav Šulek, Josip Torbar, Adolf Veber Tkalčević i Živko Vukasović. Franjo Josip I. je 2. srpnja dozvolio da se Akademija proglasi konstituiranom te je prva njezina sjednica održana 22. srpnja 1866. Njome je predsjedavao Josip Schlosser kao najstariji član (imao je 58 godina). Dva dana kasnije usvojen je poslovnik, a 25. srpnja članovi su se razdijelili u razrede: Historičko-filološki, Filozofičko-juridički i Matematičko-prirodoslovni, te su izabrali njihove predstojnike. I napokon, na sjednici 26. srpnja 1866. Josip Schlosser proglasio je Akademiju konstituiranom. Biskup Josip Juraj Strossmayer aklamacijom izabran za pokrovitelja Akademije, a za prvog predsjednika tajnim je glasanjem izabran Franjo Rački. Njihov izbor Franjo Josip potvrdio je 10. travnja 1867. Budući da su se Ivan Kukuljević i Antun Mažuranić zahvalili na izboru, Sabor je 4. prosinca 1866. izabrao još četiri člana: Đuru Daničića, Matiju Mesića, Mirka Šuhaja i Ljudevita Vukotinovića.  I tako je naša Akademija počela s radom, a javna svečanost njena otvaranja održana je 28. srpnja 1867. u Preporodnoj dvorani na Gornjem gradu, prvom Akademijinom sjedištu, gdje je glavni govornik bio biskup Strossmayer. Slavimo, dakle, 165 godina od osnutka najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije, važnog događaja ne samo za hrvatsku znanost, umjetnost i kulturu, nego i za samu osnovu našeg nacionalnog identiteta i hrvatske domovinske samosvijesti. Taj dugi hod kroz povijest ostvaren je prvenstveno zahvaljujući neprijepornom stvaralačkom i moralnom autoritetu Akademijinih članova – onih koji su je gradili nekada i nas koji je nosimo danas. Kao osamnaesti Akademijin predsjednik, želim izraziti duboku zahvalnost generacijama akademika, velikana hrvatske znanosti i umjetnosti. Od vizionarske 1861. do danas, Akademija se potvrdila kao ključni čuvar naše samosvojnosti u procesu izgradnje moderne hrvatske nacije i milenijske težnje stvaranja samostalne hrvatske države. Izborena je jedinstvom hrvatskoga naroda i uznesena hrabrošću hrvatskih branitelja. U razdoblju od 160 godina neprekinutoga rada Akademija je svjedočila svjetskim društvenim potresima i prolazila kroz niz nametnutih državnih tvorevina i ideoloških zabluda da bi napokon dočekala Republiku Hrvatsku i trajno usvojila svoje hrvatsko ime. Na tim čvrstim i davnim temeljima u kojima se isprepliće i tisućljetna baština hrvatskoga kraljevstva počiva i današnja Hrvatska, sa svojom Akademijom koja je  svijest i savjest hrvatske nacije, čuvar hrvatske baštine, promicatelj znanstvenog razvoja i umjetničke kreativnosti kao djelatnog hrvatskog doprinosa globalnom napretku i baštini čovječanstva“, rekao je akademik Neidhardt.

Kao i ranijih godina, i ovaj Dan HAZU proslavljen je u njenom privremenom sjedištu, u njenoj Knjižnici, no akademik Neidhardt je najavio da se u jesen planira dovršetak obnove Akademijine palače i njeno svečano otvorenje. „Tada ćemo se nakon niza godina iščekivanja okupiti u obnovljenom atriju, pred Bašćanskom pločom sa spomenom hrvatskoga kralja Zvonimira, upravo u vrijeme kad će se navršavati 950. godišnjica njegove krunidbe, u crkvi svetih Petra i Mojsija u Solinu. Zvonimirov jubilej skladno se nadovezuje na Tomislavov jubilej, na 1100. godišnjicu uspostave Hrvatskog kraljevstva koju smo svečano proslavljali 2025., zajedno s časnim nacionalnim institucijama“, istaknuo je akademik Neidhardt.

Iznio je podatke da HAZU danas ima 129 redovita člana, 100 dopisnih članova sa svih strana svijeta i 72 člana suradnika, a 21. svibnja birat će se novi članovi. Akademija ima i 207 zaposlenika, među njima 82 doktora znanosti. Svi oni djeluju u Zagrebu i u još 16 hrvatskih gradova, u 27 Akademijinih znanstvenoistraživačkih zavoda, sedam muzejsko-galerijskih jedinica, u Knjižnici i Arhivu Akademije te u Arboretumu u Trstenom.

Proces obnove nije prekinuo uobičajene djelatnosti Hrvatske akademije, pa su u organizaciji ili pod pokroviteljstvom HAZU u 2024. održana 253 događanja, od toga 114 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija i okruglih stolova, 56 predstavljanja knjiga, književnih večeri, projekcija filmova i manifestacija, 39 predavanja, 15 izložbi, deset svečanosti i dodjela nagrada, dva koncerta, pet skupština i osam komemoracija. Velik broj tih aktivnosti ostvarile su Akademijine jedinice izvan Zagreba koje nisu pogođene posljedicama potresa.

U izdanju HAZU u 2025. su objavljene 94 publikacije, a ukupno, od svojeg osnutka do kraja 2025., Akademija je objavila ukupno 7095 svezaka raznovrsnih publikacija.

Obraćajući se dobitnicima nagrada HAZU, akademik Neidhardt je poručio da oni pomiču granice znanja i stvaralaštva. „Ovom nagradom odajemo počast vašem trudu u protekloj godini. Neka vam diplome koje ćete primiti budu poticaj za buduće stvaralaštvo – kako biste nastavili obogaćivati riznicu znanja i umjetnosti, pronoseći pritom ime i ugled svoje domovine“, kazao je akademik Neidhardt koji je dobitnima uručio diplome i plakete.

Nagradu HAZU za područje društvenih znanosti dobila je Maja Pajnić za knjigu Škrinja povlastica, za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagradu je dobila dr. sc. Suzana Szilner za rad Quest for Cooper Pair Transfer in Heavy-Ion Reactions, za područje prirodnih znanosti dr. sc. Marko Šestan za znanstvenu cjelinu pod nazivom Kontrola metabolizma glukoze u zdravlju i bolesti posredovana imunološkim sustavom, za područje medicinskih znanosti doc. dr. sc. Nikola Štoković za znanstvenu cjelinu pod nazivom Pretkliničko istraživanje i razvoj lijeka Ostegrow-C, za područje filoloških znanosti dr. sc. Jurica Polančec za knjigu Glagolski vid – uvod u aspektologiju, za područje književnosti Gabrijela Rukelj Kraškovič za knjigu U kući i u vrtu bilo je puno cvijeća, za područje likovnih umjetnosti red. prof. art. Jagor Bučan za knjigu Nutarnji oblik: O prikrivenome vidu likovnog umijeća, a za područje glazbene umjetnosti i muzikologije nagrađena je Mirela Ivičević za skladbu Überlala. Song of Million Paths, za violinu i orkestar.

U ime dobitnika nagrada HAZU zahvalila je Maja Pajnić koja je kazala da svakog dobitnika nagrada Hrvatske akademije ispunja u prvom redu osjećajem dubokog strahopoštovanja jer su njihovi znanstvenoistraživački i umjetnički radovi zahvaljujući Akademijinu priznanju uzdignuti na Parnas znanstvene, kulturne i umjetničke baštine hrvatskoga naroda. „Nagrada koju danas primamo ispunjava radosnom prisutnošću sjećanje na svaki trenutak samoće kroz koji svaki znanstvenik i umjetnik neminovno mora proći i osjeća ga prilikom svojega stvaralačkog rada. Iako minuli trenutci našega znanstvenoga istraživanja ili umjetničkoga stvaranja nisu bili lišeni ljepote, ova ju je nagrada oživjela i obogatila. Time što je svaki od nas ovjenčan ovim znamenitim Akademijinim lovor-vijencem, potvrdilo se da su stručnost, mukotrpan rad, ustrajnost i posvećenost, odricanje i žrtva vrednote koje su itekako zaslužile biti na istaknutim mjestima. Stoga vam u svoje i u ime onih koji će za nama doći od srca zahvaljujemo. Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prožima nas također i nadom, ulijeva u nas nove stvaralačke poticaje, ohrabruje nas da gledamo naprijed te nas privlači novim, još neistraženim obzorjima. Nadahnjuje nas da i dalje budemo tragatelji za dragocjenim biserima, svaki u svojoj struci i na sebi svojstven način. Zahvaljujemo vam što ste nam iskazali ovakvu veliku čast i obradovali pritom ne samo nas, već ste učinili da dionicima ove radosti postanu i naše obitelji, prijatelji i kolege koji su nas pratili na našem putu, pružali nam oslonac kad nam je bilo teško i darivali nam u svako doba svoju prisutnost. Svima njima ovom prilikom također želimo izraziti svoju duboku zahvalnost“, kazala je Maja Pajnić.

U sklopu proslave Dana HAZU posebnu zahvalnicu dobio je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić jer se Večernji list, prema riječima akademika Neidhardta, dokazao kao Akademijin najsnažniji medijski oslonac. “Večernji list prepoznaje važnost Akademijina rada, pružajući nam dragocjen prostor za prezentaciju svega što Akademija radi za hrvatsku znanost, umjetnost i kulturu, ali i za hrvatsko društvo u cjelini. Ta suradnja je duboko domoljubna, jer omogućuje da vrhunska znanost i umjetnost oblikuju modernu Hrvatsku i postanu opće dobro. Prošle smo godine diljem Hrvatske slavili 1100. obljetnicu Hrvatskog kraljevstva i upravo zahvaljujući Draženu Klariću i suradnicima ovaj veliki nacionalni jubilej dobio je zasluženu nacionalnu vidljivost, a ostavit će dubok trag u kolektivnoj memoriji i u srcu hrvatskog naroda. Time su postavili nove, visoke standarde u medijskoj prezentaciji naše povijesti. Djelovanje Dražena Klarića i suradnika svjedočanstvo je modernog, vizionarskog pristupa afirmaciji hrvatske kulture. Večernji list je djelatno pokazao da uloga suvremenih medija nadilazi puko izvještavanje te da mediji mogu i moraju biti aktivni promotori vrijednosnih obilježja našeg identiteta, utemeljenog na četrnaeststoljetnom kontinuitetu hrvatske samobitnosti i državnosti koja je prije 11 stoljeća stekla i kraljevsko dostojanstvo”, poručio je akademik Neidhardt.

Dobitnici nagrada HAZU za 2025.

Govor predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta

Govor Josipa Jurja Strossmayera u Hrvatskom saboru 29. travnja 1861.