Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti član Francuske akademije i dopisni član HAZU, održat će predavanje Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knjižnici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne riječi održat će akademkinja Željka Čorak i akademik Dražen Katunarić. Predavanje će se održati na francuskom jeziku uz konsekutivno prevođenje Lee Kovacs.

Je li izraelska politika poslije 7. listopada 2023. potaknula antisemitizam u Europi i diljem svijeta ili je poslužila kao izgovor za već postojeći antisemitizam, omogućujući mu da se izrazi? Alain Finkielkraut govorit će o svojim nedavnim iskustvima kad je s jedne strane kritizirao izraelsku politiku, a s druge strane bio svjedokom nemilih iskaza antisemitizma koji ima duboke korijene.

Alain Finkielkraut (1949.), francuski filozof i novinar, od 1989. do 2014. predavao je filozofiju i povijest ideja na Politehničkoj školi (École polytechnique) u Parizu. Redoviti je član Francuske akademije (immortel de l’Académie française) od 2014. i dopisni član HAZU od 1992.

Od 1990. do 1996. uređivao  je časopis Le Messager européen (Europski glasnik), nakon čega je bio voditelj radijske kontakt-emisije Replike (Répliques) u kojoj je polemizirao s intelektualcima i autorima recentnih knjiga o društvenim i političkim pitanjima. U svojem radu dijelom se oslanja na filozofiju Emmanuela Levinasa. Najznačajniji je njegov filozofijski doprinos kritici moderne i moderniteta, osobito kritici progresizma, shvaćanja ljudskih prava te ukazivanju na probleme u modernom shvaćanju kulture.

Tijekom 1990-ih godina Alain Finkielkraut je govorio i pisao o ratnim zbivanjima u bivšoj Jugoslaviji te je u europskim javnim i intelektualnim krugovima osuđivao režim Slobodana Miloševića i srpsku agresiju te se zauzimao za osamostaljenje i međunarodno priznanje Hrvatske i branio pravednost Domovinskog rata.

Glavna djela: Imaginarni Židov (Le Juif imaginaire, 1981.), Mudrost ljubavi (La Sagesse de l’amour, 1984.), Poraz mišljenja (La Défaite de la pensée, 1987.), Kako se to može biti Hrvat (Comment peut-on être Croate, 1992.), Izgubljena čovječnost (L’Humanité perdue, 1996.), Mi moderni (Nous autres, modernes, 2006.), Filozofija i modernost (Philosophie et modernité, 2008.), Pametno srce (Un cœur intelligent, 2010.), Nesretni identitet L’Identité malheureuse, 2013.); Jedina točnost La Seule Exactitude, 2015.), U prvom licu (À la première personne, 2019.), Post-književnost L’Après-littérature (2021.) i Lovac na bisere (Pêcheur de perles, 2025.).