Od 29. lipnja do 19. srpnja 2021. u Kabinetu grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Strossmayerov trg 12 u Zagrebu, postavljena je izložba Giovanni Battista Piranesi i vedutistički odjeci / Iz fundusa Kabineta grafike HAZU. Autorica izložbe, kataloga i likovnog postava je Ana Petković Basletić, viša kustosica. Izložba se može razgledati od ponedjeljka do petka od 11 do 19 sati te subotom od 10 do 14 sati.

Potaknut slavljeničkom prigodom Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izložbom iz fundusa Giovanni Battista Piranesi i vedutistički odjeci obilježava tristotu godišnjicu rođenja Giovannija Battiste Piranesija (1720. – 1778.), posljednjeg velikog starog majstora talijanske grafike i  najvećega grafičkog genija nakon Rembrandta. Ovom izložbom Kabinet grafike priključio se nizu međunarodnih pojedinačnih memorijalnih izložbi održanih tijekom 2020. i 2021. godine u Rimu, Bassanu del Grappa, Veneciji, Rotterdamu, Kopenhagenu, Berlinu, Londonu i New Yorku u čast i proslavu rođendanskog jubileja velikog umjetnika.

Jezgru izložbe Giovanni Battista Piranesi i vedutistički odjeci / Iz fundusa Kabineta grafike HAZU čine bakropisi Giovannija Battiste Piranesija, odnosno pojedinačni listovi iz antologijske serije Vedute di Roma (od 1740-ih do smrti) te pojedinačni listovi iz serijâ Antichità Romane de’ Tempi della Repubblica e de’ primi Imperatori (1748.), Campius Martius Antiquae Urbis Romae (1762.), Vasi, Candelabri, Cippi, sarcofagi, tripodi, lucerne ed ornamenti antichi (1778.) i Différentes vues de quelques Restes de trois grands Edifices qui subsistent encore dans le milieu de l’ ancienne Ville de Pesto autrement Posidonia qui est située dans la Lucania (1778.). Izloženi niz bakropisa trasira njegovu genezu umjetničkog rukopisa u vremenskoj progresiji, ocrtava fizionomiju autorskog opusa – temeljenog na arheologiji, vedutizmu i primijenjenoj umjetnost, ali otvara i pitanje difuzije i brojnosti naklada koje nadilaze Piranesijev životni vijek te aporije autorstva u kasnijim serijama.

Pored bakropisa slavnog grafičara, izložba predstavlja odjeke Giambattistinih djela u bakropisima njegova sina Francesca te unutar grafičke produkcije veduta grafičara na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Proširenjem referencijalnog okvira odabranim grafikama iz serije Antiquités de la Grande Gréce (1804. – 1807.) Francesca Piranesija, najbližeg Giovannijeva sljedbenika i nastavljača, te na ostvarenja nekolicine talijanskih klasicista u kojima se prepoznaju utjecaji vedutističkih kompozicija velikog majstora, s jedne strane dotičemo se valorizacije Francescova djela nastalog u sjeni oca, dok s druge kontekstualiziramo fenomen Grand Toura i sretnog usuda kultnih veduta nenadmašnog Giovannija Battiste Piranesija.