Članovi Akademije

Tomičić Željko, akademik

Akademske titule:

• akademik (14.06.2018. – …)
• doktor znanosti

Institucije:

• redoviti profesor u trajnom zvanju u mirovini – Sveučilište u Zadru
• znanstveni savjetnik u trajnom zvanju u mirovini – Institut za arheologiju
• ravnatelj – Institut za arheologiju (1992. – 2013.)

Funkcije u Akademiji:

• voditelj – Odsjek za povijesne znanosti (05.11.2020. – …)
• voditelj – Odsjek za arheologiju (29.01.2021. – …)

Članstvo u Akademiji:

• redoviti član – Razred za društvene znanosti (10.05.2018. – …)
• član suradnik – Razred za društvene znanosti (20.05.2010. – 10.05.2018.)

Životopis

Željko Tomičić rođen je 1942. u Požegi. Studirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.  Diplomirao  je  godine  1965.  Radio  je  kao  kustos  Arheološkog  odjela  Gradskog  muzeja u Varaždinu 1965. – 1970.;  u razdoblju 1972. – 1985. obnašao je dužnost ravnatelja  Muzeja  Međimurja  u  Čakovcu.  Od  godine  1986.  djelatnik  je  Znanstvenog  instituta  za arheologiju  u  Zagrebu.  Od  1995.  ravnatelj  je  toga  instituta  kontinuirano  do  umirovljenja 2013. godine.

Magistrirao je 1984. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (tema: Relacije života od prapovijesti do 12. st. u Međimurju, pod mentorstvom prof. dr. Milana Preloga). Godine 1990.  doktorirao  je  na  istom  fakultetu  (tema:  Arheološka  slika  međurječja  Mure,  Drave  i Dunava  i  Save  u  svjetlosti  materijalnih  izvora  bjelobrdskog  kulturnog  kompleksa  pod mentorstvom  prof.  dr.  Zdenka  Vinskog).  Na  Institutu  za  arheologiju  bio  je  znanstveni suradnik, pa od 1994. godine viši znanstveni suradnik, zatim je 2000. izabran u znanstveno zvanje znanstvenog  savjetnika,  a 2005.  u trajno  zvanje znanstvenog  savjetnika.

Do  godine 2005. voditelj je znanstvenoistraživačke djelatnosti Instituta Geneza i kontinuitet materijalne kulture  Hrvata  i  znanstvenog  projekta  Srednjovjekovno  arheološko  nasljeđe  Hrvatske  (5.  – 16. st.). U okviru projekta imao je između 90 i 100 terenskih kampanja širom cijele Hrvatske. Bio  je  voditelj  višegodišnjih  terenskih  iskopavanja  u  dvoru  vojvoda  Iločkih  i  Odescalchi  u Iloku. Obnašao je i dužnost predsjednika Sekcije za arheologiju i kulturnu baštinu u okviru Vijeća  za  daljinsku  interpretaciju  HAZU.

Od  akademske  godine  2002./2003.  gostujući  je profesor, a od 2004. redoviti naslovni profesor srednjovjekovne arheologije na Sveučilištu u Zadru. Godine 2010. izabran je za redovnog profesora u trajnom zvanju na istom sveučilištu: predavao je na dodiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju arheologije te na Hrvatskim studijima  Sveučilišta  u  Zagrebu  (1995.  –  2008.).  Na  Odjelu  za  arheologiju  Filozofskog fakulteta  Sveučilišta  u  Ljubljani  predavao  je  u  razdoblju  1996.  –  1999.,  a  na  Odjelu  za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu do 2015.; na Sveučilištu u Mostaru predavao je srednjovjekovnu arheologiju. U ovom trenutku mentor je šestoro kandidata na doktorskim i desetoro  kandidata  na  raznim  poslijediplomskim  studijima  (Filozofski  fakultet  u  Zagrebu, Odjel  za  arheologiju  Sveučilišta  u  Zadru,  Hrvatski  studiji  u  Zagrebu).  Na  poslijediplomskim studijima višekratno je član povjerenstava za obranu doktorata i magisterija.

Održao je niz pozivnih predavanja na znanstvenim skupovima i kongresima u inozemstvu (Bamberg, Lavov, Budimpešta,  Ljubljana  i  Pečuh).  Sudionik  je  i  mnogih  znanstvenih  skupova  u  Austriji, Njemačkoj,  Poljskoj,  Sloveniji  i  Ukrajini  te  u  Hrvatskoj.

Godine  2010.  izabran  je  za  člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za društvene znanosti. Godine 2014. biran je za predstavnika članova suradnika u Razredu za društvene znanosti. Sudjeluje u  časopisima  Hrvatske  akademije  znanosti  i  umjetnosti  (Radovi  HAZU  knj.  48-52,  Radovi Zavoda  za  povijesne  znanosti  Hrvatske  akademije  znanosti  i  umjetnosti  u  Zadru,  Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin i Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi). Član je Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU, Znanstvenog vijeća za daljinska istraživanja HAZU i Odbora za zaštitu dobara od nacionalnog interesa HAZU.

Željko Tomičić autor  je  četiriju  knjiga,  a  koautor  29  knjiga  te  je  pisac  više  od  stotinu  izvornih  i  stručnih radova  objelodanjenih  u  Hrvatskoj  i  inozemstvu.  Koautor  je  u  knjizi  Hrvati  i  Karolinzi  i zajedno s drugim autorima dobitnik je  Strossmayerove nagrade za 2001. godinu. Godišnja nagrada  Hrvatskog  arheološkog  društva  Josip  Brunšmid  dodijeljena  mu  je  2002.,  a  2009. dobitnik  je  Nagrade  fra  Lujo  Marun  Hrvatskog  arheološkog  društva  za  osobiti  doprinos srednjovjekovnoj arheologiji.