Neidhardt Velimir, akademik

Redoviti članovi VII. Razred za likovne umjetnosti
Neidhardt Velimir

Datum rođenja:

  • 07.10.1943

Mjesto rođenja:

  • Zagreb

Adrese:

  • Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb

Telefoni:

  • Kabinet predsjednika HAZU: +385(0)14895122

E-mail adrese:

Neidhardt Velimir, akademik

Redoviti članovi VII. Razred za likovne umjetnosti

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Akademske titule:

  • akademik
  • doktor znanosti

Institucije:

  • professor emeritus – Sveučilište u Zagrebu (21.07.2015. – …)
  • dopisni član – Slovenska akademija znanosti i umjetnosti (19.06.2015. – …)
  • redoviti član (fellow) – Svjetska akademija umjetnosti i znanosti – World Academy of Art and Science (WAAS) (30.06.2019. – …)

Funkcije u Akademiji:

  • predsjednik – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (01.01.2019. – …)
  • potpredsjednik – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (01.01.2011. – 31.12.2018.)
  • predsjednik Upravnog odbora – Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1998. – 2018.)

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član – Razred za likovne umjetnosti (24.07.1991. – …)
  • izvanredni član – Razred za likovne umjetnosti (17.05.1990. – 24.07.1991.)
  • član suradnik – Razred za likovne umjetnosti (31.03.1980. – 17.05.1990.)

 

Životopis

Akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rođen je 7. listopada 1943. u Zagrebu. Na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1967. Stručno i umjetnički usavršava se od 1968. do 1970. u Majstorskoj radionici akademika Drage Galića u kojoj započinje uspješno sudjelovanje na javnim urbanističko-arhitektonskim natječajima. Usporedno do 1974. radi u Arhitektonskom birou “Medveščak” u Zagrebu. Uz to, 1972. godine nastavlja studij na Arhitektonskom fakultetu, te će 1978. magistrirati s radom Razvoj modela u znanstvenoj metodi urbanističkog planiranja. U međuvremenu od 1974. do 1976. boravi u Americi. Nominacijom HAZU  dodijeljena mu je stipendija iz fonda “Zlatko i Joyce Baloković”, pa akademsku godinu 1974./75. provodi na specijalnom studiju Sveučilišta Harvard u Cambridgeu MA,  gdje s trećinom programa sudjeluje i na M.I.T.- u. Sljedeće godine (1975./76.) na usavršavanju je u arhitektonskim atelijerima “Skidmore, Owings & Merrill“ u Chicagu. Po povratku u domovinu djeluje u Urbanističkom institutu Hrvatske u Zagrebu. Stvara i primjenjuje URBAN, prvi računalni jezik za potrebe urbanističkog i prostornog planiranja u nas. Godine 1990. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorira s disertacijom Antroposocijalni faktor u teorijskom pristupu arhitektonskom i urbanističkom projektiranju. Svojim stvaralaštvom – uz dvjestotinjak idejnih studija, planova i projekata – dobiva više priznanja među kojima su: nagrade “Vladimir Nazor” Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja u arhitekturi i urbanizmu 1989. i 1995., te nagrada “Viktor Kovačić” Udruženja hrvatskih arhitekata za najbolje arhitektonsko ostvarenje u 1979. godini. Za izniman doprinos hrvatskoj arhitekturi – za vrijedna ostvarenja koja originalno i kreativno pridonose slici suvremenog Zagreba – 2001. dodijeljena mu je Nagrada Grada Zagreba. Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića odlikovan je 2009. godine. Na globalnom planu najznačajniji je arhitektonski uspjeh pobjeda na međunarodnom natječaju za novi putnički terminal Zračne Luke Zagreb 2008. s B. Kinclom i J. Radićem, u kojem je taj hrvatski rad u svim elementima ocijenjen najboljim te osvaja I. nagradu ispred svjetske arhitektonske elite (N. Foster, Z. Hadid i dr.). Autorski projektira i nadzire izgradnju novog terminala koji je otvoren  javnosti  2017. godine. Za to ostvarenje dodijeljena je Američka arhitektonska nagrada iste godine. Ostali Neidhardtovi značajni natječajni projekti nagrađeni su također prvim nagradama i ostvareni kao što su primjerice: Višenamjensko središte (Centar I) Banja Luke, zatim Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (sa suautorima), te Poslovna zgrada INA -Trgovine u Zagrebu. Realizirao je i Poslovnu zgradu “Croatia Osiguranja“ u Zagrebu. S tridesetpetgodišnjim nastavnim iskustvom u djelovanju na Arhitektonskom fakultetu, u konačnici kao redoviti profesor u trajnom zvanju ističe nerazdvojnost nastave i stvaralaštva, potkrepljujući to djelovanjem u osnivanju strukovne komore arhitekata, te 1996. osnivanjem tvrtke “Neidhardt arhitekti d.o.o.“. Znanstvenoistraživačke i stručne radove, njih stotinjak, aktivno objavljuje od 1969. u domaćim i inozemnim časopisima. O njegovu radu proizašlo je isto toliko publiciranih prikaza, te desetci istupa na domaćim i međunarodnim skupovima. U knjizi Čovjek u prostoru objavljenoj 1997. postavlja antroposocijalnu metodu projektiranja baziranu na izvodima komplementarnosti znanosti i umjetnosti. Od 1970., s tridesetak nastupa, izlagao je na svim relevantnim grupnim izložbama arhitekture u Hrvatskoj, a i na međunarodnim izložbama, od kojih je najznačajniji XIX. Triennale u Milanu. Samostalno izlaže u Akademijinom Hrvatskome muzeju arhitekture u Zagrebu 2001., uz promociju arhitektonske monografije o njegovu stvaralaštvu. Bibliografija članaka o autoru bilježi sto pedesetak jedinica. Javnim i društvenim radom bavi se u nizu institucija i foruma. Dugogodišnji je zaslužni član, zatim predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata (1995.-1999.). Zbog iznimnog doprinosa arhitekturi Zagreba promoviran je u Počasnog člana Društva arhitekata Zagreba. Od 1996. godine jest International Associate of The American Institute of Architects. Godine 1980. izabran je za člana suradnika, 1990. za izvanrednog člana, a od 1991. godine redoviti je član – akademik. Od 2011. do 2018. bio je potpredsjednik, a od 2019. predsjednik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Voditelj je Kabineta za arhitekturu i urbanizam – Arhiva za likovne umjetnosti, a od 1998. do 2018. predsjedao je Upravnim odborom Zaklade HAZU. S akademicima Miroslavom Begovićem i Antom Vulinom ostvaruje zgradu nove Akademijine knjižnice. Najnovije arhitektonsko djelo, projekt Kongresnog centra s velikom konferencijskom dvoranom za potrebe predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije (1.1. – 30.6.2020.) izvedeno je 2019. godine u lateralnom dijelu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Godine 2015. postaje dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, a 2019. redoviti član (fellow) Svjetske akademije umjetnosti i znanosti (World Academy of Art and Science – WAAS) iz SAD-a. Na Arhitektonskom fakultetu kolegij „Zgrade za rad i trgovinu“ zaključuje s 29 video predavanja slobodno dostupnih na You Tube-u, a kao professor emeritus nastavio je na doktorskom studiju s kolegijem Arhitektonsko istraživanje suvremenosti.

Predavanja akademika Velimira Neidhardta – Arhitektura radnih i komercijalnih prostora:

 

 

Više podataka: http://www.neidhardt-architects.com/