Ježić Mislav, akademik

Redoviti članovi V. Razred za filološke znanosti
Ježić Mislav

Datum rođenja:

  • 1952

Mjesto rođenja:

  • Zagreb

Adrese:

  • : Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb

Telefoni:

  • Razred za filološke znanosti HAZU: +385(01)4895-170

E-mail adrese:

Ježić Mislav, akademik

Redoviti članovi V. Razred za filološke znanosti

Akademske titule:

  • akademik
  • doktor znanosti

Institucije:

  • redoviti profesor – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Funkcije u Akademiji:

  • predsjednik – Odbor projekta Hrvatska i Europa (2019. – …)

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član – Razred za filološke znanosti (18.05.2000. – …)
  • član suradnik – Razred za filološke znanosti (18.06.1992. – 18.05.2000.)

 

Životopis

Rođen 1952. u Zagrebu. Završio Klasičnu gimnaziju 1970. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekao 1977. diplome profesora indologije i filozofije, te 1978. profesora opće lingvistike i grčke filologije. 1983. obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Problemi egzegeze gvedskih himana.

Od 1978. radio je kao asistent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, od 1984. kao docent, a od 1992. kao izvanredni profesor. Od ožujka 1998. u zvanju redovitoga profesora; potvrđen od Senata 5. 5. 1998. A 14. srpnja 2003. na sjednici Fakultetskoga vijeća izabran u trajno zvanje redovitoga profesora.

Na fakultetu predstojnik je Katedre za indologiju. Na indologiji predaje staroindijski jezik i književnost, staroiranski, indijske religije, indijsku filozofiju, a povremeno i srednjoindijski i hindski. Na postdiplomskom studiju lingvistike u Zagrebu predaje predmet “Lingvistika i filologija”. Na postdiplomskome studiju lingvistike u Zadru predavao je “Uvod u indoeuropeistiku”.

Kao pročelnik Odsjeka 1991.-1995. uveo je studije turkologije i hungarologije i osnovao Katedru za računalnu lingvistiku. G. 2004. dobio je zadaću da kao predstojnik Katedre za sinologiju (o. d.) organizira trogodišnji slobodni studij sinologije i radi na razvoju cjelovitoga studija sinologije na Fakultetu.

Od 1991.-2003. bio je predsjednik je Hrvatske paneuropske unije, otada je počasni predsjednik. Od 1995. “prvi potpredsjednik” Međunarodne paneuropske unije, 1999. ponovo izabran na tu dužnost, a 2003. ponovo na dužnost potpredsjednika. U siječnju 1996. organizirao izložbu o povijesti hrvatske kulture u Europskom parlamentu u Strasbourgu, koja je zatim putovala u Pariz, Beč, Kairo, Dresden, Berlin, München, Prag, Bratislavu, Budimpeštu itd.

Od 1992. do 1993. bio je predsjednik Hrvatskoga filozofskoga društva i organizirao sedam znanstvenih skupova , od toga četiri međunarodna, među njima i Dane Frane Petriša koji su postali vodećim redovitim skupom HFD-a.

Od 1994.- 1998. i 1998.-2000. član Nacionalnoga vijeća za visoku naobrazbu.

Od 2004. član Nacionalnoga vijeća za znanost i predsjednik Područnoga vijeća za humanističke znanosti.

1978-1979 proveo na indološkoj specijalizaciji u Bonnu. 1989-1990. proveo godinu i pol u Indiji kao gost docent na na Delhijskom sveučilištu.

1996-1997. g. proveo kao gostujući izvanredni profesor na Sveučilištu Harvard u Odsjeku za sanskrt i indijske studije zahvaljujući Fulbrightovoj stipendiji. Predavao poredbeno-filološki kolegij za doktorande na indologiji, filozofiji, grčkoj filologiji i lingvistici.

Objavio knjige – monografiju gvedski himni – Izvori indijske kulture i indoeuropsko nasljeđe (Globus, 1987.), sažeti prijevod Mahābhārata (u suradnji s prevoditeljima, filološki obradio skraćeni prijevod velikoga epa; A. Cesarec 1989.), knjigu filozofsko-filoloških ogleda Riječ i mišljenje o bitku u svijetu (Filozofska istraživanja, 1989.), kratak priručnik o Hrvatskoj Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske (u suradnji sa stručnjacima za arheologiju, povijest umjetnosti i književnost; HPEU 1996.), knjigu gvedske upanišadi s izvornikom i prijevodom, uvodima i analizama (Matica hrvatska 1999.) i priručnik Istočne religije (s M. Jauk-Pinhak i K. Gönc-Moačanin; Katedra za indologiju, FF 2001.), a sudjeluje i u prijevodu Rig-Veda. Das heilige Wissen (s M. Witzelom, T. Gotōom i E. Doyamom; Insel Verlag, Frankfurt a. M. – Leipzig, sv. I 2007.)  te napisao osamdesetak radova iz indologije, filozofije, jezikoslovlja i hrvatskih studija u zemlji i inozemstvu (Delhi, Lucknow, Ajmer, Torino, Berlin, Washington, Pariz, Sydney…).

Glavna područja rada: vedski studiji, indijski epovi, početci indijske i helenske filozofije, indijsko jezikoslovlje, međunarodni kontekst hrvatske kulture. Glavni prinosi: istraživanja o genezi vedskoga panteona i dijelova vedskoga korpusa, povijesno-filološka analiza slojeva upanišadskih i epskih tekstova, izvori i usporednice u staroj indijskoj i helenskoj filozofiji.

Sudjelovao na nizu svjetskih, međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova s područja indologije, filozofije i jezikoslovlja. Pokrenuo i suorganizira svjetski indološki skup Dubrovnik International Conference on the Sanskrit Epics and Purāṇas (1994., 1997., 1999., 2002., 2005., 2008.). Od 2002. glavni urednik Proceedings of the DICSEP, koji uređuje međunarodna redakcija, a objavljuje HAZU.

Član International Association of Sanskrit Studies, American Oriental Society, International Association of Vedic Studies, Hrvatskoga filozofskoga društva, Hrvatskoga društva klasičnih filologa, Hrvatskoga filološkoga društva i dr. društava.

1995. odlikovan od Predsjednika Republike ordenom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića za zasluge u znanosti.

2003. odlikovan godišnjom državnom nagradom za znanost za područje humanističkih znanosti.

Od 1992. član suradnik HAZU. 18. svibnja 2000. izabran za redovitoga člana HAZU. Od 2001. glavni urednik IV. i V. sveska edicije HrvatskaiEuropa.

Bibliografija

Knjige

  • Znanstvene i auktorske:

    1. Mislav Ježić (1987): Ṛgvedski himni. Izvori indijske kulture i indoeuropsko nasljeđe, Globus, posebna izdanja, Zagreb, str. 9-204 monografija, str. 205-270 komentirani izbor himana, str. 287-341 kazala (izradila Nina Nola), str. 342-343 sadržaj (Predgovor datiran 1981.
    2. Mislav Ježić (1989): Mišljenje i riječ o bitku u svijetu. Filozofsko-filološki ogledi,Biblioteka Filozofska istraživanja 20, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 207 str., str. 209-215 kazala.
    3. Mislav Ježić (1999): Ṛgvedske upanišadi: Aitareya i Kaušītaki. Dodatak: Bāškalamantra. Sanskrtski izvornik i hrvatski prijevod. Uvodi, objašnjenja i izvodi, Zagreb, Matica hrvatska, 350 str. (+ 76 str. kazala: izradio K. Krnic
  • Stručne i pisane sa suradnicima:

    1. Mahābhārata (1989), zamislili, izabrali i preveli s engleskoga: Goran Andrijašević i Slobodan Vlaisavljević; sa sanskrtskim izvornikom usporedio, izradio konkordaniciju s engleskim prijevodom i kritičkim izdanjem sanskrtskoga teksta po pjevanjima, sastavio predgovor, uvod, bilješke i kazalo uz bilješke: Mislav Ježić; August Cesarec, Zagreb, str. 5-17 predgovor i uvod, str. 21-557 prijevod s bilješkama, str. 559-581 kazala. 2. izd.:
      1. Mahābhārata (2005), sažeti prijev. S. Vlaisavljević i G. Andrijašević; dodatni tekstovi: Mislav Ježić; Dušan Pajin; Svetovi, Biblioteka AZ, Novi Sad.
    2. Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske / Mediterranean and Central European Cultural Landscapes of Croatia / Les paysages culturels de la Méditerranée et de l’Europe centrale en Croatie / Mediterrane und Mitteleuropäische Kulturlandschaften Kroatiens (1996), gl. urednik Mislav Ježić; str. 7-8 Radoslav Katičić: Predgovor; str. 9-20 Mislav Ježić: Uvod – Slabo poznata europska kultura, Hrvatska kakvu treba otkriti; str. 21-35 Ante Rendić-Miočević: Pretpovijesna razdoblja i antičko (grčko-rimsko) doba na području Hrvatske; 37-59 Radovan Ivančević: Umjetnička baština Hrvatske u kontekstu europske kulturne tradicije; 61-80 Josip Bratulić: Pisana riječ u Hrvatskoj; str. 81-94 Mislav Ježić: Dodatak – Hrvatska, Kratak pregled povijesti; str. 95-102 Kazalo; izdanja na hrv., engl., franc. i njem. jeziku; 129 ilustracija u boji; nakladnik Hrvatska paneuropska unija, Zagreb.
    3. Istočne religije (2001), ur. Mislav Ježić; 1. Indijske religije: brahmanizam (Mislav Ježić, str. 9-84), buddhizam i đinizam (Milka Jauk-Pinhak, str. 86-133), literatura (M. Ježić, 135-139), 2. Religije Tibeta, Kine i Japana (Klara Gönc-Moačanin, str. 145-207), 3. Kazalo (Krešimir Krnic, 209-238); Katedra za indologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
    4. Rig-Veda. Das heilige Wissen. Erster und zweiter Liederkreis (2007)Aus dem vedischen Sanskrit übersetzt und herausgegeben von Michael Witzel und Toshifumi Gotō unter Mitarbeit von Eijirō Doyama und Mislav Ježić, Verlag der Weltreligionen, Insel Verlag, Frakfurt am Main und Leipzig.
  • Glavni urednik:

    1. Epics, Khilas and Purāṇas. Proceedings of the Third Dubrovnik International Conference on the Sanskrit Epics and Purāṇas (2005), ur. Koskikallio, Petteri, gl. urednik Mislav Ježić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.