Članovi Akademije

Miro Gavran, hrvatski suvremeni romanopisac, pripovjedač, dramatičar i pisac za mlade, rođen je 1961. godine u Gornjoj Trnavi, u središnjoj Slavoniji. Jedan  je o jednom od najplodnijih i – u međunarodnim razmjerima –  najzapaženijih hrvatskih pisaca zadnjeg desetljeća.

Školovao se u Novoj Gradiški, a na Akademiji za kazalište, film i televiziju diplomirao dramaturgiju. Za prijemni ispit na tek otvorenoj Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu počeo se pripremati 1980. godine, prije nego što je maturirao. Tri godine nakon mature debitirao je u Dramskom kazalištu Gavella u Zagrebu s dramom “Kreontova Antigona”. Radio je kao dramaturg i kazališni ravnatelj Teatra ITD, a od 1993. živi i djeluje kao profesionalni kazališni i prozni pisac. U vrijeme dok je bio ravnatelj u Teatru &TD pokrenuo je scenu “Suvremena hrvatska drama”.

U jesen 2002. godine utemeljio je vlastitu kazališnu kuću Teatar GAVRAN čija je prva premijerna izvedba bila monokomedija “Hotel Babilon”, koja je bila odigrana više od dvije stotine puta.

Temeljne odrednice Gavranova pisanja jesu: izbor likova iz događajne zbiljske povijesti (kulture, vjere, politike, filozofije), kronikalni stil te pokušaj rekonstruiranja djelatnosti glavnih likova s obzirom na njihove nepoznate, skrivene ili brižno tajene sudbine. Neki od njegovih romana su “Poncije Pilat”, “Kako smo lomili noge”, “Zaboravljeni sin”, “Judita”, “Krstitelj”, a djela za mlađe čitatelje “Kako je tata osvojio mamu”, “Profesorica iz snova”, “Svašta u mojoj glavi”, “Zaljubljen do ušiju”. Prema njegovim komedijama i dramama nastalo je preko 300 kazališnih predstava koje je pogledalo više od tri milijuna ljudi. Od 2014. godine je član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i član Ruske akademije književnosti. Dobitnik je velikog broj književnih i znanstvenih nagrada u zemlji i inozemstvu, a njegova djela su prevedena na više od 30 jezika. Gavranovi komadi bi se prema gruboj podjeli mogli razvrstati u tri skupine od kojih bi prva bila monodrame-etide te alegorične metadrame koju čine “Zaboravi Hollywood”, “Kad umire glumac”, “Najluđa predstava na svijetu” i “Hotel Babilon”. Druga skupina bi bile povijesne drame i komedije, a treća malograđanske komedije i satire od kojih su poznatije “Sve o ženama”, “Sve o muškarcima”, “Muž moje žene”, “Kako ubiti predsjednika” .

Pokretač je i časopisa “Plima” u kojemu je od 1993. do 1996. godine radio kao glavni urednik i voditelj radionica kreativnog pisanja. Autor je psihološko egzistencijalnih romana te djela za djecu i mlade, za koja je bio nagrađivan u Hrvatskoj i inozemstvu. Osim toga, piše i scenarije za televizijske filmove.

Miro Gavran je jedini živući pisac na području Europe koji ima kazališni festival posvećen njemu. Festival pod nazivom “Gavranfest” osnovan je 2003. godine u slovačkoj Trnavi. Začetnici festivala su ravnatelj kazališta “Jana Palarika” iz Trnave, Emil Nedielka i kazališni redatelj iz Bratislave Michal Babiak. Na festivalu igraju predstave koje su nastale isključivo prema Gavranovim tekstovima. Godine 1999. dobio je nagradu Central European Time koja se za cjelokupan opus dodjeljuje najboljim srednjoeuropskim piscima. 2003. godine je nagrađen Europskim krugom, nagradom koja se dodjeljuje za afirmaciju europskih vrijednosti u književnim tekstovima. Četiri puta je dobio nagradu za dramsko djelo Marin Držić, Hrvatskog ministarstva kulture. Za roman “Kafkin prijatelj” dodijeljena mu je Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a 2016. godine je dobio nagradu Mato Lovrak za djelo “Ljeto za pamćenje”. Sarajevska sveučilišna profesorica Gordana Muzaferija je 2005. godine objavila monografsku knjigu Kazališne igre Mire Gavrana u kojoj je analizirala trideset četiri Gavranova teksta koja je pisao za kazalište. Njemačka izdavačka kuća Anton Hiersemann Stuttgart koja u posljednjih pedeset godina svake treće godine objavljuje izbor najboljih svjetskih dramatičara, 2007. godine je na popis uvrstila tri Gavranova teksta – “Kreontova Antigona”, “Noć Bogova” i “Ljubavi Georga Washingtona”.

Godine 2023. književnik Miro Gavran izabran je za predstavnika članova suradnika u Razredu za književnost i sudjeluje u radu Skupštine HAZU bez prava glasa.

Miro Gavran – osobna stranica