Članovi Akademije

Durn Goran, akademik

Akademske titule:

• doktor znanosti
• akademik

Institucije:

• redoviti profesor u trajnom zvanju – Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• dekan – Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2005. – 2009.)

Funkcije u Akademiji:

• tajnik Razreda za prirodne znanosti (01.01.2023.-…)
• član Predsjedništva – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (01.01.2023. – …)
• zamjenik tajnika – Razred za prirodne znanosti (01.01.2019. – 31.12.2022.)
• predsjednik – Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša (25.09.2019. – …)
• predsjednik – Nacionalni odbor INQUA (27.03.2019. – 28.03.2023.)
• tajnik – Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša (2015. – 2019.)

Članstvo u Akademiji:

• redoviti član – Razred za prirodne znanosti (12.05.2016. – …)
• član suradnik – Razred za prirodne znanosti (15.05.2014. – 12.05.2016.)

---

Životopis

Goran Durn rođen je 1962. godine u Zagrebu. Doktorirao je 1996. godine u području prirodnih znanosti, znanstvenom polju geologija. Redoviti je profesor u trajnom zvanju na Sveučilištu u Zagrebu, gdje predaje na diplomskom i doktorskom studiju Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta te na diplomskom studiju Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije.

Mentor je velikog broja diplomskih radova, jednog magistarskog rada i sedam doktorskih disertacija te član povjerenstava za obranu diplomskih i doktorskih radova na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Agronomskom fakultetu, Freie Universität Berlin u Njemačkoj te University of Natural Resources and Life Sciences u Beču, Austrija. Usavršavao se na University of Natural Resources and Life Sciences u Beču, Eötvös Loránd University u Budimpešti i Comenius University u Bratislavi. Kao znanstvenik boravio je na više sveučilišta i instituta u Europi i svijetu.

Njegov najznačajniji i međunarodno najprepoznatljiviji znanstveni doprinos odnosi se na istraživanja geneze i poligenetske evolucije terra rosse (crvenice) i srodnih tala i paleotala na karbonatnim stijenama. U tim istraživanjima povezuje mineraloške, geokemijske i mikromorfološke pokazatelje, s posebnim naglaskom na minerale glina i željezove okside kao pokazatelje procesa trošenja, pedogeneze i dugotrajne evolucije tala te paleookolišnih i paleoklimatskih promjena. Istraživanja započeta u Istri postupno je proširio na područje istočne obale Jadrana, pridonoseći razumijevanju poligenetskog podrijetla terra rosse, odnosa rezidualnog i alohtonog materijala te uloge eolskih i drugih silikoklastičnih izvora. Novija istraživanja uključuju analize provenijencije i kvantitativno modeliranje doprinosa različitih izvora mineralnog materijala.

Njegovi radovi o genezi terra rosse ubrajaju se među najcitiranije publikacije u svijetu koje se izravno bave tom problematikom te imaju dugotrajan međunarodni znanstveni odjek. Na ta se istraživanja nadovezuje njegova suradnja na projektu američke Nacionalne zaklade za znanost (NSF) IRES: Assessing Dust Landscapes Across Time, koji vode Michael i Gerilyn Soreghan sa Sveučilišta Oklahoma. Kao voditelj hrvatske istraživačke skupine sudjeluje u projektu koji povezuje istraživanja atmosferske prašine, geneze tala i paleotala te razvoja krajobraza tijekom geološke prošlosti. Jedno od najvažnijih ostvarenja njegova dugogodišnjeg istraživačkog rada na terra rossi jest uređivanje međunarodne znanstvene knjige Terra Rossa Soils: Genesis, Function, and Global Relevance, koju kao jedini urednik priprema za izdavača Elsevier.

Njegova istraživanja obuhvaćaju genezu i evoluciju tala na lesu, osobito pseudoglejnih tala panonskog prostora, te genezu paleotala i krških boksita na regionalnim diskordancijama Jadranske karbonatne platforme. Posebnu pozornost pritom posvećuje mineralnim transformacijama, geokemijskoj evoluciji te rekonstrukciji paleookolišnih i paleoklimatskih uvjeta. Istraživao je i mineralogiju i geokemiju sedimenata Jadranskoga mora te dubokomorskih sedimenata i manganovih konkrecija bazena Peru. Zajedno s Manfredom Frechenom bio je gostujući urednik posebnog broja međunarodnog časopisa Quaternary International pod naslovom Quaternary of Croatia (sv. 494, 2018.), u kojem su objavljena 22 znanstvena rada posvećena multidisciplinarnim istraživanjima kvartara Hrvatske.

U području mineralogije i geokemije okoliša istražuje raspodjelu, mobilnost i oblike vezanja potencijalno toksičnih elemenata u tlima i sedimentima te utjecaje rudarstva, industrije i urbanizacije na okoliš. Bavio se i mogućnostima obrade i stabilizacije industrijskog otpada. Sudjeluje i u interdisciplinarnim istraživanjima prisutnosti i opstanka bakterija otpornih na antibiotike u okolišu.

Do sada je kao autor ili u koautorstvu objavio više od 100 znanstvenih radova. Kao voditelj ili suradnik sudjelovao je u deset međunarodnih ili bilateralnih projekata, projektu FP7, sedam domaćih znanstvenih projekata i trima završenim projektima Hrvatske zaklade za znanost, a trenutačno je istraživač na još jednom projektu te zaklade. Bio je predsjednik ili član znanstvenog odbora devet međunarodnih znanstvenih skupova i član organizacijskog odbora dvaju međunarodnih znanstvenih skupova. Na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu održao je desetak pozvanih predavanja.

Član je uređivačkog odbora znanstvenog časopisa Geologia Croatica i recenzent znanstvenih časopisa Geoderma, Catena, Clay Science, Applied Clay Science, Chemical Geology, Geochimica et Cosmochimica Acta, Quaternary International, Quaternary Science Journal, Journal of the Geological Society, International Journal of Speleology, Journal of Asian Earth Sciences, Geologia Carpatica i Environmental Geology.

Bio je prodekan za nastavu i studente (2001. – 2005.) i dekan (2005. – 2009.) Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, predsjednik Hrvatske grupe za gline (2004. – 2007.), predstavnik Hrvatske grupe za gline u European Clay Groups Association (2005. – 2007.), predsjednik Matičnog odbora za područje prirodnih znanosti – polje geologija (2017. – 2023.), predsjednik Nacionalnog odbora INQUA (2019. – 2024.) i predstavnik Hrvatskoga geološkog društva u European Federation of Geologists u okviru projekta Euroages (2007. – 2011.). Predsjednik je Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode i okoliša HAZU (od 2019.). Ekspert je Europske komisije za evaluaciju znanstvenih projekata iz geoznanosti i okoliša.

Dobitnik je Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području prirodnih znanosti i matematike za 2011. godinu i Nagrade Grada Zagreba 2019. godine. Od 2014. godine bio je član suradnik, a od 2016. godine redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Razred za prirodne znanosti). Tijekom Domovinskog rata, 1991. i 1992. godine, sudjelovao je u radu Hrvatskog ureda pri Promatračkoj misiji Europske zajednice kao prevoditelj i pratitelj promatračkih timova, s kojima je obišao gotovo sva agresijom zahvaćena područja Hrvatske.

---

Bibliografija

Goran Durn – CRORIS

Goran Durn  – Google Scholar

Goran Durn – ORCID