Budin Leo, akademik

Redoviti članovi IX. Razred za tehničke znanosti
Budin Leo

Datum rođenja:

  • 26.09.1937

Mjesto rođenja:

  • Vinkovci

Adrese:

  • Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb

Telefoni:

  • +385 01 4895 172

E-adrese:

Budin Leo, akademik

Redoviti članovi IX. Razred za tehničke znanosti

Akademske titule:

  • akademik (20.05.2004. – …)
  • doktor znanosti (1976. – …)

Institucije:

  • professor emeritus – Sveučilište u Zagrebu (14.10.2008. – …)

Funkcije u Akademiji:

  • predsjednik – Znanstveno vijeće za istraživačku infrastrukturu Hrvatske (25.05.2011. – 27.04.2023.)
  • član Predsjedništva – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (01.01.2019. – …)

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član – Razred za tehničke znanosti (20.05.2004. – …)

Životopis

Leo Budin rođen je 26. rujna 1937. godine u Vinkovcima. Nakon maturiranja na II. gimnaziji u Zagrebu, 1956. godine upisao je Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i diplomirao 1961. godine. Tijekom studija je kao istaknuti student u dva navrata nagrađivan nagradom Rektora. Nakon diplomiranja kraće vrijeme radi u Sekciji za signalno-sigurnosne uređaje i veze u Zajednici željezničkih transportnih poduzeća u Zagrebu, a nakon povratka s odsluženja vojnog roka, u jesen 1962. godine zapošljava se kao asistent u Zavodu za elektroniku Elektrotehničkog fakulteta u Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1967. stekao je akademski stupanja magistra znanosti, a doktorsku disertaciju s naslovom Projektiranje sistema s nesigurnim vrijednostima parametara, za koju je dobio nagradu dr. Vratislav Bedjanič, obranio je 1976. godine. Od 1982. godine je redoviti profesor na grupi predmeta Računarska tehnika.

Šk. god. 1968./69. boravio je, kao stipendist fondacije Alexander von Humboldt, na Sveučilištu Erlangen-Nürnberg u Njemačkoj, a  šk. god. 1979./80. boravio je, u okviru Fulbrightovog programa, kao gostujući profesor u Odjelu za računarske znanosti na Sveučilištu Illinois Urbana-Champaign u SAD.
Tijekom rada na Fakultetu bio je član i predsjednik mnogih komisija i povjerenstava, te predstojnik Zavoda za elektroniku (sada: Zavoda za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave), prodekan i dekan Elektrotehničkog fakulteta (sada: Fakultet elektrotehnike i računarstva) te član različitih Sveučilišnih odbora.

Za rezultate u znanstveno-istraživačkom radu dr.sc. Leo Budin dobio je više priznanja: nagrađen je 1976. godine nagradom Vratislav Bedjanič u Ljubljani, 1984. godine dodijeljena mu je republička nagrada Nikola Tesla za znanstvenu djelatnost, a 1989. godine dobitnik je nagrade Josip Juraj Strossmayer kao suautor knjige Analiza i projektiranje računalom.

Dr.sc. Leo Budin član je više međunarodnih i hrvatskih stručnih društava, od kojih su najvažniji: IEEE-Institute of Electrical and Electronic Engineers, ACM-Association for Computing Machinery, Hrvatsko društvo KoREMA, Hrvatsko društvo MIPRO, Hrvatsko društvo za sustave CROSS, Hrvatsko društvo za promicanje informatičkog obrazovanja.

Bio je član prijašnjeg Odbora za proizvodnju vođenu računalom te član Odbora za proizvodne znanosti u Razredu za tehničke znanosti, a sada je član Izvršnog odbora Vijeća za tehnološki razvoj  Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti te predsjednik Akademijina Odbora za istraživačku e-infrastrukturu Hrvatske

Od 1995. do 2008. godine bio je predsjednik Saborskog odbora za dodjelu državnih nagrada “Faust Vrančić” u području tehničke kulture. U srpnju 2000. godine imenovan je članom Znanstvenog područnog vijeća za tehničke znanosti, a u travnju 2001. godine članom Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu. Od lipnja 2000. djelovao je kao voditelj radne skupine za izradu projekta Informacijska i komunikacijska tehnologija u okviru strateškog projekta Hrvatska u 21. stoljeću Vlade Republike Hrvatske koji je 2002. godine prihvaćen od strane Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora. Bio je član delegacije Republike Hrvatske na 32. generalnoj skupštini UNESCO-a godine u listopadu 2003. godine te član delegacije Republike Hrvatske na World Summit on Information Society održanom u organizacije ITU-a, a pod okriljem organizacije Ujedinjenih naroda u prosincu 2003. godine.


Znanstvena djelatnost

Znanstveni  rad prof. dr. sc. Lea Budina odvijao se pretežito kroz niz financiranih znanstvenih projekata kao što su: Analiza i kontrola procesa i eksperimenata elektroničkim računskim strojevima, Istraživanja na području automatizacije proizvodnih procesa, Istraživanja na području računarskih znanosti s naglaskom na umjetnu inteligenciju i tehničku kibernetiku, Distribuirani računarski sustavi za rad u stvarnom vremenu, Računalna potpora inženjerskom projektiranju, te u nizu projekata u suradnji s gospodarstvenim organizacijama. U trogodišnjem razdoblju koje je započelo 2002. godine glavni je istraživač znanstvenog projekta Raspodijeljeni ugrađeni računalni sustavi u kojem sudjeluje devet istraživača i pet znanstvenih novaka. Tijekom rada na svim tim projektima pod njegovim je vodstvom radio veći broj istraživača, a Leo Budin bio je mentor za dvadesetak magistarskih radova i trinaest doktorskih disertacija.

Znanstvena djelatnost dr. sc. Lea Budina može se podijeliti u dva razdoblja. Na početku svoje znanstvene djelatnosti on se zanimao za probleme poluvodičke elektronike no glavnina njegova kasnijeg djelovanje posvećena je polju računarstva.

Razdoblje elektronike

U prvom radnom razdoblju L. Budina njegov su znanstveni interes pobudili elektronički sklopovi i to prvenstveno digitalni tranzistorski sklopovi koji su u to vrijeme bili u intenzivnom razvitku. Stoga i njegovi prvi radovi nose pečat takvog istraživačkog interesa. Jedan od najvažnijih radova iz tog područja je: Turk, S., Budin, L., Differential Amplifier with Transistors, Zeitschrift für Angewandte Mathematik und Physik, Vol. 16, Fasc. 2, 1965, 302-306. U tom se radu pokazuje da faktor potiskivanja simetričnih signala na ulazima diferencijalnih pojačala teorijski teži k beskonačnosti (tj. da potiskivanje postaje potpuno) uz jednu vrijednost zajedničkog emiterskog otpora određenu parametrima upotrijebljenih tranzistora. U praktičkim izvedbama nije moguće postići taj teorijski optimum, ali se odabirom vrijednosti otpora bliskim optimalnoj vrijednosti mogu postići vrlo veliki faktori potiskivanja. Godine 1967. stekao je akademski stupanj magistra znanosti s magistarskim radom “Nanosekundni logički sklopovi”.

Razdoblje računarstva

Prekretnica znanstvenom radu L. Budina zbiva se u 1967. i 1968. godini. Naime, u jesen 1967. godine posjećuje prve seminare o primjeni računala tvrtke IBM i postaje jedan od organizatora stručnog i nastavnog rada organiziranog oko računalnog sustava IBM 1130 koji je u rano proljeće 1968 instaliran na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Nadalje, školske godine 1968/69 boravio je, kao stipendist fondacije Alexander von Humboldt, na Sveučilištu Erlangen-Nürnberg u Njemačkoj. Taj boravak u Njemačkoj potpuno je utvrdio njegovo novo znanstveno-istraživačko usmjerenje. Može se nedvojbeno reći da se on od tada pa do danas — dakle puna tri desetljeća — intenzivno i vrlo uspješno bavi računarstvom. Bavljenje L. Budina računalima, od tih početnih godina pa do danas, uvijek je imalo dvije komponente: jedna od njih je bavljenje računalima i računalnim sustavima kao objektima istraživanja a druga komponenta je istraživanje metodoloških postupaka za primjena računala pri analizi i projektiranju tehničkih objekata i sustava, te primjene računala za njihovo upravljanje i vođenje.

Metodologija primjene računala

Metodološki postupci primjene računala čvrsto su oslonjeni na algoritme koji proizlaze iz numeričke matematike. Dodir s numeričkom matematikom vidljiv je iz mnogih radova L. Budina (kao što je, primjerice: Budin, L., Runge-Kutta Procedure for Linear Systems, Nachrichtentechnische Zeitschrift, vol. 23, No. 1, 1970). Godine 1976. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom “Projektiranje sistema s nesigurnim vrijednostima parametara” koja je potvrdila njegovu kompetentnost u tom polju znanstvenog rada i istraživanja. On je i koautor sveučilišnog udžbenika (Turk, S., Budin L., Analiza primjenom računala, Školska knjiga, Zagreb, 1979) u kojem je napisao poglavlja o numeričkom rješavanju diferencijalnih jednadžbi i o primjeni matematičkih postupaka nelinearnog optimiranja.

U tu se kategoriju radova svrstavaju i radovi povezani s računalnim modeliranjem raznolikih tehničkih sustava (primjerice: Budin, R., Budin, L., A Mathematical Model for Shading Calculations, Solar energy, Vol. 29, No. 4, 1982). Matematički model za izračunavanje položaja  sjene u svako doba bilo kojeg dana u godini na bilo kojoj geografskoj lokaciji prikladan je za računalne proračune zasjenjivanja pasivne i aktivne solarne gradnje. Taj se model danas široko koristi u solarnom inženjerstvu u svijetu, što je vidljivo iz citiranosti ovog rada (čak i udžbeničkoj literaturi).
U zadnjih se nekoliko godina dr. sc. Leo Budin, posebice u okviru znanstvenog projekta Računalna potpora inženjerskom projektiranju bavio uporabom naprednih teorijskih postavki i naprednih numeričkih postupaka u inženjerstvu. Naime, velika računalna snaga koja u današnje vrijeme stoji na raspolaganju znanstvenicima i istraživačima omogućila je potpuno novi pristup istraživanjima. Izraziti primjer za to su tzv. evolucijski postupci pronalaženja globalnog optimuma složenih višemodalnih funkcija cilja. Niz radova opisuje izvorna poboljšanja takvih postupaka zasnovana na uvođenju paralelizma pri njihovu izvođenju (primjerice: Budin, L., Jakobović, D., Golub, M., Genetic Algorithms in Real-Time Imprecise Computing, CIT, Journal of Computing and Information Technology, vol. 8, No. 3, 2000, 249-257; Golub, M., Jakobović, D., Budin, L., Parallelization of Elimination Tournament Selection without Synchronization, Proceedings of the 5th IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems, Helsinki, Finland, 2001, 85-89; Golub, M., Budin, L., An Asynchronous Model of Global Parallel Genetic Algorithms, Proceedings of the Second ICSC Symposium on Engineering of Intelligent Systems, EIS 2000, Paisley, Scotland, U.K., 2000, 353-357).

Istraživanja povezana s računalima i računalnim  sustavima

Istraživanja povezana s jezgrenim problemima računarstva dr. sc. Lea Budina bila su uglavnom usmjerena na rad računalnih sustava u kojima se nametnuta vremenska ograničenja savladavaju uvođenjem paralelizma u arhitekturu sustava. Niz radova (kao što su: Turk, S., Budin, L., Radej, J., Šoštarić, Z., A Modular Multimicroprocessor Control Unit for Numerically Controled Machine Tools, Proc. of the IEEE Conference on Computers in Industry, Beijing, 1984; Vidović, N., Vrsalović, D., Budin, L., Designing Systems for Highly Parallel and Distributed Computing, HICSS-24, Proceedings of the 24th Hawaii International Conference on System Sciences, Koloa, Hawaii, 1991) obrađuju moguće arhitekture računalnih sustava s pomoću kojih se mogu znatno skratiti trajanja izračunavanja složenih programskih zadataka. Posebni interes prof. dr. sc. Lea Budina u takvim sustavima je programska potpora za koordinaciju i sinkronizaciju paralelnih zadataka koji se u takvim sustavima izvode. Na temelju koncepcije u prvom spomenutom radu izgrađen je eksperimentalni višeprocesorski  sustav prilagođen za numeričko upravljanje alatnih strojeva. Na temelju tog sustava je u ondašnjoj tvornici “Prvomajska” razvijen industrijski prototip i pokrenuta je proizvodnja upravljačkih naprava pod nazivom MINA.

Druga skupine radova opisuje istraživanja povezana s raspoređivanjem poslova i zadataka u računalnim sustavima koji moraju zadovoljavati vremenska ograničenja (tzv. sustavima za rad u stvarnom vremenu). To su radovi: Martinović, G., Budin, L., Hocenski, Ž., Undergraduate Teaching of Real-Time Scheduling Algorithms by Developed Software Tools, IEEE Transactions on Education, vol. 46, No. 1, 2003; Martinović, G., Hocenski, Ž., Budin, L., A Tool for Evaluation of Scheduling Algorithms in Real-Time Systems, Proceedings of the 5th WSES International Conference on Circuits, Systems, Communications and Computers (CSCC2001), Rethymo, Greece, 2001. Ta su istraživanja poopćena i pokazuje da se slično mogu razmatrati i opći proizvodni sustavi (radovi: Martinović, G., Budin, L., Hocenski, Ž., Static-Dynamic Mapping in Heterogeneous Computing Environment, Proceedings of International Symposium on Virtual Environments, Human-Computer Interfaces, and Measurement Systems VECIMS 2003, Siegel, Mel (ur.), IEEE Press,  Danvers, MA, USA, 2003; Martinović, G., Budin, L., Hocenski, Ž., Multi-Criterial Modeling in Heterogeneous Environment, Proceedings of the 7th World Multiconerence on Systemics, Cybernetics and Informatics, volume I, Information Systems, Technologies and Applications, Orlando, Florida, 2003).

Treća je skupina radova posvećena istraživanjima usmjerenim na probleme održavanja konzistentnosti sadržaja u dijeljenim spremnicima raspodijeljenih računalnih sustava. U okviru znanstvenog projekta Distribuirani računarski sustavi za rad u stvarnom vremenu čiji je voditelj bio prof. dr. sc. Leo Budin istraživane su metode ocjene ponašanja raspodijeljenih spremnika. Ta su istraživanja rezultirala nekolicinom magistarskih radova i jednim doktoratom. Rezultati istraživanja prezentirani su u dva navrata na najprestižnijim svjetskim konferencijama (Srbljić, S., Budin, L., Analytical Performance Evaluation of Data Replication Based Shared Memory Model, Proceedings of the Second International Symposium on High Performance Distributed Computing, Spokane, Washington, 1993; Srbljić, S., Vranesic, Z., Budin, L., Performance prediction for Consistency Schemes in Distributed Shared Memory Systems, Proceedings of the Third IEEE International Symposium on High Performance Distributed Computing, San Francisco, U.S.A., 1994). Ti su prikazi potaknuli suradnju s University of Toronto, gdje su rezultati istraživanja potpomogli izgradnju eksperimentalnog višeprocesorskog raspodijeljenog sustava. Doktorand kandidata dr. sc. Siniša Srbljić boravio je na University of Toronto dvije godine. Upotpunjeno daljnje zajedničko istraživanje rezultiralo je objavljivanjem rada u jednom od najprestižnijih računalnih časopisa (Srbljić, S., Vranesic, Z., Stumm, M., Budin, L., Analytical Prediction of Performance for Cache Coherence Protocols, IEEE Transactions on Computers, vol. 46, No. 11, 1997).


Nastavna djelatnost

Po dolasku na Fakultet Leo Budin je kao asistent sudjelovao u izvođenju auditornih i laboratorijskih vježbi iz predmeta Elektronički sklopovi i Impulsna i digitalna elektronika i Industrijska elektronika. Po uvođenju usmjerenja Računarska tehnika pretežito se bavi nastavom iz računarskih predmeta. Po izboru za docenta i kasnije kao profesor, dr. sc. Leo Budin uveo je i prvi predavao na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju niz novih predmeta, kao što su: Digitalno upravljanje, Sistemski programi, Operacijski sustavi, Projektiranje primjenom računala, Programski sustavi za rad u stvarnom vremenu, Numeričko upravljanje, Procesi u računalnim sustavima, Algoritmi u sustavima upravljanja.

Osim na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (Elektrotehničkom fakultetu) sudjelovao je ili sudjeluje u nastavi na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku, na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, poslijediplomskom studiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, te u Studiju poslovne informatike u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu.

Prof. dr. sc. Leo Budin bio je mentorom stotinjak diplomanada.


Stručna i ostala djelatnost

Sveučilišni računski centar

Razdoblje od skoro deset godina između stjecanja stupnjeva magistra znanosti i doktora znanosti uvjetovano je njegovim angažmanom u izradi pretprojekta, idejnog projekta i projekta Sveučilišnog računskog centra u Zagrebu. On je aktivno sudjelovao u svim fazama izgradnje, organizacije rada i puštanja u pogon Sveučilišnog računskog centra koji i danas djeluje i poznat je pod nazivom SRCE (sve te aktivnosti detaljno su opisane u članku: Budin, L., Jurišić-Kette, W., Peruško, U., Stefanini, B., Turk, S., Sveučilišni računski centar, Automatika, vol. 13, br. 4, 1972, 247-250). SRCE je odigralo veliku ulogu u informatizaciji akademske javnosti, ne samo u Zagrebu već i na sveučilištima u Osijeku, Rijeci i Splitu, pa i u hrvatskoj neakademskoj sredini.

Suradnja s Leksikografskom zavodom

Leo Budin napisao je niz priloga za Tehničku enciklopediju i Hrvatsku enciklopediju od kojih su najznačajniji članci: Digitalna elektronika, Hrvatska enciklopedija, svezak  3, Zagreb 2001 127; Elektroničko računalo, Hrvatska enciklopedija, svezak 3, Zagreb, 2001, 426-428; Informacijska i komunikacijska tehnologija, Hrvatska enciklopedija, svezak 5, Zagreb, 2003, 111; Internet, Hrvatska enciklopedija, svezak 5, Zagreb, 2003, 138-139;  Budin, L., Peruško, U., Szabo, A., Impulsna i digitalna tehnika, Tehnička enciklopedija, Zagreb, svezak 5, Zagreb, 1975, 435-470. Od srpnja 2002. je urednik struke Računarstvo u projektu Tehničkog leksikona koji priprema Leksikografski zavod Miroslav Krleža.

Uredništvo časopisa

Dr. sc. Leo Budin je jedan od pokretača i, u razdoblju od 1992 do 1996. godine, prvi glavni urednik časopisa CIT-Journal of Computing and Information Technology, u izdanju Sveučilišnog računskog  centar u Zagrebu. Časopis je međunarodno recenziran i do sada je uvršten u šest svjetskih referentnih baza. Bio je član uredničkog odbora časopisa Automatika.

Suradnja s gospodarstvom

Akademik Budin je sudjelovao ili vodio niz projekata suradnje s gospodarstvom. Od najznačajnijih treba spomenuti:

  • projekt upravljačkog računala MINA u suradnji s tvornicom Prvomajska,
  • grafičko sučelje sustava za upravljanje hidroelektranama u suradnji s INEM – Končar,
  • razvoj elektroničkih blagajni s tvornicom ELTING,
  • projekte vezane na unapređenje procesnu informatiku HEP-a.

Svi su projekti povezani s gospodarstvom interdisciplinarni s tim da je L. Budin suradnik ili voditelj dijela projekta koji obrađuje računalnu komponentu  sustava (podjednako probleme sklopovlja i programske podrške.

Prof. dr. sc. Leo Budin surađuje s nekoliko manjih tvrtki koje se bave raznovrsnim primjenama računala. U tim se malim projektima uočava da inovacije nastale primjenom informacijske tehnologije mogu biti konkurentne i u svjetskim razmjerima i tako postati ne beznačajna komponenta hrvatskog inovativnog gospodarstva.

NATO Advanced Study Insitute: Uz poziv je 1993. godine aktivno sudjelovao na  petnaestodnevnom seminaru  NATO Advanced Study Institute on Real-Time Computing. Posebice je zapažena njegova aktivnost povezana s obrazovnim i istraživačkim procesima u području primjene računala koja rade u stvarnom vremenu (u knjizi W.A. Halang, A.D. Stojenko, ed., Real Time Computing, NATO ASI Series, Springer-Verlag, Berlin, 1994 koja sadrži radove s tog seminara objavljena su i dva priloga: Budin, L., Colnaric, M., Skubich, J., Zalewski, J., Minutes of the Birds-of-a-Feather Session on “Real-Time Systems Education” i Budin, L., The Role of Academia, Industry and Government in Real-Time Computing, Contribution to Panel II).

Organizacijski i upravni poslovi

Na Elektrotehničkom fakultetu i na Sveučilištu u Zagrebu obavljao je i različite organizacijske i upravne poslove. Bio je dekan (šk. god. 1986/87 i 1987/88) i prodekan (šk. god. 1980/81 i 1981/82) Elektrotehničkog fakulteta i predstojnik Zavoda za elektroniku (od šk. god. 1990/91 do 1994/95), te dugogodišnji voditelj poslijediplomskog studija iz područja računarstva. Bio je član prijašnjeg Odbora za proizvodnju vođenu računalom te član Odbora za proizvodne znanosti a sada je član Izvršnog odbora Vijeća za tehnološki razvoj  Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti te predsjednik Akademijina Odbora za istraživačku e-infrastrukturu Hrvatske. Od 1995. do 2008. godine bio je predsjednik Saborskog odbora za dodjelu državnih nagrada “Faust Vrančić” u području tehničke kulture. U srpnju 2000. godine imenovan je članom Znanstvenog područnog vijeća za tehničke znanosti, a u travnju 2001. godine članom Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu. U razdoblju od 1998. do 2000. godine obavljao je dužnost predsjednika Kluba hrvatskih humboldtovaca.

Stručne udruge

Leo Budin bio je dugogodišnji predsjednik programskog odbora u Hrvatskom društvu MIPRO u kojem se posebice potiče aktivnosti povezane s trajnim obrazovanjem stručnjaka iz područje informacijske tehnologije i njezine primjene. Na godišnjim skupovima MIPRO okuplja se po petstotinjak učesnika iz različitih polja djelovanja. Član je više međunarodnih i hrvatskih stručnih društava, od kojih su najvažniji: IEEE-Institute of Electrical and Electronic Engineers, ACM-Association for Computing Machinery, Hrvatsko društvo KoREMA, Hrvatsko društvo MIPRO, Hrvatsko društvo za sustave CROSS.

Širenje spoznaje o ulozi informacijske tehnologije u sveopćem razvitku

Posljednjih godina je akademik Leo Budin posebnu pažnju posvetio širenju spoznaje o važnosti informacijske tehnologije. Poznavanje te tehnologije od strane širokog kruga ljudi nužni je preduvjet za njezino prihvaćanje. Leo Budin djeluje u poticanju tog širenja dvojako: započeo je održavati niz popularnih predavanja i objavljivati popularizacijske članke, te pisati i objavljivati srednjoškolske udžbenike iz tog područja. Javna predavanja održavao je u vrlo raznolikim sredinama od Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti do stručnih skupova nastavnika informatike (od njih se mogu spomenuti neka: Koncepcija otvorenosti, standardizacija i sučelja u sustavima računalom objedinjene proizvodnje, predavanje, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za matematičke, fizičke, kemijske i tehničke znanosti, Odbor za proizvodnju vođenu računalom, 1994; Stanje i mogućnosti informacijske tehnologije danas i u predvidljivoj budućnosti, Simpozij “Promjene u suvremenoj Europi kao izazov za filozofiju”, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb,1994; Današnje stanje i predvidljiva budućnost informacijske tehnologije, Znanstveno-popularna tribina Tehničkog muzeja “Srijedom u 18”, 1995; Informacijska tehnologija – danas i sutra, XX. Tribina kluba hrvatskih humboldtovaca, Društvo sveučilišnih nastavnika, 1997; Nastava informatike i računarstva u srednjim školama, Hrvatsko društvo za promicanje informatičkog obrazovanja, Savjetovanje “Računalo u školi”, Rovinj 1997). Od 2001. do 2007. godine bio je predsjednik Hrvatskog društvo za promicanje informatičkog obrazovanja (HDPIO) koje okuplja sve nastavnike informatičkih predmeta u osnovnim i srednjim školama Hrvatske.

Srednjoškolski udžbenici i srednjoškolska nastava

Potaknut činjenicom da za srednje škole ne postoje prikladni udžbenici iz područja računarstva i informatike, L. Budin započeo je pisati i srednjoškolske udžbenike. Do sada je objavio četiri udžbenika:

  • Informatika, udžbenik za I. razred gimnazije, Element, Zagreb, 1996, stranica 290;
  • Informatika, udžbenik za ekonomske škole, Element, Zagreb, 1997, stranica 241;
  • Mikroračunala i mikroupravljači, udžbenik za elektrotehničke škole, Element, Zagreb, 1997, stranica 327;
  • Informatika II, Rješavanje problema uporabom programskog jezika Pascal, Element, Zagreb, 1998, stranica 358.

Primjećuje se, već i sada nakon samo nekoliko godina uporabe, da tih ukupno preko 1200 stranica udžbeničkog teksta djeluje na povećanje obrazovne razine u području računarstva i informatike. Može se reći da osim stručnog utjecaja, ti udžbenici imaju i šire kulturološko značenje. Naime, autor tim udžbenicima prenosi širem krugu čitatelja konzistentnu stručnu terminologiju koja se u okviru Fakulteta elektrotehnike i računarstva izgrađuje i gaji već tridesetak godina.

Rad na strategiji razvitka Republike Hrvatske i njezinu promicanju

U razdoblju od 2000. do 2002. godine dr. sc. Leo Budin bio je angažiran na projektu Vlade Republike Hrvatske Hrvatska u 21. stoljeću kao voditelj potprojekta Informacijska i komunikacijska tehnologija. Hrvatski sabor je u siječnju  2002. godine usvojio predloženi strateški dokument i predložio Vladi njegovo donošenje. Konačni je tekst Vlada razmatrala u svibnju 2002. godine te donijela  strategijski dokument Informacijska i komunikacijska  tehnologija – Hrvatska u 21. stoljeću. Odluka Vlade i cjeloviti tekst dokumenta objavljen je u Narodnim novinama broj 109 od 9. rujna 2002. godine. Tijekom razrade projekta on je uspio okupiti preko 400 stručnjaka koji su pomogli da se strateške odrednice realistično postave i tako uspio postići konsenzus struke.

S obzirom da uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije može podjelu na razvijene i nerazvijene zemlje dodatno pogoršati, krajem 2003. godine održana su dva svjetska skupa usmjerena na ublažavanje podjela. Dr. sc. Leo Budin sudjelovao je na oba ta skupa: bio je član delegacija Republike Hrvatske na 32. generalnoj skupštini UNESCO-a u listopadu 2003. godine te na World Summit on Information Society, održanom u organizacije ITU-a, a pod okriljem organizacije Ujedinjenih naroda, u prosincu 2003. godine.

Projekti

Voditelj domaćeg projekta

    1. Tehnologijski poliprojekt CRO-GRIID, 2003-2006, voditelj upravljačke skupine
    2. Tehnologijski projekt TP-01/036-11 Informacijska i komunikacijska tehnologija u proizvodnim postupcima, 2002- 2005
    3. Projekt 036051 Raspodijeljeni ugrađeni računalni sustavi, 2002-2006
    4. Projekt 036014 Računalna potpora inženjerskom projektiranju, 1996-2001
    5. Projekt 2-06-236 Distribuirani računarski sustavi za rad u stvarnom vremenu, 1993-1996

Voditelj dijelova znanstvenih projekata

    1. Analiza i kontrola procesa i eksperimenata elektroničkim računskim strojevima
    2. Istraživanja na području automatizacije proizvodnih procesa
    3. Istraživanja na području računarskih znanosti s naglaskom na umjetnu inteligenciju i tehničku kibernetiku

Gostujući znanstvenik

  • University of Illinois, Urbana-Champaign, Sjedinjene američke države, u okviru Fulbrightova programa, šk.god. 1979-80.
  • Universität Erlangen-Nürnberg, Njemačka  kao stipendist fondacije Alexander von Humboldt, šk.god. 1969-70.

Gostujući nastavnik

  • University of Illinois, Urbana-Champaign, U.S:A.
  • Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
  • Medicinski fakultet, Zagreb
  • Fakultet organizcije i informatike, Varaždin
  • Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split,
  • Pedagoški fakultet, Osijek
  • Elektrotehnički fakultet, Osijek

Nagrade i priznanja

  • Državna Nagrada za znanost za životno djelo za 2016. godinu
  • Sveučilišni računski centar – Srce, 2006. godine povodom 35. obljetnice Srca, priznanje kao jednom od osnivača Srca
  • Zagrebački velesajam 1998. godine u povodu 30. međunarodnog sajma informacijske tehnologije INFO’98, za dugogodišnju suradnju i izuzetan doprinos u realizaciji priredbe
  • Hrvatsko društvo MIPRO Rijeka, 1997. godine, za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju mikroelektronike i informatike,
  • Zlatna plaketa Josip Lončar, 1994. godine, za razvoj i unapređenje nastave na Fakultetu
  • Zajednica informatičke djelatnosti Hrvatske, 1990. godine, za aktivnosti i pstignute rezultate u primjeni i unapređenju informatičke djelatnosti u Republici Hrvatskoj,
  • Nagrada HAZU Josip Juraj Strossmayer, 1989. godine,  kao suautoru knjige Analiza i projektiranje računalom,
  • Republička nagrada Nikola Tesla , 1984. godine, za znanstvenu djelatnost,
  • Nagrada Vratislav Bedjanič, Ljubljana, 1976. godine, za doktorsku disertaciju

Bibliografija

Znanstveni radovi

Knjige

  1. Budin, L., Golub, M., Jakobović, D., Jelenković, L., Operacijski susatavi, sveučilišni udžbenik, Element, Zagreb, 2010
  2. Budin, L., Turk, S., Analiza i projektiranje računalom, sveučilišni udžbenik, Školska knjiga, Zagreb, 1989
  3. Turk, S., Budin, L., Analiza primjenom računala, sveučilišni udžbenik, Školska knjiga, Zagreb, 1979.

Poglavlje u knjizi

  1. Budin, L., Information and Communication Strategy, u knjizi Croatia on its Way towards the EU (editor Mladen Stančić), Nomos Verlagsgesellschaft, Baden-Baden, 2002, 149-170, ISBN 3-7890-7952-9
  2. Budin, L. Internet, Hrvatska enciklopedija, svezak 5, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2003, 138-139
  3. Budin, L. Informacijska i komunikacijska tehnologija, Hrvatska enciklopedija, svezak 5, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2003, 111
  4. Budin, L., Elektroničko računalo, Hrvatska enciklopedija, svezak 3, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2001, 426-428
  5. Budin, L., Digitalna elektronika, Hrvatska enciklopedija, svezak  3, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2001, 127
  6. Budin, L., Informacijska tehnologija i inženjerstvo u razdoblju društva znanja, u knjizi Znanstvena čitanka Kluba hrvatskih humbodtovaca – Znanost za 21. stoljeće, (urednici: Budin, L., Roić, S.), Klub hrvatskih humboldtovaca, Zagreb, 2001, 91-102
  7. Budin, L., Sigurnost umreženih računalnih sustava (pogl. 21.), u knjizi Poslovno računarstvo (urednici: Čerić, V., Varga, M., Birolla, H.), Znak, Zagreb, 1998, 343-366, ISBN 953-189-096-X
  8. Budin, L., Inteligentno izračunavanje (pogl. 25), u knjizi Poslovno računarstvo (urednici: Čerić, V., Varga, M., Birolla, H.), Znak, Zagreb, 1998, 417-434, ISBN 953-189-096-X
  9. Budin, L., Budin Posavec, A., Pristup programiranju računala (pogl. 27), u knjizi Poslovno računarstvo (urednici: Čerić, V., Varga, M., Birolla, H.), Znak, Zagreb, 1998, 449-458, ISBN 953-189-096-X
  10. Budin, L., Budin Posavec, A., Algoritmi i strukture podataka (pogl. 27), u knjizi Poslovno računarstvo (urednici: Čerić, V., Varga, M., Birolla, H.), Znak, Zagreb, 1998, 459-490, ISBN 953-189-096-X
  11. Budin, L., Operacijski sustavi (pogl. 30.), u knjizi Poslovno računarstvo (urednici: Čerić, V., Varga, M., Birolla, H.), Znak, Zagreb, 1998, 525-539, ISBN 953-189-096-X
  12. Budin, L., Peruško, U., Szabo, A., Impulsna i digitalna tehnika, Tehnička enciklopedija, Zagreb, svezak 5, Zagreb, 1975, 435-470

Znanstveni rad objavljen u međunarodnom časopisu

  1. Martinović, G., Budin, L., Hocenski, Ž., Undergraduate Teaching of Real-Time Scheduling Algorithms by Developed Software Tools, IEEE Transactions on Education, vol. 46, No. 1, 2003, 185-196 (referirano u Current Contents i INSPEC)
  2. Srbljić, S., Vranesic, Z., Stumm, M., Budin, L., Analytical Prediction of Performance for Cache Coherence Protocols, IEEE Transactions on Computers, vol. 46, No. 11, 1997, 1155-1174 (citirano prema ICI 2 puta, referirano u Current Contents i INSPEC)
  3. Budin, R., Budin, L., A Mathematical Model for Shading Calculations, Solar energy, Vol. 29, No. 4, 1982, 339-349. (citirano prema SCI šest puta, referirano u Current Contents)
  4. Budin L., Runge-Kutta Procedure for Linear Systems, Nachrichtentechnische Zeitschrift, vol. 23., 1, 1970, 43-44 (referirano u INSPEC)
  5. Turk, S., Budin, L., Differential Amplifier with Transistors, Zeitschrift für Angewandte Mathematik und Physik, Vol. 16, Fasc. 2, 1965, 302-306.

Znanstveni rad objavljen u domaćem časopisu po vrsnoći izjednačenom s međunarodnim časopisom

  1. Poleš, D., Budin, L., Imprecise Computation Model, Synchronous Periodic Real-time Task Sets and Total Weighted Error, CIT, Journal of Computing and Information Technology, vol. 18, No. 4, 2010, 393-400
  2. Budin, L., Jakobović, D., Golub, M., Genetic Algorithms in Real-Time Imprecise Computing, CIT, Journal of Computing and Information Technology, vol. 8, No. 3, 2000, 249-257 (referirano u INSPEC)
  3. Budin, L., Informacijska tehnologija – najprodornija tehnologija današnjice, Bilten razreda za tehničke znanosti HAZU, godište 1., broj 2, 1998, 38-44
  4. Budin, L., Informacijska tehnologija i inovativno gospodarstvo, Automatika, vol. 39, 1998, No. 3-4, 147-143 (citirano prema ICI 1 puta, referirano u INSPEC)
  5. Budin, L., Današnje stanje i predvidljiva budućnost informacijske tehnologije i njezine primjene u proizvodnim sustavima, Tekstil, vol. 44, 1995, No. 1, 1-9 (citrirano prema ICI 1 puta)
  6. Budin, L., Budin, R., A generalized form of Parametric Equations for Planar, Second-order Curves, Automatika, Vol. 25, 1984, No. 1-2, 29-34 (referirano u INSPEC)
  7. Budin, R., Budin, L., Poopćeni matematički model za analizu zasjenjivanja u solarnim sustavima, Sunčeva energija, Vol. 4, 1983, No. 2, 59-62. (referirano u INSPEC)
  8. Budin, L., Nožica, Ž., Postupci optimiranja u inženjerskom projektiranju, Elektrotehnika , Vol. 25, 1982, No. 4, 217-222. (referirano u INSPEC)
  9. Jakobović, D., Budin, L., Dynamic Scheduling with Genetic Programming,  Lecture Notes in Computer Science. 3905, Springer Verlag (2006); 73-84

Znanstveni rad recenziran, objavljen u zborniku radova s međunarodnog znanstvenog skupa

  1. Jakobović, D., Jelenković, L., Budin, L., Genetic Programming Heuristics for Multiple Machine Scheduling, Lecture Notes in Computer Science, 4445, Springer Verlag (2007) ; 321-330
  2. Jakobović, D., Budin, L., Dynamic Scheduling with Genetic Programming,  Lecture Notes in Computer Science, 3905, Springer Verlag (2006); 73-84
  3. Martinović, G., Budin, L., Hocenski, Ž., Static-Dynamic Mapping in Heterogeneous Computing Environment, Proceedings of International Symposium on Virtual Environments, Human-Computer Interfaces, and Measurement Systems VECIMS 2003, Siegel, Mel (ur.), IEEE Press,  Danvers, MA, USA, 2003, 32-37
  4. Martinović, G., Budin, L., Hocenski, Ž., Multi-Criterial Modeling in Heterogeneous Environment, Proceedings of the 7th World Multiconerence on Systemics, Cybernetics and Informatics, volume I, Information Systems, Technologies and Applications, Orlando, Florida, 2003, 88-93
  5. Martinović, G.,Budin, L., Hocenski, Ž., Predictive Mapping Framework in Heterogeneous Computing Environment, Proceedings of the 25th International Conference on Information Technology Interfaces, ITI, Cavtat, Croatia, 2003, 581-586, (referirano u INSPEC)
  6. Mihajlović, Ž., Budin, L., Kalafatić, Z., Volume Rendering with Least Squares Spline Reconstruction, Proceedings of the 9 th IEEE International Conference on Electronics, Circuits and Systems ICECS 2002, Dubrovnik,  2002, 843-846
  7. Jelenković, L., Budin, L., Error Analysis of a Stewart Platform Based Manipulators, Proc. of the 6th Int. Conf. on Intelligent Engineering Systems INES 2002, Opatija, 2002. 155-159
  8. Jakobović, D., Budin, L., Forward Kinematics of a Stewart Parallel Mechanism , Proc. of the 6th Int. Conf. on Intelligent Engineering Systems INES 2002, Opatija, 149-154
  9. Mihajlović, Ž., Budin, L., Embedded B-spline Reconstruction in the Volume Rendering, Proceedings of the 11th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference, IEEE MELECON 2002, Cairo, Egypt, 2002, 484-488
  10. Martinović, G., Budin, L., Real-Time Meeting Scheduling Model by Computer Supported Cooperative Work, IFIP 17th World Computer Congress – TC12 stream on Intelligent Informatioon Processing, Kluwer Academic Publisher Group, Dodrecht, Netherlands, 2002, 289-292
  11. Martinović, G., Hocenski, Ž., Budin, L., A Tool for Evaluation of Scheduling Algorithms in Real-Time Systems, Proceedings of the 5th WSES International Conference on Circuits, Systems, Communications and Computers (CSCC2001), Rethymo, Greece, 2001, 173-179
  12. Golub, M., Jakobović, D., Budin, L., Parallelization of Elimination Tournament Selection without Synchronization, Proceedings of the 5th IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems, Helsinki, Finland, 2001, 85-89
  13. Golub, M., Budin, L., An Asynchronous Model of Global Parallel Genetic Algorithms, Proceedings of the Second ICSC Symposium on Engineering of Intelligent Systems, EIS 2000, Paisley, Scotland, U.K., 2000, 353-357
  14. Goluban, A., Mihajlović, Ž., Budin, L., Prefiltering and Reconstruction Filters in the Volume Rendering, Proceedings of the MELECON 2000, Information Technology and Electrotechnology for the Mediterranean Countries, Volume II, Lemosos, Cyprus, 2000, 558-561
  15. Sruk, V., Srbljić, S., Budin, L., Self-Adaptive WWW Cache Coherence Protocols (SATTL), Proceedings of the MELECON 2000, Information Technology and Electrotechnology for the Mediterranean Countries, Volume I, Lemosos, Cyprus, 2000, 282-285
  16. Poljak, J., Budin, L., Experiments in Changing Nearest Neighbor Method for the Minimum Embedding Dimension Determination from a Scalar Time Series, Proceedings of the 7th International Specialist Workshop on Nonlinear Dynamics of Electronic Systems NDES’99, Ronne Island of Bornholm, Denmark, 1999, 73-76 (referirano u INSPEC)
  17. Poljak, J., Budin,L., A Reliable Method for Determining the Minimum Embedding Dimension from a Time Series, Proceedings of the third International ICSC Symposia on Intelligent Industrial Automation IIA’99 and Soft Computing SOCO’99, Genova, Italy, 1999, 473-479
  18. Budin, L., Jakobović, D., Golub, M., Genetic Algorithms in Real-Time Imprecise Computing, Proceedings of the IEEE International Symposium on Industrial Electronics ISIE’99, Bled, Slovenia, 1999, 84-89 (referirano u INSPEC)
  19. Martinović, G., Hocenski, Ž., Budin, L., Validation of Scheduling Algorithms for Aperiodic Tasks in the Real Time Systems, Proceedings of the 22nd International Conference on Information Technology Interfaces, ITI, Pula, Croatia, 2000, 457-462, (referirano u INSPEC)
  20. Poleš, D., Balogh, I., Budin, L., Some Experimental Results for Periodic Task System Scheduling, Proceedings of the 21st International Conference on Information Technology Interfaces, ITI, Pula, 1999, 211-217 (referirano u INSPEC)
  21. Budin, L., Jelenković, L., Time-Constrained Programming in Windows NT Environment, Proceedings of the IEEE International Symposium on Industrial Electronics ISIE’99, Bled, Slovenia, 1999, 90-94 (referirano u INSPEC)
  22. Poleš, D., Balogh, I., Budin, L., Task Systems with Input Error and end-to-end Deadlines, Proceedings of the 20th International Conference on Information Technology Interfaces, ITI, Pula, 1998, 189-196 (referirano u INSPEC)
  23. Vanjak, Z., Budin, L., Visual Programming Environment for Nonlinear Dynamical Systems Analysis , Proceedings of the NC 98, International ICSC/IFAC Symposium on Neural Computation, ICSC Academic Press, Zürich, 1998, 428-431
  24. Budin, L., Golub, M., Jakobović, D., Parallel Adaptive Genetic Algorithm, Proceedings of the NC 98, International ICSC/IFAC Symposium on Neural Computation, ICSC Academic Press, Zürich, 1998, 157-163
  25. Srbljić, S., Vranesic, Z., Budin, L., Performance prediction for Consistency Schemes in Distributed Shared Memory Systems, Proceedings of the Third IEEE International Symposium on High Performance Distributed Computing, San Francisco, U.S.A., 1994, 295-302 (citirano prema SCI jedan puta, referirano u INSPEC)
  26. Budin, L., Colnaric, M., Skubich, J., Zalewski, J., Minutes of the Birds-of-a-Feather Session on “Real-Time Systems Education”, in W.A. Halang, A..D. Stojenko, ed., Real Time Computing, NATO ASI Series, Springer-Verlag, Berlin, 1994., pp. 750-754
  27. Budin, L., The Role of Academia, Industry and Government in Real-Time Computing, Contribution to Panel II, in W.A. Halang, A..D. Stojenko, ed., Real Time Computing, NATO ASI Series, Springer-Verlag, Berlin, 1994., pp. 587 (referirano u INSPEC)
  28. Srbljić, S., Budin, L., Analytical Performance Evaluation of Data Replication Based Shared Memory Model, Proceedings of the Second International Symposium on High Performance Distributed Computing, Spokane, Washington, USA, 1993, 326-335 (citirano prema SCI jedan puta, referirano u INSPEC)
  29. Radej, J., Peruško, U., Budin, L., An Aproach in Machine Tool Simulation, Proceedings of the 15th International Conference on Information Technology Interfaces, ITI, Pula, 1993, 275-280 (referirano u INSPEC)
  30. Vidović, N., Vrsalović, D., Budin, L., Designing Systems for Highly Parallel and Distributed Computing, HICSS-24, Proceedings of the 24th Hawaii International Conference on System Sciences, Koloa, Hawaii, 1991, 75-84 (referirano u INSPEC)
  31. Budin, R., Budin, L., The Use of Spline Interpolation in the Stirling Engine Analysis, Proc. of the 3rd International Stirling Engine Conference, Rome, 1986, 239-247.
  32. Turk, S., Budin, L., Radej, J., Šoštarić, Z., A Modular Multimicroprocessor Control Unit for Numerically Controled Machine Tools, Proc. of the IEEE Conference on Computers in Industry, Beijing, 1984. (referirano u INSPEC)
  33. Turk, S., Budin, L., Degoricija, D., Gojanović, D., Ursić, S., Deletis, M., Genc, L., The Use of Storage Graphic Terminal in Computer-aided Design, Proc. of the Conference on the Mechanical Aspects of Electronic Design, Budapest, 1972, 217-227 (referirano u INSPEC)

Znanstveni rad recenziran, objavljen u zborniku radova s domaćeg znanstvenog skupa

  1. Budin, L., Bajica, M., Carić, A., Čerić, V., Glavinić, V., Lovrek, I., Manger, R., Ursić, S., Informacijska i komunikacijska tehnologija kao potpora razvitku Republike Hrvatske, Zbornik radova konferencije CROINFO 2001, Upravljanje informacijama u gospodarstvu i znanosti, Dubrovnik 2001, 1-14
  2. Budin, L., Obrazovanje iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije u društvu znanja,  Zbornik radova XXIV. međunarodnog skupa MIPRO 2001, svezak Računala u obrazovanju, Opatija, 2001, 127-132
  3. Budin, L., Informacijska i komunikacijska tehnologija u elektroprivrednim organizacijama, Zbornik radova XXIV. međunarodnog skupa MIPRO 2001, svezak Zbornik radova seminara HEP, Opatija, 2001, 1-1 do 1-4
  4. Budin, L., Informatičko obrazovanje za razdoblje sveprisutnog računarstva, Zbornik radova XXIII. međunarodnog skupa MIPRO 2000, svezak Računala u obrazovanju, Opatija, 2000, 1-6
  5. Poljak, J., Budin, L., Chaotic Time Series Analysis, , Proceedings of the 20th International Conference on Information Technology Interfaces, ITI, Pula, 1998, 275-280
  6. Radej, J., Budin, L., Triangulation in “Reverse Engineering” Applications, Proceedings of the 21st International Convention MIPRO’98, Volume II, Opatija 1998, 79-82
  7. Budin, L., Postupci približnog izračunavanja zasnovani na neizrazitoj logici, neuronskim mrežama i genetskim algoritmima, Zbornik radova 8. međunarodnog simpozija “Informacijski sustavi ’97”, Varaždin, 24.-26. rujna 1997, 3-17
  8. Budin, L., Normizacijski temelji informacijske tehnologije, Zbornik radova 7. međunarodnog simpozija “Informacijski sustavi ’96”, Varaždin, 25.-27. rujna 1996, 15-26
  9. Budin, L., The Role of Standardization in Information Technology, Proceedings of the Conference in Software in Telecommunications and Computer Networks, Softcom’95, Split, 1995, 43-54 (referirano u INSPEC)
  10. Bunjevac, H., Budin, L., Brašnić, D., Hrustić, Z., Kernel for real-time operating system (HRTOS), Proc. of the 38th International Annual Conference KoREMA, Zagreb, 1993, 194-196.
  11. Budin, L., Programski sustavi procesne informatike, Zbornik radova seminara: Procesna informatika u hrvatskoj elektroprivredi, MIPRO, Rijeka, 1993, 6.1-6.9.
  12. Budin, L., Peruško, U., Radej, J., Srbljić, S., Functional Approach in Evaluation of the Machine Tool Computer Systems, Proc. of the 37th International Annual Gathering KoREMA, Zagreb, 1992, 618-621.
  13. Srbljić, S., Budin, L., Reduction of Network Traffic in Flexible Manufacturing Systems, Zbornik radova: 04 Računarstvo, telekomunikacije i informatika, 3. međunarodni simpozij o novim tehnologijama, Zagreb, 1991, 66-71.
  14. Budin, L., Distributed Real-Time Computer Systems,  Zbornik radova: 04 Računarstvo, telekomunikacije i informatika, 3. međunarodni simpozij o novim tehnologijama, Zagreb, 1991, 2-4.
  15. Pašalić, N., Budin, L., Kolonić, F., Miletić, M., Puzak, M., Hocenski, Ž. Mikroprocesorska regulacija istosmjernog elektromotornog pogona skidača u valjaonici, XXXIV jugoslavenska konferencija ETAN, Zagreb, 1990.
  16. Vidović, N., Vrsalović, D., Budin, L., Paralelne arhitekture i algoritmi: Vrednovanje performansi na primjeru mp DF računala, Zbornik radova “Međunarodno savjetovanje o novim generacijama računala”, MIPRO; Rijeka, 1990, 3-12 – 3-23.
  17. Balarin, F., Budin, L., Primjeri suradnje procesa u UNIX okruženju, Zbornik XIII simpozij o informacijskim tehnologijama, Sarajevo-Jahorina, 1989, 101-1 – 101-8.
  18. Budin, L., Mikšić, Ž., Vuković, D., Ugradbeni mikroračunarski sustav, Zbornik radova JUREMA 31, Plitvice, 1986, svezak 4, 13-16.
  19. Budin, L., Maričić, B., Program za ocjenu svojstava sustava digitalnog upravljanja, Zbornik V znanstvenog skupa Proračunavanje i projektiranje pomoću računala, Stubičke Toplice, 1983, 175-180.
  20. Budin, L., Vuković, D., Ostvarivanje mehanizama sinkronizacije u stilu jezika ADA, Zbornik XXVII jugoslavenske konferencije ETAN, Struga, 1983, IV.285-IV.292.
  21. Budin, L., Organizacija programskih sustava ugrađenih mikroračunala, Zbornik VI jugoslavenskog seminara o primjeni mikroprocesora, MIPRO-83, Rijeka, SEITH Rijeka, 1983, b.2.1-b.2.49.
  22. Budin, L., Peruško, U., Uloga računarskih znanosti u razvoju i primjeni računarske tehnike, Zbornik III međunarodnog simpozija “Kompjuter na sveučilištu”, Cavtat, 1981, 002.1-002.25.
  23. Budin, L., Nožica, Ž., Pristup korištenju biblioteke programa za optimiranje parametara nelinearnih sistema, Zbornik Informatica 76, Bled, 1976, 2.
  24. Budin, L., Nožica, Ž., Digitalni sistemi neosjetljivi na greške, Zbornik Informatica 76, Bled, 1976, 6.
  25. Budin, L., Degoricija, D., Genc, L., Živković, R., Uređaj za ispitivanje modula digitalnih sustava, Zbornik del 8. jugosl. međunarednega simpotija o obravnavanju podatkov, Bled, 1973, b14, 1-3.
  26. Budin, L., Madunić, L., Pregrad, M., Automatizirano crtanje funkcija inkrementalnim crtačem, Zbornik del 8. jugosl. međunarednega simpozija o obravnavanju podatkov, Bled, 1973, a26, 1-10.
  27. Budin, L., Deletis, M., Szabo, A., Otkrivanje grešaka u digitalnim sustavima, Zbornik del 8. jugosl. međunarednega simpozija o obravnavanju podatkov, Bled, 1973, b15, 1-7.
  28. Budin, L., Vrsalović, D., Živković, R., Projektiranje ispravljačkih sklopova računalom, Zbornik del 8. jugosl. međunarednega simpozija o obravnavanju podatkov, Bled, 1973, d39, 1-3.
  29. Budin, L., Gojanović, D., Turk, S., Đurek, M., Kalpić, D., Ursić-Lovrek, S., Oblikovanje i prospajanje integriranih sklopova primjenom elektroničkog računala, Zbornik del 8. jugosl. međunarednega simpozija o obravnavanju podatkov, Bled, 1973, d40, 1-9.
  30. Budin, L., Kalpić, D., Pregrad, M., Madunić, L., Program za simulaciju logičkih sklopova, Zbornik del 8. jugosl. međunarednega simpozija o obravnavanju podatkov, Bled, 1973, d41, 1-6.
  31. Budin, L., Gojanović, D., Neka iskustva u automatiziranom projektiranju, Zbornik del 8. jugosl. međunarednega simpozija o obravnavanju podatkov, Bled, 1973, d42, 1-8.
  32. Budin, L., Gojanović, D., Ursić-Lovrek, S., Turk, S., Projektiranje integriranih sklopova primjenom računala, Zbornik del VII jugosl. međunarednega simpozija o obravnavanju podatkov, Bled, 1972, d14, 1-8.
  33. Ursić-Lovrek, S., Budin, L., Gojanović, D., Turk, S., Oblikovanje integriranih sklopova primjenom elektroničkog računala, Jugoslavensko posvetovanje o elektronskih sastavnih delih – SD/72, Ljubljana, 1972, 98-106.
  34. Budin, L., Nožica, Ž., Turk, S., Konverzioni hardware i software za priključak teleprintera na ASCII izvor, Zbornik del VII jugosl. međunarednega simpozija o obravnavanju podatkov, Bled, 1972, b1, 1-5.
  35. Budin, L., Neki kriteriji za izbor skupa osnovnih digitalnih sklopova, Zbornik referatov simpozija o problematiki poluprovodnikov v sodobni elektroniki i automatiki, Ljubljana, 1967, 9-16.
  36. Budin, L., Poluvodički termostat, Zbornik materijala VII jugoslavenske konferencije o ETAN-u, Beograd, 1964, 79-82.

Pozvana predavanja na domaćem skupu

  1. Budin, L., Lovrek, I., Uloga informacijskih i komunikacijekih tehnologija (pozvano predavanje), Multidisciplinarno savjetovanje Akademije tehničkih znanosti i Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 21. studenog 2002.
  2. Budin, L., Information and Communication Technology in the Strategy of Developmnet of the Republic of Croatia  (pozvano predavanje), 12th International Conference on Information and Intelligent Systems, IIS 2001, Varaždin, 2001
  3. Budin, L., Informacijska i komunikacijska tehnologija u strategiji razvitka Republike Hrvatske (pozvano predavanje), Zbornik radova XXIV. međunarodnog skupa MIPRO 2001, Opatija, 2001, 1-10
  4. Budin, L., Uloga udruge MIPRO u razradi i provedbi strategije razvitka Republike Hrvatske (plenarno izlaganje), Zbornik radova XXIII. međunarodnog skupa MIPRO 2000, Opatija, 2000, 17-22
  5. Budin, L., MIPRO 2000 i razdoblje iza njega, plenarna tema održena na otvorenju godišnjeg skupa  MIPRO’99, Opatija, 19. svibnja 1999.
  6. Budin, L., Postupci približnog izračunavanja zasnovani na neizrazitoj logici, neuronskim mrežama i genetskim algoritmima, 8. međunarodni simpozij “Informacijski sustavi ’97”, Varaždin, 24. rujna 1997
  7. Budin, L., Nastava informatike i računarstva u srednjim školama, Hrvatsko društvo za promicanje informatičkog obrazovanja, Savjetovanje “Računalo u školi”, Rovinj, 4. rujna 1997
  8. Budin, L., Normizacijski temelji informacijske tehnologije, 7. međunarodnog simpozija “Informacijski sustavi ’96”, Varaždin, 25 rujna 1996
  9. Budin, L., The Role of Standardization in Information Technology, Conference in Software in Telecommunications and Computer Networks, Softcom’95, Split,  June 14, 1995
  10. Budin, L., Uloga normizacije u računalom objedinjenoj proizvodnji, 3. Međunarodno savjetovanje proizvodnog strojarstva, CIM’95, Zagreb,  studeni 1995
  11. Budin, L., Današnje stanje i predvidljiva budućnost informacijske tehnologije i njezine primjene u proizvodnim sustavima, Savjetovanje “Tekstilni dani Zagreb 1995”, Zagreb 25. lipnja 1995
  12. Budin, L., Informacijska tehnologija – najprodornija tehnologija današnjice, Okrugli  stol Odbora proizvodne znanosti Razreda za tehničke znanosti HAZU, 25. ožujka 1998.
  13. Budin, L., Informacijska tehnologija – danas i sutra, XX. Tribina kluba Hrvatskih Humboldtovaca, Društvo sveučilišnih nastavnika, Zagreb, 9. lipnja 1997;
  14. Budin, L., Koncepcija otvorenosti, standardizacija i sučelja u sustavima računalom objedinjene proizvodnje, predavanje, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za matematičke, fizičke, kemijske i tehničke znanosti, Odbor za proizvodnju vođenu računalom, Zagreb, 20. lipnja 1994;
  15. Budin, L., Stanje i mogućnosti informacijske tehnologije danas i u predvidljivoj budućnosti, Simpozij “Promjene u suvremenoj Europi kao izazov za filozofiju”, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 15. i 16. prosinca 1994;

Nastavni članci

  1. Budin, L., Ribarić, S., Smiljanić, G., Elektrotehnički fakultet u Zagrebu – kolijevka informacijske tehnologije u Hrvatskoj i suvremeni studij računarstva na Fakultetu, Spomenica 40. obljetnice Fakulteta elektrotehnike i računarstva, FER, Zagreb, 1996., str. 62-66
  2. Budin, L., Glavinić, V., Peruško, U., Ribarić, S., Studij računarstva na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, Zbornik radova  KoREMA  37, 1. svezak, međunarodni godišnji skup KoREMA, Zagreb, 1992, 187-193.
  3. Budin, L, O hrvatskom nazivlju u području računarstva i informacijske tehnologije, Journal of Computing and Information Tehnology, Vol 1, No. 1, 1993, 75-78.

Stručne knjige i srednjoškolski udžbenici

  1. Budin, L., Bajica, M., Carić, A., Čerić, V., Glavinić, V., Lovrek, I., Manger, R., Ursić, S., Informacijska i komunikacijska tehnologija, Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske, Zagreb, 2000, ISBN 953-6430-23-1 (96 stranica)
  2. Budin, L., Računalna čitanka, Matica Hrvatska Zaprešić, Zaprešić, 2001, ISBN 953-6131-37-4 (176 stranica)
  3. Budin, L., Informatika II, Rješavanje problema uporabom programskog jezika Pascal, udžbenik za II. razred prirodoslovno-matematičke gimnazije, Element, Zagreb, 1998, (358 stranica)
  4. Budin, L., Informatika, udžbenik za ekonomske škole, Element, Zagreb, 1997, (241 stranica)
  5. Budin, L., Mikroračunala i mikroupravljači, udžbenik za elektrotehničke škole, Element, Zagreb, 1997, (327 stranica)
  6. Budin, L., Informatika, udžbenik za I. razred gimnazije, Element, Zagreb, 1996, (290 stranica)

Stručni rad objavljen u domaćem časopisu

  1. Budin, L., High School Computing Curriculum, Mathemathical Communications, Vol. 2, No. 2, 1997, Osijek, str.175-178
  2. Turk, S., Budin, L., Peruško, U., Digitalna elektronička računala – kompjuteri, Elektrotehnika, jubilarni broj posvećen 25. obljetnici SEITH-a, 1979, 46-63.
  3. Budin, L., Jurišić-Kette, W., Peruško, U., Stefanini, B., Turk, S., Sveučilišni računski centar, Automatika, god. XIII, br. 4, 1972, 247-250.
  4. Budin, L., Szabo, A., Svojstva suvremenih računala i njihova primjena u knjižnicama, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, godište 17, br. 1-2, 1971, 33-43.

Stručni rad objavljen u zborniku radova s domaćeg stručnog skupa

  1. Budin, L., MIPRO 2000 i razdoblje iza njega, Zbornik radova savjetovanja MIPRO’99, Opatija, 1999, PT-1 do PT-6
  2. Budin, L., Algoritmi i strukture podataka u srednjoškolskoj nastavi, Zbornik savjetovanja “Računalo u školi”, MIPRO’99, Opatija 1999, 10-15
  3. Budin, L., Suvremeni operacijski sustavi, Zbornik seminara “Moderne koncepcije sustava procesne informatike”, MIPRO’99, Opatija, 1999, 1-1 do 1-7
  4. Budin, L., Pašalić, N., Mikroračunala u regulaciji elektromotornih pogona, Zbornik radova seminara “Primjena savremene elektronike u metalurgiji, metaloprivredi i rudarstvu”, Zenica, 1986, 80-127.
  5. Budin, L., Osnove programiranja mikroračunala, Zbornik V jugoslavenskog seminara o primjeni mikroprocesora, MIPRO-82, Rijeka, SEITH Rijeka, 1982, A1-A97.
  6. Budin, L., Osnove digitalne tehnike, “Seminar o upravljanju i regulaciji elektromotornih pogona modernom elektronikom za rudarstvo i metalurgiju”, Zagreb, 1974.
  7. Budin, L., Jurišić-Kette, W., Momirović, K., Peruško, U., Požar, H., Simović, V., Stefanini, B., Turk, S., SRCE – Sveučilišni računski centar Zagreb, od projekta do realizacije, Zbornik simpozija “Kompjuter na Sveučilištu”, Zagreb, 1974, a1, 1-14.

Ostali objavljeni radovi

  1. Budin, L., Informacijska i komunikacijska tehnologija u znanosti, Ruđer, vol. 3., broj 7/8., 2002., 3
  2. Budin, L., Informacijska i komunikacijska tehnologije, informacijsko društvo i društvo znanja, Zaprešićki godišnjak ’99, urednik S. Laljak, Matica Hrvatska Zaprešić, Zaprešić, 2000, 468-475
  3. Budin, L., Inženjerstvo u informacijskom razdoblju, Hrvatski inženjerski savez, Svezak prvi, Uspostava Hrvatskog inženjerskog sabora, Zagreb, 1998, 39-48
  4. Budin, L., Autorske napomene o udžbeniku “Informatika”, Zaprešićki godišnjak ’96, urednik S. Laljak, Matica Hrvatska Zaprešić, Zaprešić, 1997, 284-289
  5. Budin, L., Održivi razvoj, Zaprešićki godišnjak ’94, urednik S. Laljak, Matica Hrvatska Zaprešić, Zaprešić, 1994, 135-137
  6. Budin, L., Informacijska tehnologija i gospodarski razvoj, Zaprešićki godišnjak ’92, urednik S. Laljak, Matica Hrvatska Zaprešić, Zaprešić, 1992, 73-77