Bašić Ferdo, akademik

Redoviti članovi III. Razred za prirodne znanosti
Bašić Ferdo

Datum rođenja:

  • 01.01.1945

Mjesto rođenja:

  • Broćanac, Općina Posušje, BiH

Adrese:

  • : Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb

Telefoni:

  • Razred za prirodne znanosti HAZU: +385(01)4895171

E-mail adrese:

Bašić Ferdo, akademik

Redoviti članovi III. Razred za prirodne znanosti

Akademske titule:

  • akademik
  • doktor znanosti

Institucije:

  • redoviti profesor u miru – Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2010. – …)
  • professor emeritus – Sveučilište u Zagrebu (2011. – …)

Funkcije u Akademiji:

  • tajnik – Razred za prirodne znanosti (01.01.2019. – …)
  • član Predsjedništva – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (01.01.2019. – …)
  • predsjednik – Znanstveno vijeće za zaštitu prirode (01.07.2015. – 25.09.2019.)

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član – Razred za prirodne znanosti (15.05.2014. – …)

 

Životopis

Koncem 2020. godine akademik Bašić ulazi u 50. godinu svoga djelovanja u znanosti, visokoškolskoj nastavi i struci. Rođen je 1945. godine, u mjestu Broćanac kod Posušja u Hercegovini, odakle se po njegovu rođenju obitelj seli u Ilok, gdje odrasta i završava osnovno i srednje obrazovanje. Nakon što kao poljoprivredni tehničar dvije godine radi u Vojvodini, nedaleko Bača i u Poljoprivredno prehrambenom kombinatu (PPK) Županja 1966. upisuje studij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Tri mjeseca 1968. provodi na studentskoj praksi u elitnom njemačkom Institutu “Max Planck“ u Trenthorstu kod Lübecka u Njemačkoj, upoznaje i prihvaća timski rad u znanosti, što će ostaviti trajni trag. Studij završava u rekordnom roku (1970. god.), s prosjekom ocjena 4,37. Po završetku studija ostaje na Fakultetu kao asistent u Zavodu za pedologiju matičnog fakulteta, upisuje poslijediplomski studij iz pedologije a zbog bliskosti s “Hrvatskim proljećem” gubi mjesto na Fakultetu, da bi dobrodošao na „staro mjesto iz apsolventskih dana“ u Institut za pedologiju u Zagrebu, a zatim 1973. prelazi na Višu poljoprivrednu školu u Križevcima, gdje ostaje 11 godina. Tu izvodi teorijsku nastavu i vježbe za predmete Pedologija i Poljoprivredne melioracije, objavljuje dva izdanja udžbenika iz Pedologije i sudjeluje u izradi stručnih podloga za projektiranje i izvedbu odvodnje cijevnom drenažom i agrotehničkih melioracija poljoprivrednih tala. Sa zvanja profesora više škole 1984. se vraća na radno mjesto asistenta na Agronomski fakultet u Zavod za opću proizvodnju bilja.

Popis radova najbolje oslikava opus i dinamiku njegova djelovanja. Djelujući pet desetljeća, akademik Bašić je poveznica djelovanja od razdoblja intenzifikacije do aktualnog razdoblja “ekologizacije” poljoprivrede, odnosno okolišno obazrivog – održivog gospodarenja i održive intenzifikacije poljoprivrede, prilagođene klimatskim promjenama. Uvijek je pravodobno prepoznao „glas vremena“ i išao mu „u susret“. Kao neposredni sudionik Svjetskog summita o hrani u Rimu 1996., u ulozi koordinatora u izradi nacionalnog izvješća o stanju opskrbe hranom znakovita naslova „Hrvatska poljoprivreda na raskrižju“ (Croatian agriculture at the crossroads) s ostalim znanstvenicima okupljenih na tom skupu pokrenuo, a zatim podsticao promjene koje su obilježile posljednja desetljeća svjetske poljoprivrede u smjeru okolišno, gospodarski i socijalno održivog sustava gospodarenja tlom i njegove zaštite. Popis radova najbolje oslikava opus i dinamiku njegova djelovanja. Uvijek je ispravno prepoznao „glas vremena“ i išao mu „u susret“.

Ostavio je dubok trag u znanosti i obrazovanju brojnih naraštaja učenika srednjih poljoprivrednih škola, Više poljoprivredne škole u Križevcima i studenata svih stupnjeva obrazovanja, na kojima se slušaju sadržaji o tlu, održivom gospodarenju, oštećenju i zaštiti tla.

Sklon peru, za pet desetljeća djelovanja ostavio je bogatu pisanu ostavštinu, koja danas, premda zbog nedostatka evidencije u nekim dijelovima necjelovita  bilježi točno 1004 reference čiji se iscrpni popis može naći na web str. www.ferdobasic.info i to: kao autor ili koautor 92 knjige među kojima posebnu vrijednost ima monografija u izdanju prestižnog svjetskog izdavača znanstvene literature Springer Verlag iz 2013. godine u Dordrechtu, Heidelbergu, Londonu i New Yorku, pod naslovom; The Soils of Croatia. Osim toga, autor je 362 znanstvena rada, o kojih je: 27 u skupini a1; 62 u skupini a2; 151 u skupni a3; 105 sažetaka (sa 39 međunarodnih i 66 domaćih znanstvenih skupova) i 15 tiskanih izdanja Opće pedološke karte Hrvatske 1:50 000, u kojoj je u ulozi asistenta za genezu i kartorafiju ili samostalnog kartografa sudjelovao u kartografskoj obradi više od 500 000 ha površina hrvatske pedosfere. Do danas je neriješena nelogičnost da ti radovi kao „službena tajna“ nisu publicirani i obznanjivani javnosti, ali ni kategorizirani. Kako je suradnja s gospodarstvom bio „zahtjev vremena“ (a izdašan izvor osobne zarade i izvanproračunskih prihoda ustanove) on mu je izlazio u susret bogatim stručnim radom, gdje bilježi 340 stručnih radova,  i to; 124 agroekološke studije, od toga: 72 za različite svrhe;  26  u radu na međunarodnim projektima; 20 za potrebe projekata agromelioracija sa sustavima uzgoja bilja; 14 publiciranih u stručnim časopisima; i 6 za potrebe projekcije razvitka poljoprivrede u nekim županijama. Značajan dio stručnog opusa zauzima i 202 studije oštećenja i sanaciju tala oštećenih naftnim rudarstvom, od  toga se 157 uradaka odnosi na tla oko isplačnih jama i bušotinskih radnih prostora, 20 na monitoring tala na području utjecaja izvora emisije, 10 na utjecaj naftnog rudarstva na okoliš na području županija, 9 na sanaciju tla oko mjesta puknuća naftovoda i 4 na mjestu izljeva nafte u tlo. Bilježi se i 210 ostalih referenci koje odnose na: 66  na nastupa na znanstvenim skupovima, nisu drugdje ubrojani u popis (18 na međunarodnim, a 48 na domaćim skupovima); 55 izvješća o  rezultatima rada, od kojih je 5 tiskano u posebnim publikacijama, a 50 je u rukopisu, 29 recenzija publikacija, na kojima se ime recenzenta navodi, a višestruko više recenzija znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu u predračunalnom i računalnom vremenu čije se ime dakako ne navodi; 21 predstavljanje knjiga, monografija i sličnih izdanja, 20 vrednovanja sveučilišta i/ili fakulteta, od čega 16 inozemnih i 4 domaća; 16 tumača i karata iz projekta OPK Hrvatske 1:50 000 i 3 knjige u rukopisu.

Razvio je vrlo bogatu suradnju u zemlji i inozemstvu, što oslikava podatak da se uz njegovo ime u popisu radova javljaju imena 379 znanstvenika i stručnjaka i to iz praktički svih znanstveno-nastavnih i znanstvenih ustanova s područja poljoprivrede i šumarstva Hrvatske i 116 znanstvenika iz 38 država sa svih kontinenata; Australije; Afrike; (Etiopija. Južna Afrika, Kenija, Namibija, Tanzanija), Azija; (Filipini, Kina, Japan, Laos, Malezija), Južne Amerike (Argentina, Brazil, Čile, Peru), Europe; (Austrija, Belgija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Češka Republika, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Litva, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Rumunjska, Slovenija,

Za svoj rad primio je priznanja;

  • 2003. god., dobitnik Godišnje državne nagrade za znanost;
  • 2006. god. počašćen zvanjem Počasni savjetnik Sveučilišta Szent Istvan – Godollo – Mađarska;
  • 2009. god. dobitnik Državne nagrade za životno djelo;
  • 2010. god. izabranik u zvanje prof. emeritus;
  • 2014. god. izabran u čast redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti;
  • 2018. god. biran za vanjskog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine;
  • 2018. god. postaje redoviti član i dopredsjednik Akademije poljoprivrednih znanosti;
  • 2019. god. povjerena mu je časna dužnost tajnika Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti;

Više podataka na: Osobna stranica

AKADEMSKI ŽIVOT I RAD (1971.-2020.)