Category: Objava iz medija

Međunarodna skupina znanstvenika pod vodstvom akademkinje Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković (IRB) i prof. Nenada Pavina s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu otkrila je univerzalno pravilo koje objašnjava kako se sustav stanične diobe prilagođava različitim količinama DNA. Ovo važno otkriće, objavljeno u uglednom časopisu Nature Cell Biology, baca novo svjetlo na evolucijske promjene koje mogu pratiti nastanak novih vrsta, ali i na posljedice nepravilne raspodjele kromosoma, povezane s razvojnim poremećajima.

U organizaciji Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Hamburgu, u tom je gradu 5. i 6. listopada 2026. gostovao Teatar Gavran koji je publici tijekom dviju večeri ponudio susret sa suvremenim hrvatskim kazalištem i književnošću – od kazališne predstave pred brojnom publikom do susreta i razgovora s jednim od najizvođenijih i najprevođenijih hrvatskih autora, akademikom Mirom Gavranom.

Čileanski arhitekt hrvatskog porijekla Smiljan Radić, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dobitnik Pritzkerovu nagradu za arhitekturu za 2026., najuglednijeg svjetskog priznanja na području arhitekture, dao je intervju časopisu Vijenac od 10. rujna 2026. Intervju je vodila Tuga Tarle. 

Etnologinja i antropologinja akademkinja Jasna Čapo, članica Znanstvenog savjeta Ministarstva demografije i useljeništva koja se godinama sustavno godinama bavi migracijama hrvatskih iseljenika, u razgovoru za Večernji list od 16. rujna 2026. govori o niskoj svijesti u hrvatskom društvu o demografskim problemima, o iseljenicima koji se vraćaju u Hrvatsku, o zaprekama zbog kojih se još značajniji povratak ne događa, kao i o predrasudama i stereotipima naspram heterogenih skupina iseljenika i potomaka iseljenika. 

U Selcima na otoku Braču 7. kolovoza 2026. održana je 36. svehrvatska jezično-pjesnička smotra “Croatia rediviva ča-kaj-što” koju je 1991. pokrenuo hrvatski pjesnik, diplomat i liječnik akademik Drago Štambuk i utemeljio je na konceptu trojedne naravi hrvatskoga jezika i ravnopravnosti njegovih dionica – čakavske, kajkavske i štokavske, što je kao Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što 2019. proglašeno kulturnim dobrom Republike Hrvatske i stavljeno na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine. U sklopu ove smotre brojni su pjesnici ovjenčani maslinovim vijencem postali poeta oliveatus, a njihovi stihovi upisani su na Zidu od poezije koji zovu i „oltarom hrvatskog pjesništva“ na središnjem trgu u Selcima. Ovogodišnji oliveat Croatie redivive ugledni je hrvatski književnik i pjesnik Tomislav Marijan Bilosnić.

Akademkinja Mirna Šitum, jedna od najistaknutijih hrvatskih specijalistica dermatologije i venerologije i prva specijalistica uže dermatološke onkologije dala je 13. rujna 2026. intervju portalu Telegram povodom nedavnog testiranja cjepiva protiv melanoma koje su obavile farmaceutske kompanije Moderna i Merck. Iako se slaže da je riječ o povijesnom rezultatu, akademkinja Šitum upozorava da je nužna stručna preciznost u tumačenju te ohrabrujuće vijesti.

Dr. sc. Lucija Konfic s Odsjeka za povijest hrvatske glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održala je u ponedjeljak 8. rujna 2026. župnoj crkvi svete Ane u Križevcima predavanje „Sveti Marko Križevčanin i glazba“ u kojem je govorila o hrvatskoj glazbi u vremenu svetog Marka Križevčanina, zatim o glazbi posvećenoj Marku Križevčaninu općenito s naglaskom na prigode u kojima su pojedine skladbe izvedene i o kojim se vrstama skladbi radilo te o  skladbama posvećenima svetom Marku Križevčaninu i njihovim skladateljima.

Istaknuti hrvatski arhitekt akademik Nikola Bašić objavio je u Jutarnjem listu od 5. rujna 2026. tekst pod naslovom Zašto ne postoji društveno-politička tema hrvatskog prostora?

Što bi bilo najefikasnije učiniti da se spriječe i preveniraju požari i da se olakša način na koji ih možemo gasiti i kontrolirati u Novom listu od 29. kolovoza 2026. govorio je vodeći hrvatski stručnjak za šumarstvo i uzgajanje šuma akademik Igor Anić, ujedno i predsjednik Hrvatskog šumarskog društva.

Član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Hrvoje Petrić s Katedre za povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjelovao je u istraživanju Cascading continental-scale floods across Europe in 1342-1343  čiji rezultati su u kolovozu 2026. objavljeni u časopisu Nature. On je u istraživanju sudjelovao rekonstrukcijom dugoročnih podataka o poplavama Drave i njezinih pritoka te razmjere tadašnjeg niza katastrofa uspoređuje sa suvremenim događajima. 

Hrvatska muzikologinja akademkinja Hana Breko Kustura dala je intervju portalu Dalmacija News u kojem je govorila o svom životnom putu, znanstvenoistraživačkom radu i povezanosti s rodnim Sinjem. 

U utorak, 4. kolovoza 2026. u središnjem parku u Sutivanu na Braču, ispred zgrade Općine, otkriven je spomenik hrvatskom iseljeniku Antoniju Rendiću Ivanoviću, liječniku i humanistu, rad akademika Kažimira Hraste.