Category: Objava iz medija

Na godišnjoj sjednici skupštine Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti (DANU), održanoj u subotu 25. listopada 2025. u Podgorici, izabrana su četiri nova redovita člana, među kojima je i hrvatski književnik akademik Miro Gavran. “To je lijepo priznanje mom sveukupnom književnom i kazališnom radu, ali i meni kao čovjeku. Nadam se da ću biti prijateljska spona između hrvatske i crnogorske kulture, između Hrvata i Crnogoraca”, izjavio je tom prigodom akademik Miro Gavran.

Objavljen je zbornik radova sa svečanog simpozija povodom 800. obljetnice Plemenite općine turopoljske održanog u Velikoj Gorici 16. listopada 2025. u okviru manifestacije Dani europske baštine, u organizaciji Grada Velike Gorice, Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Velikoj Gorici, Plemenite općine turopoljske i Muzeja Turopolja. U Zborniku radova na 130 stranica istaknute su najznačajnije činjenice iz povijesti Turopolja.

U Pragu je od 16. do 20. listopada 2025. održan 16. GavranFest, međunarodni festival posvećen najizvođenijem suvremenom hrvatskom piscu akademiku Miri Gavranu. GavranFest je organizirao Češko-hrvatski klub Nota Bene, a umjetnički direktor festivala bio je František Karoch. Festival, koji promiče izvođenje Gavranovih drama na izvornim jezicima gostujućih kazališta, potvrđuje da njegove teme autora iz bez poteškoća prelaze granice i jezike. Sve predstave bile su opremljene češkim titlovima kako bi program bio pristupačan široj publici.

U hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu 15. listopada 2025. održana je kulturna večer na kojoj su predstavljene knjige Benjaminov zbornik: U čast eruditu i domoljubu (Alfa, 2024.) i Dubravka Oraić Tolić Tvojim glasom: Ljubav u sjeni politike (Ljevak, 2024.) te je prikazan film Akademije za umjetnosti kulturu u Osijeku Dubravka Oraić Tolić: u oblacima. O knjigama su govorili urednici Božidar Petrač i Nives Tomašević te autorica akademkinja Dubravka Oraić Tolić, a o filmu scenaristica akademkinja Helena Sablić Tomić. Tekstove iz knjiga čitao je dramski umjetnik Robert Kurbaša. Uz članove hrvatske zajednice u Berlinu nazočni su bili i strani diplomati.

Nakon sedam godina, u Zagrebu je održan međunarodni haiku natječaj Vladimir Devidé, a svečano proglašenje i dodjela nagrada održani su u ponedjeljak, 15. rujna 2025. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, u organizaciji Društva hrvatskih književnika, uz podršku Devidéove udovice Yasuyo Hondo, Veleposlanstva Japana u Republici Hrvatskoj i Sveučilišta u Zagrebu. Natječaj je utemeljio 2011. u Osaki tadašnji hrvatski veleposlanik u Japanu, pjesnik i diplomat akademik Drago Štambuk.

U Matici hrvatskoj u Zagrebu 22. rujna 2025. održana je premijera dokumentarnog filma autorice i redateljice akademkinje Helene Sablić Tomić “Dubravka Oraić Tolić: u oblacima” koji prikazuje život i stvaralaštvo akademkinje Dubravke Oraić Tolić, s posebnim naglaskom na njezinu osobnu i umjetničku dimenziju te na njen brak s pokojnim suprugom Benjaminom Tolićem.

Akademik Mario Šlaus, upravitelj Antropološkog centra Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Večernjem listu od 7. rujna 2025. otkriva detalje novih otkrića o doseljenju Hrvata u sedmom stoljeću čiji rezultati su objavljeni u studiji u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature. Riječ je o rezultatima istraživanja međunarodnog tima koji je dao odgovore na pitanja vezana uz doseljenje Slavena s prvom sveobuhvatnom studijom drevne DNA srednjovjekovnih slavenskih populacija. Istraživanjem je utvrđeno da Hrvati dolaze s područja današnje južne Bjelorusije i sjeverne Ukrajine, i to u drugoj polovici 7. stoljeća.

Villa Nai 3.3, jedinstveno arhitektonsko ostvarenje smješteno u masliniku u Žmanu na Dugom otoku, rad istaknutog hrvatskog arhitekta akademika Nikole Bašića, nominirana je za Michelin Architecture & Design Award 2025, među svega pet hotela u cijelom svijetu i jedini hrvatski projekt. Pobjednik će biti proglašen 8. listopada 2025. u Parizu.

U Selcima na otoku Braču 8. kolovoza 2025. održana je 35. svehrvatska jezično-pjesnička smotra “Croatia rediviva ča-kaj-što” koju je 1991. pokrenuo hrvatski pjesnik, diplomat i liječnik akademik Drago Štambuk i utemeljio je na konceptu trojedne naravi hrvatskoga jezika i ravnopravnosti njegovih dionica – čakavske, kajkavske i štokavske, što je kao Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što 2019. proglašeno kulturnim dobrom Republike Hrvatske i stavljeno na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine. 

U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 23. svibnja 2025. u organizaciji Razreda za prirodne znanosti HAZU održano je predstavljanje knjige Vindija Cave, posvećene špilji Vindiji koja je jedno od najvažnijih nalazišta neandertalaca u Europi i svijetu. Tim povodom u emisiji Hrvatske radiotelevizije Dobro jutro, Hrvatska gostovali su tajnik Razreda za prirodne znanosti akademik Goran Durn, upravitelj Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU doc. dr. sc. Siniša Radović  te  prof. dr. sc. Ivor Karavanić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Akademik Drago Štambuk, hrvatski diplomat, pjesnik i liječnik, dao je intervju Zadarskom listu od 4. lipnja 2025. u kojem je govorio o svom životu i djelovanju, posebno o pjesničkom stvaralaštvu te o pjesničkoj manifestaciji Croatia rediviva: ča-kaj-što, pokrenutoj u Selcima na Braču 1991., koja počiva na Zlatnoj formuli hrvatskog jezika koja je na njegov prijedlog 2019. proglašena nacionalnim kulturnim dobrom i postala temeljem Zakona o hrvatskome jeziku.