Članovi Akademije

Bezić Jerko, akademik

Akademske titule:

• akademik
• doktor znanosti

Institucije:

• znanstveni savjetnik u miru – Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu

Funkcije u Akademiji:

• voditelj – Odsjek za etnologiju (24.09.2008. – 09.01.2010.)

Članstvo u Akademiji:

• redoviti član – Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju (24.07.1991. – 09.01.2010.)
• izvanredni član – Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju (19.05.1988. – 24.07.1991.)
• član suradnik – Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju (31.03.1980. – 19.05.1988.)

Spomenica Jerko Bezić : 1929.-2010. / urednik Frano Parać

Akademik Jerko Bezić, nestor hrvatske etnomuzikologije,  rođen je u Kranju (Slovenija) 10. lipnja 1929., a školovao se u Zadru, Zagrebu i Ljubljani te je 1970. postigao doktorat muzikoloških znanosti. Više od trideset godina (od 1964. do umirovljenja 1999. godine) djelovao je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Dok se u diplomskom radu bavio proučavanjem glazbenog kazališta u Zadru u 19. stoljeću, tema njegove doktorske disertacije bila je usmjerena prema istraživanju glagoljaškog pjevanja, što je postalo jednim od Bezićevih područja od posebnog interesa. Plodnim znanstvenoistraživačkim i nastavnim radom, intenzivnom suradnjom na međunarodnome planu te djelovanjem na području primijenjene etnomuzikologije uvelike je pridonio stvaranju identiteta i ugleda etnomuzikologije kao znanstvene discipline.

Usporedno je predavao etnomuzikološke predmete na Muzičkoj akademiji i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu  te je odgojio je brojne etnomuzikologe, među kojima i dio tima danas zaposlenog u Institutu. Interesom za terenski rad «zarazio» se još za vrijeme studija, a takvim se istraživanjima i dalje sustavno bavio, proučavajući tradicijsku glazbu u Dalmaciji, Dalmatinskoj Zagori, Slavoniji, ali i u Gradišću i u okolici Bratislave.

Svojim je istraživanjima Bezić skupio opsežnu i vrijednu glazbeno-folklornu građu, a u brojnim znanstvenim radovima obradio čitav niz etnomuzikoloških tema. Među njima se izdvajaju kapitalne monografije folklorne glazbe Sinjske krajine, otoka Zlarina, Hvara, Brača i Šolte, Hrvatskog zagorja, Požeške kotline te Hrvata u austrijskome Gradišću, kao i radovi o tradicijskom pučkom crkvenom pjevanju, posebno glagoljaškom pjevanju u sjevernoj Dalmaciji.

Godine 1980. izabran je za člana suradnika, 1988. za izvanrednog člana, a 1991. postaje redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u kojoj je od 1997. do 2003. bio tajnikom Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju

Godine 1992. pripadao je skupini muzikologa koja je osnovala Hrvatsko muzikološko društvo. Godine 1999. Društvo mu je uz 70. rođendan posvetilo svečani zbornik (ur. N. Ceribašić i G. Marošević), a 2008. godine dodijelilo mu je «Nagradu Dragan Plamenac» za životno djelo.

Djelovao je u domaćim i međunarodnim strukovnim udruženjima, uredništvima znanstvenih časopisa, surađivao s uglednim smotrama i festivalima tradicijske glazbe.

Radovi akademika Jerka Bezića donijeli su bitne pomake u formiranju i razvijanju etnomuzikologije u Hrvatskoj i njezinom primjernom reprezentiranju u inozemstvu.

Mnogostrukom djelatnošću akademik Jerko Bezić markantno je obilježio hrvatsku etnomuzikologiju: unio je značajne inovacije u metodologiju istraživanja, odgojio nove stručnjake te pridonio očuvanju i populariziranju hrvatske folklorno-glazbene baštine.