U ponedjeljak 19. svibnja 2025. u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održana je komemorativna sjednica posvećena životu i djelu što ga je za sobom ostavio hrvatski književnik i prevoditelj akademik Luko Paljetak (19. VIII. 1943. – 12. V. 2024.). Na sjednici su govorili akademkinja Dubravka Oraić Tolić, tajnica Razreda za književnost HAZU, akademkinja Sibila Petlevski i dr. sc. Antun Pavešković.
Gliptoteka HAZU u partnerstvu s Muzejom suvremene umjetnosti – Zagreb najavljuje natječaj za sudjelovanje na XV. trijenalu hrvatskoga kiparstva, središnjoj manifestaciji suvremene kiparske umjetnosti. Pozivamo sve kipare iz Hrvatske, kao i hrvatske kipare koji djeluju u inozemstvu, da prijave svoja djela nastala u protekle tri godine. Objavu natječaja očekujte krajem travnja ove godine. Ova prestižna izložba kiparstva središnja je nacionalna manifestacija i platforma za predstavljanje najvažnijih ostvarenja u suvremenom kiparstvu.
Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti priredio je komemorativni sastanak u spomen na akademika Ksenofonta Ilakovca u povodu prve obljetnice smrti u utorak 20. svibnja 2025. u dvorani Knjižnice HAZU. Sastanak je otvorio tajnik Razreda akademik Marko Tadić, a o životu i djelu preminulog akademika Ilakovca govorili su prof. dr. sc. Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, akademik Milko Jakšić i prof. dr. sc. Matko Milin (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu).
Hrvatski indolog i filozof akademik Mislav Ježić dobio je 31. ožujka 2025. najveće priznanje za književnoprevodilački rad u Republici Hrvatskoj, Nagradu za životno djelo „Iso Velikanović“. Tim povodom dao je intervju za tjednik Nacional.
U suorganizaciji Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku u ljetnikovcu Sorkočević, sjedištu Zavoda, 16. i 17. svibnja 2025. održana je konferencija Early Modern Diplomacy across the Religious Divide: Justification, Defamation, Obfuscation and Misapprehension. Na konferenciji će sudjelovati oko 30 znanstvenika, mahom iz inozemstva, a konferencija je dio projekta ”The Diplomacy of Small States in Early Modern South-Eastern Europe” kojeg financira Europska unija.
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt primio je u petak 11. travnja 2025. u nastupni posjet bugarsku veleposlanicu u Hrvatskoj Ivu Krulevu. U razgovoru su potvrđeni dobri odnosi Hrvatske akademije s Bugarskom gdje se iznimno cijeni doprinos koji su bugarskom narodu dali utemeljitelj Akademije Josip Juraj Strossmayer i prvi predsjednik Franjo Rački. Hrvatska akademija od 1998. s Bugarskom akademijom znanosti provodi zajednički projekt u sklopu kojeg se istražuju teme iz zajedničke hrvatsko-bugarske prošlosti od srednjeg vijeka do suvremenosti, a u duhu te dobre suradnje bugarska Vlada je 2020. Hrvatskoj akademiji donirala 50.000 eura za obnovu njenih zgrada u Zagrebu stradalih u potresima.
Od 14. do 17. svibnja 2025. u dvorani Knjižnice HAZU održava se međunarodni znanstveni skup From Private to Public: the Institutionalization of Bourgeois Music Culture in the long 19th Century u organizaciji Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU u suradnji s Hrvatskim muzikološkim društvom, pod pokroviteljstvom Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju HAZU.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti putem svojih razreda i znanstvenih vijeća redovito organizira simpozije, okrugle stolove i znanstvene konferencije na kojima vodeći stručnjaci raspravljaju o aktualnim pitanjima iz svoga djelokruga. Jedna od tih tema su i Suše, poplave i aktualne klimatske promjene, što je bio naslov okruglog stola koji je 14. travnja u Knjižnici HAZU organiziralo Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša HAZU.
Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru sudjelovao je u četvrtak 15. svibnja 2025. u Veleučilištu u Bjelovaru u manifestaciji Festival povijesti KLIOFEST 2025. organiziranjem stručno-znanstvenog skupa Istraživanja i interpretacije zavičajne prošlosti, prikazom kratkometražnog filma, prikazom knjige i izložbom izdanja.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj u svom sastavu ima 27 znanstvenoistraživačkih jedinica, od kojih je 12 u Zagrebu, a jedna od njih je i Zavod za lingvistička istraživanja osnovan 1984. koji je 8. travnja u Knjižnici HAZU proslavio 40. obljetnicu djelovanja. Zavod organizira brojne znanstvenoistraživačke projekte s ciljem očuvanja hrvatske jezične baštine i afirmiranja hrvatskog jezičnog identiteta kao bitne sastavnice nacionalnog hrvatskog identiteta, što se potvrđuje djelovanjem Zavoda u trima jezikoslovnim znanstvenoistraživačkim domenama: leksikologiji, leksikografiji i semantici.
Od 14. do 17. svibnja u gradu Hvaru održava se kulturna manifestacija 52. Dani Hvarskoga kazališta. Suorganizatori su Razred za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Književni krug Split i Grad Hvar. Tema je ove godine “Prožimanja književnosti, kazališta, filma”. Svojim izlaganjima sudjeluje 28 znanstvenica i znanstvenika iz Hrvatske, Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Poljske i Srbije, među njima i akademkinje Sibila Petlevski i Helena Sablić-Tomić te akademik Boris Senker.
Akademik Stjepan Gamulin u razgovoru za tportal govori o tome kako zdravo starenje izgleda u praksi i što već danas možemo učiniti da bismo povećali svoje šanse za dugovječnost. Pridržavanje zdravog životnog stila, održavanje profesionalne aktivnosti, poticanje mentalne aktivnosti, primjerice pisanjem članaka, uspomena, priča…, korištenjem interneta, učenjem novih znanja…, uz pridržavanje uputa redovite medicinske skrbi, uključujući preventivne mjere – primjerice redovito cijepljenje protiv gripe, covida i pneumokokne pneumonije – te prevenciju ‘staračkih’ bolesti neki su od osnovnih principa zdravog starenja, pojasnio je akademik Gamulin.
Budite u toku s našim događanjima i primajte više informacija o nama i našim aktivnostima.