Obavijesti

Prošli je tjedan u Kliničkom bolničkom centru Zagreb napravljena prva u Hrvatskoj kombinirana transplantacija jetre i srca istovremeno, kod istog pacijenta, i s organima istog donora. O ovom uspjehu opširnije se govorilo na konferenciji za novinare u utorak u srijedu 11. siječnja 2023. na kojoj su sudjelovali i članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: akademik Davor Miličić, akademik Miroslav Samaržija, akademik Željko Kaštelan i član suradnik HAZU prof.dr.sc. Hrvoje Gašparović.

Objavljen je novi broj časopisa Forum (10-12, 2022.), tromjesečnika Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zimski trobroj Foruma sadrži prijevod  31. pjevanja Raja iz Danteove Božanstvene komedije, prozu Dorte Jagić i Milka Valenta, tekst Zdravka Zime, odličnu crnohumornu dramu H. Barbira Barbe, blok posvećen obljetnici rođenja Jurija Lotmana, poeziju, stalne kronike i još mnogo toga.

Kako je zvučao Božić u hrvatskom srednjovjekovlju i koji su glazbeni odjeci srednjega vijeka u Božiću za Glas je Koncila otkriva muzikologinja Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU – prof. dr. Hana Breko Kustura, članica suradnica HAZU.

U izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku objavljena je knjiga upraviteljice Zavoda Vesne Miović Dubrovački ples s kugom: vrijeme Lazareta na Pločama. Autorica prikazuje kako su, u traženju krhke ravnoteže između restrikcija i otvorenosti nužne za trgovinu od koje je Dubrovačka Republika živjela, Dubrovčani kroz više stoljeća vješto „plesali“ s kugom: štitili se pograničnim sanitarnim koridorima, djelotvornim mjerama karantene i prevencije, požrtvovnim radom zdravstvenih službenika, biranih među plemićima, koji su u kritičnim razdobljima zaraze stavljali na kocku i vlastite živote. 

U četvrtak 5. siječnja 2023. u Zagrebu je u 89. godini života umro akademik Željko Kućan, istaknuti hrvatski biokemičar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1991. Rodio se u Zagrebu 24. svibnja 1934. Diplomirao je biokemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu gdje je od 1972. predavao biokemiju u Zavodu za organsku kemiju i biokemiju. Od 2007. do 2010. bio je tajnik Razreda za prirodne znanosti. Ispraćaj akademika Željka Kućana održat će se u četvrtak 12. siječnja 2023. u 14 sati na zagrebačkom krematoriju.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao partner Grada Dubrovnika, Državnog arhiva u Dubrovniku, Turističke zajednice Dubrovnik sudjeluje u bogatom programu svečanog obilježavanja 750. obljetnice donošenja Dubrovačkog statuta. Ciklus predavanja povodom 750. obljetnice Dubrovačkog statuta zaključen je 15. prosinca 2022. u Lazaretima predavanjem dr. sc. Relje Seferovića pod nazivom “Život Crkve u dubrovačkim statutarnim odredbama”. Organizatori ciklusa predavanja bili su Dubrovačka baština i Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. 

U utorak 3. siječnja 2023. u Zagrebu je u 87. godini života umro akademik Mirko Zelić, istaknuti hrvatski rudarski inženjer, stručnjak za proizvodnju i transport nafte i prirodnog plina, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2000. Bio je predsjednik Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU od 1999. do 2017, a od 2017. do smrti predsjednik Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku. Sprovod akademika Zelića održat će se u utorak 10. siječnja u 12.30 na Mirogoju.

Senat Sveučilišta u Splitu je na 77. sjednici održanoj 15. prosinca 2022. donio odluku o dodjeli počasnog zvanja professor emeritus Sveučilišta u Splitu akademiku Arsenu Bačiću, umirovljenom redovitom profesoru u trajnom zvanju Pravnog fakulteta u Splitu. Počasno zvanje svečano će biti dodijeljeno u prigodi proslave Dana Sveučilišta u Splitu. 

Na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja 22. prosinca 2022. objavljeni su rezultati Javnog poziva za financijsku potporu izdavanju znanstvenih knjiga i visokoškolskih udžbenika u tiskanome i elektroničkome obliku u 2022. godini. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dobila je potporu za svojih 11 knjiga. 

Muzikologinja prof.dr.sc. Hana Breko Kustura, članica suradnica HAZU, autorica je prve hrvatske monografije o glazbenim izvorima srednjovjekovnih hrvatskih zemalja. Monografija je rezultat istraživanja projekta HRZZ – HAZU/ IP 6619, CROMUSCODEX70- Croatian Musical and Liturgical Codices of the Middle Ages: Interdisciplinary Research. Na ukupno 272 stranice monografija nudi prvu suvremenu sintezu povijesti hrvatske glazbe srednjega vijeka – razdoblju od 1050. godine do kraja 16. stoljeća. Povodom toga s autoricom je objavljen intervju u Večernjem listu.