Obavijesti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je 29. travnja u Knjižnici HAZU svoj dan i 164. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2024. Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, pod predsjedanjem bana Josipa Šokčevića, na prijedlog đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije. Ta odluka provedena je u život nakon što ju je 1866. potvrdio hrvatski kralj Franjo Josip I. Proslava Dana HAZU bila je prilika za osvrt u prošlost Akademije i njenu povijesnu ulogu u razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, kao i napretku hrvatskog društva u cjelini, a time i u stvaranju hrvatskog nacionalnog identiteta.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je u utorak 29. travnja 2025. u Knjižnici HAZU svoj dan i 164. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2024.  Tim povodom u emisiji Hrvatske televizije Dobro jutro, Hrvatska 30. travnja gostovali su predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt i glavni tajnik akademik Dario Vretenar.

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić primila je u ponedjeljak 28. travnja 2025. Nagradu “Dubravko Horvatić” za prozu za godinu 2024. koju joj je dodijelila Hrvatska kulturna zaklada. Nagrada joj je dodijeljena za knjigu “Tvojim glasom – Ljubav u sjeni politike”, koju je objavila Naklada Ljevak.

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na početku svoje sjednice u ponedjeljak 28. travnja 2025. minutom šutnje odalo je počast poglavaru Katoličke crkve papi Franji koji je umro 21. travnja. Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt pritom je ukratko podsjetio na djelo preminulog Pape u njegovih 12 godina pontifikata. “U povodu smrti Svetoga oca, pape Franje, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti s dubokim poštovanjem prisjeća se neizbrisivog otiska koji je čovjek velikog srca i velikih gesta ostavio među milijunima vjernika. Poseban je trag ostavio među siromašnima i marginaliziranim skupinama društva i otvorio je Crkvu suvremenim problemima. Svojim je životom svjedočio poniznost, dobronamjernost i neposrednost, a posebice je bio osjetljiv na nepravdu i patnju”, izjavio je akademik Neidhardt. 

Kako prekomjeran unos kuhinjske soli utječe na zdravlje, u razgovoru za tportal uoči FOODCOOLTOUR konferencije o sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje koja će se održati u Osijeku otkriva akademik Bojan Jelaković, internist, nefrolog i hipertenziolog, predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju te redoviti profesor interne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i pročelnik Zavoda za nefrologiju, dijalizu i arterijsku hipertenziju u Klinici za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt primio je u srijedu 23. travnja 2025. u nastupni posjet veleposlanicu Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj Elmu Kovačević Bajtal. Tema razgovora bilo je unapređenje suradnje Hrvatske s BiH na znanstvenom, umjetničkom i kulturnom području. Uz predsjednika HAZU susretu je bio nazočan  i potpredsjednik HAZU akademik Frano Parać.

Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sudjeluje u Noći knjige koja se održava u srijedu 23. travnja 2025. diljem Hrvatske. Ovogodišnja tema manifestacije pod naslovom O životinjama i ljudima posvećena je fauni u knjiškim svjetovima, a Knjižnica HAZU tim je povodom priredila izložbu Životinje u znanosti koja se može razgledati do kraja travnja.

U Sorkočevićevom ljetnikovcu na Lapadu, sjedištu Zavoda za povijesne znanosti HAZU, u srijedu 23. travnja 2025. predstavljeno je novo zavodsko izdanje, knjiga Marka Rašice Zakoni braće. Dubrovačke bratovštine od pada Republike do suvremenog doba. Na predstavljanju su govorili prof. dr. sc. Zrinka Pešorda Vardić, emerita prof. dr. sc. Ljiljana Marks, akademkinja Nella Lonza i autor.

U suradnji Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku s Općinom Lastovo, TZ Lastovo i partnerima, na Lastovu je od 13. do 15. travnja 2025. održan četvrti Mali festival povijesti. U sklopu festivala akademkinja Nella Lonza predavala je o temi “Polaganje računa Bogu i ljudima: lastovske srednjovjekovne oporuke”, Tanja Trška o temi “Barokni Rim na Lastovu: poliptih Giovannija Lanfranca u župnoj crkvi sv. Kuzme i Damjana”, a Lovro Kunčević o temi “Diplomacija Dubrovačke Republike u 16. i 17. stoljeću”.

U petak 11. travnja 2025. u Ann Arboru u SAD-u u 96. godini života umro je hrvatski liječnik Stevo Julius, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2012. Rodio se 15. travnja 1929. u Kovinu u Srbiji, a sa sedam godina doselio u Zagreb gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1953., a 1964. doktorirao. Kao specijalist interne medicine i asistent u Internoj klinici Rebro radio do 1964. Tada je otišao na Sveučilište države Michigan u Ann Arbor u SAD, gdje bio voditelj Odsjeka za hipertenziju i nastavnik više od 40 godina. Proučavao je hemodinamiku i patofiziologiju arterijske hipertenzije te dokazao da krvni tlak primarno regulira središnji živčani sustav.