Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u žarištu kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja njenih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U utorak 14. travnja 2026. u 13 sati u Knjižnici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,  predavanje Javno bilježništvo u srednjovjekovnoj Dalmaciji održat će dr. sc. Branka Grbavac, znanstvena savjetnica u Odsjeku za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu.

U predavanju se prikazuje razvoj pisane pravne kulture temeljene na ustanovi institucionaliziranog javnog bilježništva koja se na istočnoj obali Jadrana može pratiti od druge polovice 12. stoljeća. Ona  je prvenstveno bila vezana uz oživljavanje proučavanja rimskog prava u Bologni, kao i uz intenziviranje trgovačke djelatnosti i rast administrativnih struktura vlasti u novonastalim urbanim središtima. Bilježnik kao javni pisar postao je odgovoran za sastavljanje svega onoga što su stranke pred njim utanačile. U dalmatinskim gradovima bilježničke poslove najprije su obavljali pripadnici domaćeg klera, da bi od sredine 13. stoljeća sve više prelazili u ruke zaprisegnutih svjetovnih bilježnika, a od 14. stoljeća preuzimaju ih profesionalni bilježnici, uglavnom stranci. Oblik i struktura bilježničke isprave bila je utvrđena početkom 13. stoljeću u udžbenicima ars notariae, dok su propisi o njezinom sastavljanju bili regulirani gradskim statutima.

Dr. sc. Branka Grbavac znanstvena je savjetnica u Odsjeku za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu. Doktorirala je 2010. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno je sudjelovala na više domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata. Kao izlagač sudjelovala je brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima i kongresima u zemlji i inozemstvu. U svom znanstvenom radu bavi se društvenim, pravnim i političkim odnosima u srednjovjekovnoj Dalmaciji, kao i objavljivanjem izvorne bilježničke građe, filozofsko-povijesnih i medicinskih rukopisa. Objavila je preko 40 izvornih znanstvenih radova, stručne radove, knjigu Leksikon hrvatskoga srednjovjekovlja (zajedno s akademikom Franjom Šanjekom), knjigu izvorne građe Spisi splitskog bilježnika Albertola Bassanege od 1368. do 1369. godine (zajedno s dr. sc. Damirom Karbićem i dr. sc. Arijanom Kolak Bošnjak), a u tisku joj se nalazi i autorska knjiga o povijesti javnog bilježništva na istočnojadranskoj obali od 12. do konca 14. stoljeća.