Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava organizira okrugli stol Umjetna inteligencija i pravo koji će se održati u ponedjeljak 29. lipnja 2026. kao videokonferencija s početkom u 10 sati.

Uvodna će izlaganja održati:

Prof. dr. sc. Ivana Kunda, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet:

Implementacija sustava umjetne inteligencije u hrvatskom pravosuđu u svjetlu Akta Europske unije o umjetnoj inteligenciji

Prof. dr. sc. Ante Novokmet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet,

Ivan Vidaković, mag. iur., Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet:

Učinak umjetne inteligencije kao disruptivnog čimbenika na pravičnost kaznenog postupka – novi vid (ne)ovisnosti i (ne)pristranosti sudova?

Prof. dr. sc. Tihomir Katulić, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet:

Uloga službenika za zaštitu podataka u osiguranju pouzdanog rada sustava umjetne inteligencije

Izv. prof. dr. sc. Danijela Vrbljanac, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet:

Alati umjetne inteligencije u pravnoj tehnologiji: procjena usklađenosti s pravilima zaštite osobnih podataka

Dr. sc. Jasmina Mutabžija, v. pred., Veleučilište PAR Rijeka:

Pravna priroda dokaza dobivenih putem sučelja mozak-računalo

Dr. sc. Erik Kamenjašević, Sud Europske unije / Katoličko sveučilište Leuven:

Pravne i etičke implikacije neurotehnologija za unapređenje raspoloženja

Umjetna inteligencija sve snažnije utječe na pravni sustav, ne samo kao alat za povećanje učinkovitosti nego i kao čimbenik koji mijenja način na koji se pravo tumači, primjenjuje i razvija. U tom procesu otvara se potreba za novim pravnim i etičkim okvirima koji će osigurati da tehnološki napredak ostane usklađen s temeljnim načelima pravičnosti, odgovornosti i zaštite ljudskih prava. U tom kontekstu razvoj i sve intenzivnija primjena sustava umjetne inteligencije u pravosuđu i javnoj upravi otvaraju temeljna pitanja o prirodi pravnog odlučivanja u digitalnom okruženju. Ovim okruglim stolom, koji je ujedno dio projekta Pravne i etičke implikacije dehumanizacije pravosuđa i javne uprave kroz pravnu tehnologiju (NextGenerationEU), cilja se potaknuti raspravu o tome mijenja li tehnološko posredovanje između subjekata pravnog postupka samu srž pravne prosudbe, osobito u pogledu odnosa između ljudskog i automatiziranog odlučivanja. Pritom se posebno ističe potreba promišljanja kako se takvi sustavi uklapaju u suvremene europske regulatorne zahtjeve, uključujući Akt Europske unije o umjetnoj inteligenciji, ali i širi normativni okvir zaštite temeljnih prava.

Istodobno, uporaba umjetne inteligencije kao potencijalno disruptivnog čimbenika otvara pitanja pravičnosti i integriteta postupaka. I dok automatizirani alati obećavaju veću učinkovitost i konzistentnost, raste zabrinutost za neovisnost i nepristranost, koje više nisu nužno vezane uz suca kao čovjeka, već uz dizajn i upravljanje tehnološkim sustavima. Time se fokus rasprave pomiče prema pitanjima odgovornosti, transparentnosti i mogućnosti osporavanja odluka donesenih uz potporu algoritama. Povrh toga, sve veća integracija umjetne inteligencije u sudske i upravne postupke neizbježno otvara i složena pitanja zaštite osobnih podataka i pouzdanosti sustava. Pritom institucionalni mehanizmi nadzora, uključujući ulogu službenika za zaštitu podataka, dobivaju novu dimenziju, prelazeći iz okvira formalne usklađenosti prema aktivnom sudjelovanju u osiguravanju zakonitog i etički prihvatljivog funkcioniranja tehnologije.

Razvoj sofisticiranih alata pravne tehnologije zahtijeva kontinuiranu procjenu njihove usklađenosti s postojećim standardima, ali i njihovu prilagodbu specifičnostima algoritamskog odlučivanja. Najnoviji razvoj naprednih sučelja i neurotehnologija dodatno zamagljuje granice između prava, tehnologije i ljudske autonomije, otvarajući nova pitanja o prirodi dokaza, identitetu i integritetu osobe. Takvi tehnološki iskoraci ne samo da dovode u pitanje postojeće pravne kategorije nego potiču dublje etičke rasprave o granicama dopuštene intervencije u ljudsku kogniciju i emocionalno stanje. Slijedom toga, raspravom na ovom okruglom stolu nastoji se uspostaviti interdisciplinarni dijalog o tome kako pravni sustav može odgovoriti na ove izazove a da pritom očuva temeljne vrijednosti pravičnosti, dostojanstva i vladavine prava.