U Knjižnici HAZU znanstveni skup Medicinska etika u izazovima trećeg milenija
Znanstveno vijeće za medicinu i tehniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziralo je u utorak, 10. studenog 2026. u dvorani Knjižnice HAZU znanstveni skup Medicinska etika u izazovima trećeg milenija. Predsjedatelj skupa bio je predsjednik Znanstvenog vijeća akademik Bojan Jerbić, a uvodne govore održali su akademkinja Vida Demarin, tajnica Razreda za medicinske znanosti HAZU, i akademik Ignac Lovrek, tajnik Razreda za tehničke znanosti HAZU.
Akademik Davor Miličić, potpredsjednik HAZU, održao je izlaganje na temu Zašto medicina? u kojem je istaknuo da je medicina, odnosno liječništvo, jedna je od najstarijih profesija, utemeljena na čovjekovoj potrebi da pomogne bolesnome, ranjenome i nemoćnome i poručio da medicina ne smije biti profitabilna. Kazao je i da u svojoj biti medicina nadilazi načelo opstanka najjačih i počiva na bezinteresnoj brizi za drugoga, zbog koje zdravstveni djelatnici nerijetko izlažu vlastito zdravlje, pa i život, kako bi pomogli drugima. “Medicina je više od znanosti. Znanost je njezin nužan alat, ali liječnik nije samo prirodoslovac, nego i humanist. Suvremeni liječnik mora trajno učiti i primjenjivati nova postignuća, ne gubeći iz vida tri temeljne zadaće medicine: spasiti život, produljiti ga te učiniti dostojanstvenim i što kvalitetnijim. Bit medicine sažima misao: Tamo gdje počinje medicina, prestaje filozofija. Za liječnika ne smije biti dvojbe o vrijednosti ljudskoga života. Bez obzira na tehnološki napredak, svjetonazor ili okolnosti, temelj medicine ostaje isti: Salus aegroti suprema lex – zdravlje i dobrobit pacijenta vrhovni su zakon”, kazao je akademik Miličić.
Izlaganje Etički izazovi inteligentnih robotskih sustava, gdje završava tehnologija, a počinje odgovornost? održao je prof. dr. sc. Stjepan Bogdan, prof. dr. sc. Iva Sorta Bilajac -Turina održala je izlaganje Etički principi u javnom zdravstvu – između temeljnih vrijednosti i pripadajućih dužnosti, izv. prof. dr. sc. Morana Brkljačić govorila je o znanstvenom imperativu i etičkoj odgovornosti u medicini, prof. dr. sc. Jasenka Markeljević o imperativu svijesti i savjesti u svjetlu umjetne inteligencije i transhumanizma, a prof. dr. sc. Tonči Matulić o medicinskoj etici u ogledalu veličanstvenog čovještva u kojem se osvrnuo na encikliku pape Lava XIV. Magnifica humanitas, posvećenu očuvanju ljudske osobe u vremenu umjetne inteligencije. Iako se dokument ne bavi izravno medicinom ni medicinskom etikom, u njemu se mogu prepoznati vrijednosna polazišta relevantna za suvremenu kliničku praksu i primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu. Predavanje je izdvojilo četiri takva naglaska. Prvi se odnosi na antropologiju granice: bolest, starost, patnja i ranjivost ne promatraju se samo kao nedostaci koje treba ukloniti, nego kao sastavni dijelovi ljudske egzistencije. Time se otvara kritička perspektiva prema transhumanistički shvaćenoj medicini poboljšanja (human enhancement). Drugi naglasak odnosi se na skrb kao mjerilo ljudske i civilizacijske zrelosti. Sustavi umjetne inteligencije mogu podupirati medicinsku skrb, ali ne mogu nadomjestiti ljudski odnos, slobodu, prosudbu i odgovornost. Treći se naglasak odnosi na osobnu odgovornost: konačne odluke u medicini ne mogu se jednostavno prenijeti na tehnološke sustave, nego odgovornost mora ostati jasno određena u svim fazama liječenja i skrbi. Četvrta tema jest kritika simulirane skrbi. “Sustavi umjetne inteligencije mogu oponašati obrasce komunikacije i ponašanja, ali nemaju ljudsko tijelo, iskustvo patnje niti sposobnost moralnog preuzimanja odgovornosti. Upravo zato postoji opasnost da tehnički uvjerljiva simulacija odnosa bude zamijenjena za autentičnu ljudsku skrb. Središnja je poruka predavanja da umjetna inteligencija može znatno proširiti mogućnosti medicine, osobito u brzini obrade podataka, analizi i odlučivanju, ali se njezine sposobnosti ne smiju poistovjetiti s ljudskom inteligencijom ni s ljudskom odgovornošću. Medicinska etika stoga ostaje čvrsto vezana uz dostojanstvo osobe, odnos povjerenja i nezamjenjivu moralnu odgovornost čovjeka”, kazao je Matulić.