Hrvatski muzej arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predstavljanje monografije Bazilika svetog Jakova u Šibeniku / Basilica of Saint James in Šibenik autora akademika Andrije Mutnjakovića, čiji je nakladnik Hrvatski fotografski centar iz Zagreba, u četvrtak 5. veljače 2026. u 13 sati u Knjižnici HAZU, Trg J. J. Strossmayera 14 u Zagrebu.

Nakon uvodne riječi predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta monografiju će predstaviti akademik Mladen Obad Šćitaroci, autor fotografija Luka Mjeda i autor knjige akademik Andrija Mutnjaković. Predstavljanje će moderirati izv. prof. dr. sc. Borka Bobovec, upraviteljica Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU.

Monografija Bazilika svetog Jakova u Šibeniku / Basilica of Saint James in Šibenik autorsko je djelo akademika Andrije Mutnjakovića kojim nastavlja istraživati hrvatski doprinos razvoju renesansne arhitekture u Hrvatskoj i Italiji. Knjiga obuhvaća pregled razvitka šibenske katedrale od iniciranja gradnje 1404. do počasnog imenovanja katedrale Papinom bazilikom 1884.

U 18 poglavlja knjige razmatra se projektiranje i građenje bazilike od početaka građenja  (1404.), do angažmana i usvajanje projekta Jurja Dalmatinca (1441.) i dovršenja gradnje katedrale (oko 1486.), te angažmana Nikole Firentinca (1475.) i njegovih nasljednika na izvođenju završnih radova do posvećenja bazilike (1555.).  U navedenim poglavljima detaljno se razmatraju bitni arhitektonski i graditeljski elementi (volumen, konstrukcija, apside, sakristija, svodovi, kupola), karakteristični skulptorski artefakti (fasade, portali, vijenci, krstionica, friz glava, reljefi i kipovi), te urbani ambijent šibenske katedrale. Također se naglašeno razmatraju utjecaji venecijanske gotike na početne faze gradnje koji su dovele do stvaranja vrhunskog gotičkog djela nepoznatog u Veneciji (krstionica), te Albertijevih renesansnih utjecaja iz Riminija koji Alberti nije mogao ostvariti, ali ih je Juraj realizirao koncepcijom kupole i svodova korpusa  trobrodne katedrale izraženim na trolisnom pročelju katedrale. Ovo kreativno arhitektonsko umijeće snažno je izraženo izvornom konstruktivnom inovacijom kojom je standardna zidana gradnja zamijenjena montažnim sistemom gradnje, aktualnim tek u 19. stoljeću. Ove izuzetne kreativne inovacije prepoznate su kao doprinos crkvenoj arhitekturi te je papa Lav XIII. šibensku katedralu proglasio 1884. Papinom bazilikom. Prepoznate su također od stručne javnosti te je šibensku baziliku UNESCO 2000. upisao među spomenike svjetske kulturne baštine. Monografija je pisana na hrvatskom i engleskom jeziku te je obimno popraćena izvrsnim fotografijama autora Luke Mjede. Nakladnik monografije je Hrvatski fotografski centar, uz financijsku podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva kulture i medija, te Šibenske biskupije i Grada Šibenika.