Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u nastojanju da poveća razmjenu znanstvenih i tehnoloških informacija i potakne promišljanja tehnološkog razvoja organiziralo je u ponedjeljak 13. travnja 2026. u Knjižnici HAZU znanstveni simpozij O izloženosti ljudi elektromagnetskim poljima / On the exposure of humans to electromagnetic fields. Moderator simpozija bio je akademik Zvonimir Šipuš.

Glavni predavač bio je prof. dr. sc. Akimasa Hirata, ravnatelj Instituta za tehnologiju u Nagoji i predsjednik Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP) koja razvija i revidira znanstveno utemeljene međunarodne smjernice za izloženost elektromagnetskim poljima kako bi se ljude zaštitilo od njegovih štetnih učinaka na zdravlje. Ove smjernice proizlaze iz sustavne evaluacije eksperimentalnih, epidemioloških i dozimetrijskih dokaza te se temelje na utvrđenim biofizičkim mehanizmima. “Na frekvencijama ispod približno 100 kHz, elektrostimulacija predstavlja primarni ograničavajući faktor, dok na višim frekvencijama zagrijavanje tkiva postaje dominantan mehanizam. Sukladno tome, metrike izloženosti i postupci procjene usklađenosti razlikuju se ovisno o frekvencijskim rasponima. Kako se bežične tehnologije nastavljaju razvijati, novi scenariji izloženosti zahtijevaju pažljivu znanstvenu evaluaciju. Kontinuirana revizija smjernica za izloženost niskim frekvencijama odražava ovaj kontinuirani proces utemeljen na dokazima”, kazao je Hirata. Prikazao je i primjere primjene  međunarodnih smjernica na nove bežične tehnologije, što uključuje i punjenje električnih vozila te evoluciju 5G sustava prema 6G.

Prof. dr. sc. Dragan Poljak s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu govorio je o determinističko-stohastičko modeliranje ljudskog tijela izloženog elektromagnetskim poljima. Predstavio je aspekte izloženosti ljudi elektromagnetskim poljima (EMP) u neionizirajućem dijelu spektra, obuhvaćajući pritom prvenstveno neželjenu izloženost tijela izvorima elektromagnetskog zračenja, kao i biomedicinske primjene EMP-a. Opisao je i modele koji se koriste u elektromagnetsko-toplinskoj dozimetriji te pripadajuće analitičke i numeričke metode rješavanja danih jednadžbi.

Prof. dr. sc. Jure Ravnik sa Strojarskog fakulteta Sveučilišta u Mariboru govorio je o simulaciji i modeliranju transportnih fenomena, tj. mehanizama koji upravljaju prijenosom količine gibanja, topline i mase u inženjerskim i prirodnim sustavima, dok je izv. prof. dr. sc.  Željka Lučev Vasić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu govorila o komunikaciji putem ljudskog tijela kod nosivih i implantabilnih uređaja. Pojasnila je da je komunikacija putem ljudskog tijela (IBC – Intrabody communication) tehnologija kratkog dometa koja koristi ljudsko tkivo kao vodljivi medij za prijenos električnih signala. “IBC uređaji rade na nižim frekvencijama i manjim udaljenostima od standardnih bežičnih sustava te stoga mogu postići više od 100 puta veću energetsku učinkovitost. Glavni mehanizmi IBC-a su kapacitivno i galvansko sprezanje. Galvansko sprezanje se ostvaruje pomoću niskofrekvencijskih struja koje prolaze kroz tkiva, dok kapacitivno sprezanje koristi visokofrekvencijske posmačne struje, a oba mehanizma koriste volumnu vodljivost za postizanje energetski učinkovite i robusne komunikacije. Prijenosna karakteristika IBC sustava ovisi o svojstvima tkiva i putu signala, koju definiraju mehanizam prijenosa signala, položaj odašiljača u odnosu na prijemnik, konfiguracija okoline, amplituda signala, frekvencija signala nosioca te korištena modulacija”, kazala je Željka Lučev Vasić  i spomenula trenutačna postignuća i izazove koje je potrebno savladati kako bi se IBC unaprijedio za sljedeću generaciju nosivih i implantabilnih uređaja.