Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira predavanje na temu Genetičko porijeklo Hrvata koje će održati akademik Mario Šlaus u ponedjeljak 24. studenog 2025. u 13 sati u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu.

U rujnu 2025. objavljena je velika studija u znanstvenom časopisu Nature s rezultatima istraživanja međunarodnog tima znanstvenika iz Njemačke, Austrije, Poljske, Češke i Hrvatske koja je dala odgovore na ključna pitanja važna za razumijevanje hrvatskog nacionalnog identiteta. Tko smo, jesmo li oduvijek živjeli na ovim prostorima ili smo se od nekuda doselili, a ako jesmo, gdje se nalazila naša pradomovina i  na koji način i kada smo došli u svoju sadašnju domovinu?

Genetska analiza više od 550 do danas neanaliziranih drevnih genoma pokazala je da su u razdoblju od druge polovice 7. do 9. stoljeća Poljska, istočna Njemačka i Hrvatska doživjele gotovo kompletnu promjenu svog genetskog podrijetla koja je bila rezultat dolaska novih doseljenika iz sjeveroistočne Europe, čija pradomovina se nalazila na tromeđi područja kojega danas čine južna Bjelorusije, sjeverna Ukrajina i zapadna Rusija, uglavnom uz gornji tok rijeke Dnjepar. Ova lokacija znatno je istočnija i sjevernija te udaljenija od lokacija poput južne Poljske ili Češke gdje se ranije smještala pradomovina Hrvata. Analiza uniparentalnih genetskih biljega: haplogrupa na Y-kromosomu i mitohodrijske DNA pokazale su da u ovoj migraciji nije bilo spolne pristranosti: selile su se cijele obitelji, a ne samo ratnici, a muškarci i žene podjednako su doprinijeli nastanku novih društava.

U odnosu na obrazac uočen u Poljskoj i istočnoj Njemačkoj, gdje 90% do 95% populacije pokazuje novo genetsko podrijetlo, situacija u Hrvatskoj je priča o promjeni, ali i kontinuitetu. Naime, drevna DNA iz Hrvatske pokazuje značajan priljev novog istočnoeuropskog podrijetla, na razini između 75% do 80%, ali ne i potpunu genetsku promjenu. Umjesto toga, istočnoeuropski doseljenici miješali su se s lokalnim populacijama stvarajući nove, hibridne zajednice što je rezultiralo kulturnom, jezičnom i genetskom raznolikošću koja i danas obilježava našu domovinu.

S hrvatske strane u istraživanju i nastanku studije sudjelovali su akademik Mario Šlaus, upravitelj Antropološkog centra Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji će iznijeti glavne zaključke studije i objasniti kako se do njih došlo, i bivši ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru dr. sc. Radomir Jurić koji je otkrio i otkopao arheološko nalazište Velim kraj Stankovca koje je ključno za rasvjetljavanje porijeklo Hrvata.